Ruska agresija na Ukrajinu, Hamasov teroristički napad na Izrael, instrumentalizacija i naoružanje ilegalnih migracija kao i brojne druge hibridne prijetnje, ukazuju na potrebu redefiniranja postojećih sigurnosnih obrazaca institucionalnoga djelovanja na nacionalnoj razini kao i na razini EU/NATO-a

„Ako obrana Ukrajine ne bude učinkovita, Ruska velika strategija pokrenut će različite oblike napadnih djelovanja protiv zemalja srednje Europe te Baltičke regije. Stoga je naša dužnost i obveza pomoći Ukrajini ne samo u njenoj obrani, već i u sprečavanju ponavljanja takvih scenarija ruske agresije protiv drugih zemalja Europe, kao i izvan Europe. Istodobno, pobjeda Ukrajine, kao i način na koji će se postići, jasan je pokazatelj drugim potencijalnim agresorima, kako bi se mogli provesti u slučaju da se odluče na napadna djelovanja“, napominje se u Zaključcima 8. Zagrebačkoga sigurnosnoga foruma 2023. (v. OVDJE), koji je održan na temu: „Transatlantska suradnja i nova sigurnosna arhitektura“ na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu 20. i 21. listopada 2023.

U Zaključcima se napominje kako cijeli spektar ruskih malignih djelovanja proizlazi iz Velike strategije Putinove Rusije.

„Velika strategija se djelomično ostvaruje u različitim vrstama agresije na Ukrajinu. Stoga, da bi se postigla ukupna pobjeda nad ruskim agresorom, potrebno je prepoznati i suočiti se s tom Velikom strategijom. Ako svi uključeni u taj proces, nisu u stanju prevladati sastavnice te Velike strategije, kao i pobijediti je u cijelosti, izloženi smo riziku da se u skoroj budućnosti ponove negativni scenariji kojima svjedočimo od 2022. Opstanak te Velike strategije Putinove Rusije ponovno će se pojaviti u negativnom obliku i dovesti do novih kriza, novih sukoba i ratova“, navodi se.

Pritom se napominje kako ruska obavještajna zajednica nastavlja svoje destruktivne i maligne aktivnosti u područjima koje Rusija shvaća kao svoje sfere interesa u skladu s politikama i aktivnostima bivšega Sovjetskoga Saveza viđenim tijekom Hladnoga rata.

„Nova terminologija, nova imena, nove organizacijske strukture su tek glazura na površini. Stari komunistički mentalitet i modus operandi su još uvijek glavni model djelovanja. To pokazuje da se demokratska tranzicija ruske obavještajne zajednice nije dogodila“, konstatira se.

U Zaključcima se naglašava kako ruska agresija na Ukrajinu, Hamasov teroristički napad na Izrael, instrumentalizacija i naoružanje ilegalnih migracija kao i brojne druge hibridne prijetnje, ukazuju na potrebu redefiniranja postojećih sigurnosnih obrazaca institucionalnoga djelovanja na nacionalnoj razini kao i na razini EU/NATO-a. 

Napominje se također kako ruske operacije utjecaja, uz potporu srbijanskih vektora napada iz spektra hibridnih prijetnji, dovode do ozbiljnih malignih posljedica za unutarnju sigurnost i stabilnost Crne Gore kao saveznika u NATO-u.

„Povećani utjecaj, pa čak i sudjelovanje u neposrednoj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Crnoj Gori srpskih, ruskih, prosrpskih i proruskih političkih organizacija, nevladinih organizacija, medija i Srpske pravoslavne crkve može negativno utjecati na koheziju NATO saveza“, tvrdi se i dodaje kako bi se njime omogućio pristup osjetljivim podatcima NATO saveza Rusiji i Srbiji.

Posebnu pozornost treba posvetiti, kako se ističe, neovisnosti, teritorijalnom integritetu, suverenitetu, fizičkoj sigurnosti, političkoj stabilnosti, energetskoj i ekonomskoj samoodrživosti, zaštiti stanovništva od procesa radikalizacije i uvođenju podjela u Bosni i Hercegovini te Moldaviji.

Zaključci 8. Zagrebačkoga sigurnosnoga foruma okupljeni su u pet cjelina: Odgovornost NATO-a i EU za budućnost; Novi sigurnosni izazovi; Ruske maligne aktivnosti; Hibridne prijetnje i Proširenje EU-a i krizna područja.

Na početku zaključaka ističe se kako je pojačana transatlantska suradnja EU-a i SAD-a u području obrane, inovacija, istraživanja, razvoja i sigurnosti, od ključne važnosti za sigurnost i stabilnost ne samo europskoga prostora već i na globalnoj razini.

Napominje se kako bi NATO i EU trebali zajednički preventivno djelovati kako se kriza uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu 2022. ne bi proširila izvan tog područja, kao što to vidimo na primjeru povećanja sukoba na Kavkazu te nekim zemljama Afrike i Bliskoga istoka.

„Pojava nove krize korisna je samo onima koji žele utjecati na svjetsku sigurnost i političku arhitekturu u smjeru jačanja globalne nestabilnosti i nesigurnosti“, upozorava se.

U zaključcima se napominje kako bi EU trebala nastaviti razvijati svoje preventivne, obrambene i odvraćajuće kapacitete i sposobnosti na razini EU-a, ali i na razini država članica, kako u stvarnom svijetu tako i na internetu.

„EU se mora moći braniti na svojim granicama i, u skladu s interesima drugih demokracija, stvoriti i ojačati drugačiju regionalnu i globalnu sigurnosnu strukturu koja može djelovati izvan teritorija EU-a“, navodi se.

U zaključcima se kaže kako bi EU i NATO trebali izgrađivati nova partnerstva i saveze u euroazijskom području u svrhu očuvanja mira, sprječavanja izbijanja sukoba i njihova smirivanja.

„Moramo se moći, zajedno, suočiti sa strategijama i politikama koje uskraćuju pravo pojedinih država na postojanje te izravno ugrožavaju stabilnost i sigurnost na globalnoj razini“, kaže se.

U Zaključcima Zagrebačkoga sigurnosnoga foruma ističe se kako je sigurnost, stabilnost i neovisnost Izraela od ključne važnosti za stabilnost transatlantske sigurnosne strukture, a posebno za stabilnost i sigurnost širega mediteranskoga područja i regije te iako se Izrael može obraniti od zlonamjernih protivnika, kako se dodaje, potrebno je Izraelu pružiti pomoć i suradnju.

Smatra se također kako su sigurnost, stabilnost i neovisnost Tajvana od ključne važnosti za stabilnost indo-pacifičke regije.

„U oba slučaja sigurnost, stabilnost i neovisnost Tajvana i Izraela ključna su pitanja za održavanje sigurnosti i stabilnosti na globalnoj razini“, napominje se i dodaje kako sigurnost više nije drugorazredni ili trećerazredni problem.

„To je primarno pitanje koje bi trebalo razmotriti pri planiranju budućih aktivnosti (socijalnih, gospodarskih, individualnih, grupnih) jačanjem regionalnih obrambenih sposobnosti i društvene otpornosti. Nije pitanje hoće li se uopće pojaviti određeni oblik prijetnje za postojeće sigurnosne procedure i aktivnosti. Samo je pitanje kada, od koga i koje će posljedice uzrokovati. Stoga prilikom izrade preventivnih i obrambenih planova naglasak treba staviti na sposobnosti prevencije, obrane, oporavka, prilagodbe te učenja (otpornost) preventivno-obrambenih sustava“, predlaže se.

U zaključcima se naglašava kako izdvajanja za proračunsku obranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost i zaštitu stanovništva u budućnosti.

„Ta bi se dodijeljena sredstva trebala povećati na najmanje 3 posto BDP-a u nadolazećim godinama. Prije toga, saveznici moraju, što je brže moguće, ispuniti obećanje da će investirati najmanje 2 posto svog BDP-a na tom području.

„Nitko ne može sam pobijediti u bilo kojem budućem, posebno međudržavnom sukobu. Savezi, održivi, učinkoviti, temeljeni na demokratski izraženoj volji i razvijenim sposobnostima suradnje na institucionalnoj, organizacijskoj, društvenoj i osobnoj razini, oni su condicio sine qua non bilo kakvog uspjeha u borbi protiv suvremenih i budućih hibridnih rizika i prijetnji“, stoji uz ino u Zaključcima, objavljenim 15. studenoga 2023.

Osmi Zagrebački sigurnosni forum 2023. organizirali su Institut za istraživanje hibridnih sukoba i Udruga sv. Jurja.

Marko Curać