Najvažnija hrvatska strategija

 

Nakon uskrsnuća stane Isus među učenike i reče im: „Mir vama!“ Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. „Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce?“ – pita Isus učenike u ovonedjeljnom Evanđelju (Lk 24, 36-39). Nažalost, još i danas su ljudi puni straha i sumnji. Zašto tako, ako vjerujemo u Isusa? Hina je 7. travnja objavila SDP-ovu vijest da svake godine Hrvatska gubi grad veličine Bjelovara. Hrvatskoj prijeti demografski slom, upozorio je SDP s tribine „Depopulacija u Republici Hrvatskoj“, ukazujući da bi bez planskog useljavanja radno sposobnog i reproduktivnog stanovništva Hrvatska u idućih 20-tak godina mogla izgubiti više od pola milijuna stanovnika.

Iz SDP-a su poručili da negativnu demografsku sliku, po kojoj će Hrvatska do 2031. svake godine gubiti 25.224 stanovnika ili jedan grad poput Bjelovara, odnosno svakoga sata tri stanovnika, neće popraviti ni najbolja populacijska i pronatalitetna politika, već jedino plansko i organizirano useljavanje(!). „Moramo početi razmišljati kako organizirano i planski uvoziti ljude koji će ovdje raditi i rađati(!), ma koliko to grubo zvučalo“, poručio je SDP-ovac Davorko Vidović. U gotovo 20-tak godina samostalne Hrvatske države ponovno se promiče pogubna politička ideologija koja želi organizirano i planski uvoziti stranu radnu snagu, (po logici ponude – s istoka), umjesto uspostaviti učinkovito demografsko zakonodavstvo.

Vjera u sjeni politikeNakon takve političke demagogije tragična je ironija pročitati naslov u Večernjem listu (11. travnja) – „Otkaz majci koja je prije 3,5 mjeseca rodila trojke!“. U tekstu se opisuje kako je mlada 21-godišnja majka Marija Škuranec iz Krapinskih Toplica, majka četvero djece, dobila otkaz u poduzeću. Skandalozno je to da je 22. prosinca rodila trojke začete prirodno, a poslodavac joj je bez ikakve otprmnine 31. siječnja poštom poslao otkaz iako je majka na rodiljskom dopustu. U svezi zaštite rodilja, povodom tog slučaja, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor poručuje, kako se „upravo dogovara da se ugradi osigurač kako (majke) ne bi mogle dobiti otkaz dok su na rodiljskom.“ Kosor je napomenula „kako je otkaz bilo kojoj ženi poslije porođaja u najmanju ruku nemoralan“.

Nije li tragično da se potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji poziva na nemoral, umjesto na zakonodavstvo Hrvatske kojim se već davno trebala efikasno regulirati, štititi i poticati hrvatska demografska strategija. Toliko godina biti na vlasti i tek sada govoriti o nekakvim 'dogovorima i ugradnji osigurača kako majke ne bi mogle dobiti otkaz', vrlo je žalosno od bilo koga odgovornog i tako utjecajnog u hrvatskoj vlasti. Čime se potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji kroz dva mandata tako važnim bavila, ako Hrvatska još ni danas ne može efikasno zaštiti svoje rodilje i majke? Postoji li uopće strateški plan opstanka hrvatskog naroda u samobitnoj i slobodnoj Hrvatskoj državi dok se svake godine gubi 25.224 stanovnika odnosno populacija grada Bjelovara? Nedavno se zbog svjetskih financijskih poremećaja održala izvanredna sjednica hrvatske Vlade s temom recesije i izlaska iz financijske krize. Postoji li išta važnije od toga da se zaustave demografski gubitci i da se pomaknemo s crnog europskog popisa umirućih naroda? Hrvatska Vlada nažalost ne pokreće strategiju demografske obnove.

Nije li krajnji čas da hrvatska Vlada ozbiljno shvati i ozbiljno se opredjeli za strategiju biološkog opstanka hrvatskog naroda? Zato strateški plan demografske obnove predlaže Hrvatski populacijski pokret (Narod, travanj 2009.). U 25 točaka i ciljeva tog programa, potiče se državu da 12 posto od državnog proračuna izdvoji za realizaciju projekta demografskog preporoda, potiče da se ozakoni najmanji dječji doplatak od 1.400 kuna po djetetu, a za treće i četvrto djete još veći dječji dodatak, potiče se izgradnja dječjeg vrtića u svakoj župi – sveukupno oko tisuću u Hrvatskoj, zalaže se za sveopći preporod hrvatskog sela, zalaže se za uspostavu Ministarstva hrvatske populacijske politike, Ministarstva za povratak iseljenih Hrvata, Ministarstva športa i Ministarstva domovinske sigurnosti. Kao opravdanost takvog projekta navode se svi pokazatelji negativnog populacijskog prirasta u općinama i gradovima Hrvatske. Središnja ideja populacijske obnove jest priznati majci s četvero i više djece status odgojiteljice. Takva bi majka trebala postati državni službenik, sa svim pravima, obvezama i dužnostima koje daje državna služba.

Majka koja odgaja četiri buduća građanina Hrvatske može izabrati mogućnost odgajati djecu kod kuće ili raditi ako to želi, sve prema slobodnom izboru, predlaže se tim strateškim planom zaustavljanja negativne demografske situacije u Hrvatskoj. I naposljetku Hrvatski populacijski pokret potiče novo populacijsko zakonodavstvo, koje bi uvelo i pravo glasa djece posredstvom svojih roditelja i koje bi poništilo sve zakone koji smetaju demografskom preporodu Hrvatske. Jeli moguće ostvariti takav hrvatski demografski preokret? Ako jest s kojim i kakvim političarima? Očito je Hrvatskoj potreban profil političara vjernika, iskrenog domoljuba, karakternih osobina, stručnjaka u svom poslu i obiteljskog čovjeka s više djece. Postoje li takvi u Hrvatskoj? U malom mjestu Lovreć, u zaleđu Splita, načelnik općine je dipl. ekonomist Ante Babić, otac petero djece. On je predstavio poticajne mjere (Narod, travanj 2009.) pronatalitetnog programa svoje općine. Studija strategije razvoja općine sugerira da mlade ljude treba obavezno zadržati u svom karaju. Shvatili su kako je pri tom bitna novčana potpora, pa je Općinsko vijeće odmah donijelo važne odluke. Iako ne spadaju u bogate općine, mladim se obiteljima daje 10.000 kn potpore za sklapanje braka. Potpora za novorođeno dijete iznosi 2.000 kn, a za treće, četvrto i naredno dijete 5.000 kn na godinu.

Zatim pri gradnji kuće mlade obitelji dobivaju potporu 30.000 kuna te se oslobađaju plaćanja pristojbi za građevinsku dozvolu i vodovodni priključak. Dodatni motiv svakom đaku jest i odluka da srednjoškolac koji je oslobođen mature dobiva na dar novac u vrijednosti osobnog računala. Ono što se ne navodi u tom članku, ali je poznato autoru ovog teksta, jest i to da je OŠ „S.S. Kranjčević“ u Lovreću uzorna škola po svemu – vanjskom i unutarnjem izgledu škole te znanju i ponašanju svojih učenika. Ravnatelj škole Marijan Sekelez hrvatski je branitelj i otac šestero djece te ujedno i predsjednik Općinskog vijeća Lovreć. Kada bi više takvih očeva, poput Ante Babića i Marijana Sekeleza, svojim osobnim primjerom vodili politiku naših općina i mjesta, određujući razvoj svoga kraja za najvažniju hrvatsku strategiju, onda bi s nadom mogli vjerovati u budućnost i opstanak hrvatskog naroda.

Postoje li zastupnici takve strategije u većim gradovima? U intervjuu u Hrvatskom listu (16. travnja) kandidat za neovisnog zastupnika Gradske skupštine Zagreba Tomislav Jelić, otac troje djece, dragovoljac i invalid Domovinskoga rata, vijećnik u Gradskoj skupštini grada Zagreba 15 godina, poznat po svojim istupima protiv kriminalnih opačina u Poglavarstvu Zagreba, kaže: „Danas, 2009. godine u gradu Zagrebu oko tisuću djece ne uspije se upisati u vrtiće u svojim četvrtima pa se autobusima voze iz jednog kraja na drugi kraj grada, a postojeća vlast lamentira o demografskoj politici.“ Zašto u gradu Zagrebu nema dovoljno vrtića? „Zato što pojedini zaposlenici i zaposlenice Gradskog ureda za obrazovanje kroz vlasništvo preko bliže rodbine imaju svoje privatne vrtiće koji su mnogo skuplji od gradskih pa ako gradskih ima dovoljno, kako će oni raditi. Imamo vlast s takvim mentalnim sklopom. Toliko o njihovoj demografskoj politici“, kaže Jelić. Tomislav Jelić zalaže se za ubrzanu izgradnju potrebnog broja vrtića u Zagrebu, kao mjeru pronatalitetne politike i zalaže se za besplatan smještaj djece u vrtiću za roditelje s dvoje i više djece.

U Glasu koncila (Uskrs, 2009.) pod naslovom 'Čas unutarnjeg sređivanja' urednik Ivan Miklenić smatra da je potrebno „posvijestiti temeljne hrvatske nacionalne ciljeve i na taj način uspostaviti kriterije po kojima bi se točno razlikovalo što je promicanje zajedničkoga dobra“. Miklenić ukazuje kako „nedostatak toga kriterija na razini službene državne i stranačke politike jasno otkriva da se dogodio (...) raskid između tzv. političkih elita i najzdravije jezgre hrvatskoga naroda.“ Dapače on smatra kako „odmak od usmjerenja koja pružaju hrvatski nacionalni ciljevi je odraz ili (ne)svjesnog lutanja ili nedopustivo teške zloporabe koja bi se mogla izjednačiti s nacionalnom veleizdajom“, te da „zloporabu državničkog položaja ili zloporabu državnih proračunskih novčanih sredstava, koja su otkinuta od usta svih građana“ trebalo bi preispitati upravo sa stanovišta veleizdaje. Miklenić postavlja i pitanje: „Zar toleriranje razaranja univerzalnih vrijednosti (...) ili toleriranje upropaštavanja mladih ljudi nije u očitom sukobu s hrvatskim nacionalnim ciljevima?“

U idućem broju Glasa koncila (19. travnja 2009.) Miklenić piše i o iznimno važnim lokalnim izborima smatrajući kako je vrijeme zaustaviti u svim političkim strankama „cvatuću negativnu selekciju tj. guranje naprijed podobnih i poslušnih“ i da u tom smislu „predstojeći lokalni izbori doista imaju iznimnu važnost“ te da je „odgovornost na svim građanima s pravom glasa, osobito katolicima“. Kako će katolici prepoznati podobne kandidate na narednim lokalnim izborima? Dok se gura uvoz strane radne snage i raprodukcija stranaca u Hrvatskoj, odlučujući kriterij izbora kandidata treba biti upravo pitanje demografske politike! Jednostavan način kako se vrlo lako mogu prosuditi svi izborni kandidati. Najvažnija strategija hrvatske budućnosti jest demografska politika – od sada pa na svim narednim izborima! Ona bi trebala biti odlučujući kriterij za izborni glas katolika!

Damir Borovčak
(iz emisije "Vjera u sjeni politike")

{mxc}

Pon, 6-12-2021, 16:40:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.