Knjiga koja na teorijskoj razini i na primjerima objašnjava što su hibridne prijetnje, ratovi i izazovi

Hibridne prijetnje i izazovi, sukobi i ratovi, kao rezultat razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, dio su naše nedavne prošlosti, ali još više svakodnevice. Doc. dr. sc. Gordan Akrap, sa Sveučilišta Sjever, na najbolji način predstavio je to u knjizi „Hibridne prijetnje i izazovi. Operacije utjecaja i moderno-sigurnosno okružje“, koju su nedavno objavili Hrvatska sveučilišna naklada i Sveučilište u Mostaru.

Nakon Pokrata i Uvoda, knjiga (399 str.) sastoji se od 11 poglavlja i Zaključka. To su redom: O znanju; Terminologija; Hibridne prijetnje, sukobi i ratovi; Informacijski segment hibridnih prijetnji – operacije, utjecaj; Nacionalne informacijske strategije; Medijske operacije i informacijska nadmoć; Informacijsko-komunikacijski sustav i informacijska nadmoć; Protuobavještavanje – primjeri; Operacije utjecaja i Domovinski rat; Hibridne prijetnje i kritična infrastruktura te Primjeri operacija utjecaja povezanih s bolešću Covid-19. Posebno značenje knjizi daje obimna literatura, koja premašuje tristo naslova.

Knjiga bi se mogla podijeliti na dva dijela: teorijski i oprimjereni, u sklopu kojeg nam je posebno zanimljiv – Operacije utjecaja i Domovinski rat, koji se čita ne samo kao zanimljivo povijesno štivo, nego i kao važno predznanje za pogled u sadašnjost.

Po riječima autora informacijske strategije nisu novost u povijesti ljudskog ratovanja. Još su teoretičari ratova Sun Tzu (5. st. p. n. e.) i von Clausewitz (1780. – 1831.) kao preduvjet pobjedi isticali napad na protivnikov duh, sustav moralnih vrijednosti, uvjerenja i stavove.

Akrap hibridne prijetnje definira kao skup planiranih, koordiniranih, usmjerenih i usklađenih djelovanja kojima se napada društvo/država, iskorištavaju postojeće te stvaraju nove ranjivosti demokratskog ustroja i institucija uporabom političkih, gospodarskih, vojnih, civilnih, sigurnosnih, izvještajnih, energetskih i medijskih, informacijsko-komunikacijskih sustava i sredstava, istodobno ili u fazama. U naravi hibridnih prijetnja, kako smatraju kineski stratezi, sve može postati oružje. „Pravila hibridnih sukoba ne postoje, a tamo gdje ne postoje pravila, sve je dopušteno, odnosno nikakav oblik djelovanja nije zabranjen, što otvara prostor za neslućene napadne modele i izbor ciljeva“, napominje u zaključnom dijelu knjige.

Republika Hrvatska, kako uvodno piše, tijekom procesa osamostaljenja, odnosno obrane i stasanja u modernu demokratsku državu bila je izložena različitim informacijskim strategijama i operacijama koje su u većini imale cilj „onemogućavanje procesa osamostaljivanja te sprječavanje njezine obrane i demokratskog razvoja“.

U knjizi razmatra operativne akcije, po naputcima saveznih, ali i srpskih institucija, poznate pod hrvatskim nazivom operacija Labrador, u svrhu prikupljanja i obrade različitih obavijesti, manipulacija i korištenja njima te primjena ostalih oblika specijalnog rata protiv hrvatske vlasti, uključujući i terorističko djelovanje, zatim akcije skupine Opera (Odelenje za propagandni rat) s posebnim zadatkom „vođenja medijsko-propagandnog rata protiv Republike Hrvatske“ sa sjedištem u Domu JNA u Zemunu.

„Tijekom agresije na Vukovar srbijanski medijski prostor bio je zatrpan brojnim protuobavijestima (dezinformacijama, op. a.) o zločinima ustaša u Vukovaru i ubojstvima ne-Hrvata. Jedna od takvih protuobavijesti koja je posebno odjeknula u javnosti plasirana je preko agencije Reuters i britanske TV postaje ITV, a čiji je autor Goran Mikić, u srbijanske i svjetske medije da su u Vukovaru 'članovi hrvatske nacionalne garde sekli grkljane deci između pet i sedam godina i bacali ih u podrum'. Prema Mikićevoj izjavi javno iznesenoj u središnjemu Dnevniku RTV Beograd 2. studenoga 1991. na takav je način 'masakrirano 41 dete iz obdaništa u vukovarskom predgrađu Borovo naselje'“, navodi Akrap, dodajući kako je ta protuobavijest bila udarna vijest toga dana u srbijanskim medijima, ali i u ponekim svjetskim medijima sve dok se nije otkrilo da je riječ o namjerno plasiranoj protuobavijesti.

Akrap smatra kako je uporna i dugotrajna „ustašizacija Hrvatske“ u srbijanskim medijima i plašenje srpskog stanovništva „dovela i do mnogih za Srbe neželjenih i neočekivanih posljedica i bila jedan od ključnih razloga koji je naveo dio stanovništva iz područja RH oslobođenih u VRO-u Oluji da napuste svoje domove i u kolonama odu u Srbiju. U knjizi iznosi i opisuje niz primjera plasiranja protuobavijesti iz Beograda s ciljem optuživanja ne samo političkog vrha s predsjednikom Tuđmanom na čelu nego i stanovništva Republike Hrvatske za pripadnost ili davanje potpore fašističkoj, ali i nacističkoj politici. Jedna iz niza protuobavijesti isplaniranih u Operi i plasiranih u medijski prostor je tzv. Optužnica, kojoj je cilj bio ubrzati pad Vukovara i potaknuti unutarhrvatske podjele kako bi se srušila središnja vlast u Zagrebu.

U knjizi autor obrađuje proces stvaranja protuobavijesti, protuobavještajne metode, zatim navodi primjere, primjerice, uporabu protuobavijesti u operacijama utjecaja prije i za hladnog rata. Poseban su dio toga poglavlja: Protuobavijesti povezane s procesima u BiH te Informacijske operacije – slučaj Kosovo; Hibridne prijetnje stabilnosti i sigurnosti Crne Gore.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske iz 2017., kako napominje, prepoznaje hibridne prijetnje kao ozbiljnu opasnost za društvo i državu. Ističe se potreba izgradnje nacionalnih sposobnosti u okviru koncepta domovinske sigurnosti te unaprjeđenje suradnje na međunarodnoj razini u okviru članstva u NATO-u i EU.

Knjiga „Hibridne prijetnje i izazovi“ doc. dr. sc. Gordana Akrapa nastala je temeljem doktorske disertacije obranjene 2011. pod mentorstvom pokojnog prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, kojem je sa zahvalnošću autor posvetio knjigu. U međuvremenu su pojedina poglavlja dorađena i dopunjena novijim sadržajem. Predstavlja važan doprinos hrvatskoj znanosti s naglaskom na informacijsko-komunikacijski te sigurnosno-obrambeni aspekt i neophodnosti multidisciplinarnog pristupa u predviđanju i ranom prepoznavanju sigurnosnih izazova. Njezino nedavno objavljivanje čini ju to aktualnijom jer pada u vrlo kritičnom vremenu kada baš hibridni rat daje dodatnu dimenziju ruskoj agresiji na Ukrajinu. No ne treba zatvarati oči ni pred hibridnim izazovima koje Srbija forsira prema BiH, Kosovu, Hrvatskoj i Crnoj Gori radi izgradnje „srpskog sveta“ i u konačnici izlaska na more.

Predstavljanje knjige „Hibridne prijetnje i izazovi“, kako je najavljeno, održat će se 16. ožujka 2023. u 13 sati u Hrvatskom državnom arhivu, Trg Marka Marulića 21, Zagreb.

Marko Curać