U Matici hrvatskoj potpuni kaos: Časni sud protiv predsjednika Botice

Časni sud Matice hrvatske (MH) ponovno je osudio protupravno ponašanje predsjednika MH BoticaStipe Botice zbog "uzurpiranja ovlasti" koje mu na temelju odredaba Pravila MH ne pripadaju. Kako se navodi u pismu predsjedniku MH od 11. travnja, ovoga puta to se odnosi na uporno protupravno iniciranje saziva izvanredne izborne Glavne skupštine. Predsjednik MH obavijestio je 30. travnja članove Glavnoga odbora da je više od trećine predsjednika ogranaka i odbornika "podnijelo prijedlog" za sazivanje izvanredne skupštine MH. Reagirajući na tu obavijest, Časni sud podsjeća predsjednika MH kako u dva navrata nije uspio pridobiti tri četvrtine članova Glavnoga odbora, a sada to čini prijetvorno, pozivajući se na članak 60. Pravila MH, koji kaže da predsjednik izvanredno zasjedanje Glavne skupštine saziva kada to obrazloženim prijedlogom zatraži najmanje trećina predsjednika ogranaka i odbornika te uputi pisani zahtjev Glavnome odboru i tek kada se ostvare citirani uvjeti, predsjednik MH je dužan u roku od 30 dana sazvati izvanrednu skupštinu, a ako to ne učini, skupštinu će sazvati predlagači.

Časni sud napominje da je predsjednik MH, iskrivljujući smisao rečene odredbe i postupajući protupravno, 12. ožujka 2020., svim predsjednicima ogranaka MH, članovima Glavnoga odbora, Časnoga suda i Nadzornoga odbora, uputio Poziv na sazivanje izvanredne izborne skupštine. Tom prigodom, kako se navodi, priložio je dva obrasca, od kojih se jedan odnosi na predsjednike ogranaka, a drugi na odbornike. Pravila MH dostavu takvih prijedloga, kako se napominje u pismu, stavljaju u nadležnost Glavnoga odbora i tek nakon što se utvrdi da su prijedlozi valjani, pozivaju predsjednika da u roku od 30 dana sazove izvanrednu skupštinu. "Dakle ne samo što niste ovlašteni samoinicijativno pozivati na njezino sazivanje, već svojim činom oduzimate prerogative koji pravno pripadaju Glavnom odboru", stoji u pismu. Postavlja pitanje predsjedniku MH na osnovi kojih spoznaja je došao do podatka da se za Skupštinu očitovao dovoljan broj ogranaka i članova upravnih tijela, kako je naveo u posljednjoj poslanici od 30 travnja 2020. Podsjeća kako uopće nemamo točno utvrđen broj ogranaka. Jednom se tvrdi da ih je 99, zatim 120, a sada se neslužbeno spominje broj 123.

"Godinama se ograncima ne vraća pripadajući im dio uplaćene članarine i to pod izlikom da se ne zna postoje li još MHneki od njih. Razložno se postavlja pitanje koji je to broj koji predstavlja trećina od ukupnoga broja ogranaka", napominje Časni sud, koji upozorava i na činjenicu dvostrukih odbornika. Naime, kako se pojašnjava, Ivan Pranjić, Petar Tokić te Ljerka Ostojić i Lidija Miletić, istodobno su predsjednici ogranaka i članovi Glavnoga odbora, kao i Stjepan Rendulić koji je predsjednik ogranka i član Nadzornoga odbora, dakle dvostruki odbornici. "Po zdravome razumu i elementarnoj logici te su se osobe trebale odlučiti u kojoj od tih dviju uloga žele ispuniti obrazac, odnosno dati svoj prijedlog. Međutim, iz priloženih je obrazaca razvidno da su se o tome izjasnili u obje njih petorica, na 10 obrazaca, iz čega proizlazi da je njihovih pet obrazaca ili njihovih pet prijedloga posve nevrijedno", ističe se u pismu. Pritom se dodaje kako su Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica, te Stipe Botica, predsjednik, Zorislav Lukić, glavni tajnik, i Luka Šeput, književni tajnik, dužnosnici MH i nemaju pravo koristiti se pravom koje pripada odbornicima. Časni sud smatra kako iz toga "izvora" dolaze dodatna četiri nevrijedna obrasca, odnosno prijedloga, što predstavlja sveukupno devet nevažećih prijedloga. Članovi Časnoga suda u nastavku pisma pitaju se nisu li sve to eklatantni primjeri manipulativnih i protupravnih radnja poduzetih u isključivoj nakani za samovoljnim i destruktivnim upravljanjem Maticom hrvatskom?

U čemu je spor u pogledu sazivanja izvanredne Glavne skupštine MH?

Časni sud objašnjava spor u pogledu osnove i razloga sazivanja izvanredne Glavne skupštine. Situaciju u MH smatra lošom, gotovo u velikoj mjeri suprotnoj onoj koja bi trebala biti u skladu s ciljevima i djelatnostima, kao i njezinim povijesnim zasadama. Nezadovoljavajuće sadašnje stanje, kako tvrdi, u uzročno-posljedičnoj je vezi s načinom organizacije i upravljanja dvjema prethodnim Glavnim skupštinama (Rijeka 2018. i Zagreb 2019.) koje su bile MH"bremenite pravnim zlouporabama i manipulacijama". Podsjeća da je svojom odlukom pravomoćno utvrdio 10 štetnih radnja (uključujući i utjecaj na rezultate izbora) koje je počinio glavni tajnik pri organizaciji i upravljanju Glavnom skupštinom, 2018. u Rijeci te da je pismeno upozorio predsjednika MH na štetne posljedice zbog toga što Glavna skupština 2019. u Zagrebu nije prihvatila dva izvješća i jedan predloženi plan. To je, kako se navodi, potvrdio dva puta i Ured za upravu grada Zagreba, ali bez ikakvoga učinka, jer se nastavilo "po starom", uz optužbe članova upravnih tijela, koji su upozoravali na to, za destruktivno djelovanje.

Časni sud pita zašto od Riječke skupštine nema barem Prijedlog izmjena i dopuna Pravila MH čija je manjkavost, kako je naglašavao predsjednik MH, bila uzrokom "sitnih" upravljačkih propusta. Istodobno smatra kako bi izvanredna izborna skupština trebala dati svoj pravorijek "o destruktivnom ponašanju pojedinaca u upravnim tijelima MH", za razliku od aktualnoga predsjednika MH, kojemu je želja s pojedinim članovima Predsjedništva MH "osigurati i drugi mandat". Predsjedniku predbacuju da mu je nakana poslužiti se izvanrednom skupštinom kao sredstvom za odstranjenje "nepoćudnih članova upravnih tijela" ili konkretno članova Časnoga suda, sedmorice članova Glavnoga odbora i jednoga člana Predsjedništva. Časni sud predlaže da se izvanredna skupština održi u posve promijenjenim okolnostima spram onih primijenjenih u dvjema prethodnima kako bi se provela "na civiliziran način i u skladu s pozitivnim pravnim zasadama".

Zbog toga drži kako bi pripremu i organizaciju izvanredne Glavne skupštine trebalo provesti pod nadzorom ad hoc izabranoga tijela, sastavljenoga od stanovitoga broja članova Glavnoga odbora, koje će biti u mogućnosti nadzirati kriterije za odabir zastupnika na skupštini, kontrolirati zadane rokove, propitati prijedloge kandidata za upravna tijela MH i sve što se podrazumijeva "pod demokratskim i pravno valjanim postupanjem za održavanje jedne legalne izborne Glavne skupštine". Časni sud drži to jedino mogućim načinom da se demokratsko suprotstavljenim argumentima prevlada za Maticu hrvatsku vrlo nepovoljna i do sada po mnogo čemu u njezinoj dugoj povijesti neviđena situacija te joj se omogući djelovati na način koji treba i zaslužuje.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Kako MH može tražiti donacije za obnovu zgrade, a tako nemoralno su postupili prema dr. Juri Petričeviću koji im je donirao 1.5 milijuna DEM

Predsjednik Matice hrvatske (MH) prof. dr. Sipe Botica poslao je 30. ožujka predsjednicima ogranaka MH, članovima Glavnoga odbora, Časnoga suda i Nadzornoga odbora te pročelnicima odjelā pismo naslovljeno: Aktualnosti u Matici hrvatskoj. U pismu upozorava kako će za obnovu zgrade MH koja je oštećena u potresu biti potrebna velika financijska sredstva. "S odlukom o početku njihova prikupljanja ne ćemo čekati ni dana, nego ćemo odmah započeti pripreme za osnivanje financijskoga fonda u koji ćemo, na uhodani Matičin donatorski Jure Petricevicnačin, prikupljati sredstva potrebna za obnovu, koristeći se pri tom sve tradicionalnim i suvremenim načinima prikupljanja novca i za to se obratiti svim članovima, suradnicima, prijateljima Matice hrvatske, institucijama i političkim čimbenicima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu", navodi predsjednik MH.

Ideja o prikupljanju novca za obnovu zgrade MH potpuno je legitimna. Trebalo bi samo prije znati koliko je novca potrebno. Nakana o prikupljanju donacija u inozemstvu otvara, međutim, pitanje kako je MH postupila prema svojemu najvećem donatoru dr. Juri Petričeviću koji je, prema dostupnim podatcima ostavio, MH 1,45 milijuna bivših njemačkih maraka. Kao što je poznato, MH je uzela oporučno ostavljeni novac, od kojega je sagrađena velika dvorana MH, iako su njegovi prijatelji i suradnici (Marijan Jakopović i Tihomir Nuić) predlagali da se osnuje Zaklada kako bi se izbjegao znatan porez. No za taj prijedlog nije bilo sluha. Dr. Jure Petričević, po riječima Tihomira Nuića, ručno je 14. siječnja 1994. po švicarskim propisima napisao oporuku na njemačkome jeziku. U oporuci je izrazio svoju želju u svezi s podjelom imovine i organizacijom sprovoda (dr. Lav Znidarčić, Marijan Jakopović, Tihomir Nuić) te je imenovao izvršitelja volje javnobilježnički ured Kloeti u Bruggu, gradu u kojem je živio od 1946. do smrti. Nuić kaže kako, istini za volju, dr. Petričević nije izrijekom napisao da želi biti pokopan u Hrvatskoj, ali nije ni isključio tu mogućnost. Tvrdi kako više od 20 godina nastoje prenijeti posmrtne ostatke dr. Petričevića u Hrvatsku, na zagrebački Mirogoj, ali bez uspjeha. "Od 1999. borimo se za prijenos zemnih ostataka dr. Petričevića na Mirogoj, ali ni jedna Matičina uprava, od dr. Bratulića, preko dr. Zidića, dr. Damjanovića do dr. Botice, nije imala sluha za to", izjavio je Nuić te dodao da uvijek slušaju isti izgovor: "Nemamo novca za grobno mjesto". To je i običnom promatraču nevjerojatan odgovor. Jednostavno se nameće pitanje kako su mogli uzeti toliku svotu novca, a nisu u stanju osigurati dr. Petričeviću vječni počinak u Hrvatskoj. Znajući za ove činjenice, treba se pitati na kakav će odjek naići riječi aktualnoga predsjednika MH da će pomoć za obnovu Matičine zgrade potražiti "na uhodani način" – od članova, suradnika i prijatelja u inozemstvu. Ne otvara samo to moralne dvojbe u pogledu dr. Petričevića. Naime, kako to da MH, nakon znatne donacije, nije skupila bar toliko novca i tiskala jednu reprezentativnu monografiju ili izbor iz djela dr. Jure Petričevića (Starigrad Paklenica, 1912. - Brugg, 1997.) koji nije bio samo poznati švicarski poljodjelski stručnjak nego važan emigrantski političar, polemičar, publicist i novinar.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Ned, 12-07-2020, 22:06:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.