Huda Jama u licemjerju politike

 

Iz današnjeg Evanđelja kroz razgovor s Nikodemom Isus objašnjava Božji sud: »Ljudi su više voljeli tamu nego Svjetlo, jer su im dijela bila zla.« I odmah zatim nastavlja: »Svatko tko čini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela« (Iv 3,20). I danas postoje oni koji su cijeli život mrzili Svjetlo i mislili kako se njihova djela nikada ne će otkriti. Početkom ožujka stiže iz Slovenije vijest o stravičnom otkriću masovnog zločina nad ratnim i civilnim zarobljenicima poslije Drugog svjetskog rata. U Hudoj Jami, u Barbarinom rovu, probijanjem 40 kubika betona, opeke, gline i željeza, u dužini od 5 metara tih prepreka, otvoren je tunel – pun mumificiranih žrtava. Zbog nedostatka zraka tijela nisu potpuno istrunula te se ukazao jeziv prizor. Ima izjava kako su neke žrtve i žive zazidane. Otkriće ovog stravičnog zločina ostaje bez kajanja onih koji inzistiraju samo na ustaškim zločinima.

Nalaz žrtava u Hudoj Jami, poklapa se s nalazom kostiju više žrtava kod mjesta Gornji Hrašćan u Međimurju. Ta vijest ostaje posve bez odjeka, posebno političara. IKA 17. ožujka donosi izjavu Biskupskog vijeća u Varaždinu o pronalasku kostiju na području župe Mačinec. Varaždinski biskup Josip Mrzljak sazvao je sjednicu Biskupskog vijeća u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove vijeća, sudjelovao i župnik iz Mačinca Stjepan Markušic. Na području njegove župe, na nasipu lijeve obale rijeke Drave, između naselja Gornji Hrašćan i Trnovec 5. ožujka 2009. iskopane su ljudske kosti, koje su ostaci osoba odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora te pobijenih 1945. godine. Na dužini od 200 m pronađene su kosti koje pripadaju petorici ubijenih. Svjedoci govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km. Same kosti progovaraju, kosti ubijenih koji nisu imali ispraćaj, ni grob dostojan čovjeka, rekao je između ostalog župnik iz Mačinca.

Biskupsko vijeće, na čelu s biskupom Mrzljakom, izjavljuje kako sa zabrinutošću prati otkrivanje kostiju iz masovne grobnice kod Gornjeg Hrašćana u župi Mačinec. Svjedočanstvo mačinskog župnika potiče da se ovom događaju dade poseban naglasak te se nadležnim i odgovornim službama šalje iz Varaždinske biskupije apel za istragu i dostojan ukop. Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina službeno je zatražilo da se radovi na rekonstrukciji nasipa obustave, jer se na grobištu nalaze ostaci izmedu 1600 i 1700 žrtava. Pod naslovom „U masovnoj grobnici 1700 žrtava Križnog puta“ Večernji list 22. ožujka piše kako je Društvo ogorčeno na Županijsko državno odvjetništvo »zbog opstruiranja nastojanja da se otkriju grobišta, te žrtve dostojno pokopaju«. Predsjednik Društva Franjo Talan smatra da je potrebno da se cijelo područje nasipa temeljito istraži.

Ovaj nalaz kostiju u dužini od 7 kilometara kod Gornjeg Hrašćana podsjeća na Tezno. »A kada je prije dvije godine u Teznom, kraj Maribora, otkrivena do sada najveća grobnica hrvatskih vojnika, zguranih u kilometrima duge tenkovske rovove, na zagrebačkim je političkim brežuljcima uglavnom bio muk. Novinar Herald Tribunea bio je zgrožen stravičnim prizorom, kilometraskom grobnicom s možda 10.000 kostura. Pisao je da u Sloveniji ima 540 sličnih masovnih grobnica s 100.000 ubijenih te da se poratna ubijanja u Sloveniji „ne mogu usporediti ni s jednim u Europi“ s obzirom na to da je u samo dva mjeseca pobijeno više ljudi nego u četiri godine rata. Tekst Herald Tribunea u Hrvatskoj je prešućen i odšućen«, piše Milan Jajčinović u Obzoru (VL, 14. ožujka), pod naslovom „Zašto su političari šutjeli nakon otkrića najveće hrvatske grobnice“. »Svi znamo da se ovakvi jezivi zločini nisu mogli dogoditi bez zapovijedi i znanja maršala Tita, te da su u njemu sudjelovale stotine Brozovih krvnika, ali za to se ni nakon tako dugo vremena ne mogu ili ne žele naći krivci«, piše Mladen Pavković (Hrvatsko slovo, 20. ožujka).

Pavković pita »kad će početi istrage, odnosno suđenja za one partizane i komuniste koji su nakon 2. svjetskog rata bez suda i suđenja ubijali i bacali u jame na desetke tisuća nevinih u Hrvatskoj?« te kad će početi istrage i za masovne grobnice iz Domovinskog rata kojih prema izjavama ministrice Kosor ima 143 masovne i oko 1200 pojedinačnih grobnica. Ukupno 1.343 utvrđenih grobišta što odgovara istom broju sudskih procesa koji bi se trebali pokrenuti. »I dok za Barbarin rov slovenski partizani odgovornim za ovaj zastrašujući masovni zločin optužuju jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita, maršala JNA, mlake su reakcije iz hrvatskog političkog vrha. Konkretno, aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nije se uopće osjetio pozvanim reći bilo kakav stav«, piše Ivica Marijačić (Hrvatski list, 19. ožujka). A u svezi opetovanog zahtjeva građanske inicijative Krug za trg koja je 14. ožujka održala konferenciju za tisak na otvorenom, ispod ploče s nazivom Trga maršala Tita, »gradonačelnik Zagreba Milan Bandić odbio je prijedlog rekavši da se ime ne će mijenjati, zatim da bi on bio sretniji da se Trg zove imenom Josipa Broza Tita, a ne maršala Tita i da on trgu nije ime nadijevao pa ga ne će ni skidati. S odbijanjem prijedloga složio se i HDZ u Skupštini Zagreba. Dakle u glavnom hrvatskom gradu nema političke volje da se ukloni ime nespornog zločinca s najljepšeg zagrebačkog trga«, piše Hrvatski list.

Zbog svih ovih događaja koji su nas iz prošlosti zapljusnuli ovog mjeseca, reagiraju i udruge i građani osobno. Primjerice Mate Ćavar iz Zagreba piše otvoreno pismo gradonačelniku Zagreba, u kojem između ostaloga poručuje: »Zar Vi, kao gradonačelnik Zagreba, podržavajući maršala Tita, ne osjećate da se time solidarizirate sa zločinima nad Hrvatima najvećeg ubojice hrvatskoga naroda i jednoga od desetorice najvećih zločinaca dvadesetoga stoljeća, po međunarodnome sudu? Kao gradonačelnik glavnoga grada svih Hrvata, zar ne ćete posjetiti tek otkriveno masovno stratište hrvatskoga naroda u rudniku Barbarin rov kod Laškoga? (...) Podržavati imena masovnih ubojica hrvatskoga naroda je solidariziranje sa njihovim zločinima«, poručuje Ćavar u svom otvorenom pismu (HKV-portal 19.ožujka). Barbarin rov u Hudoj Jami 9. ožujka posjećuje potpredsjednica vlade Jadranka Kosor i ministar unutarnjih poslova Karamarko. Ta vijest samo potvrđuje već raniju spoznaju da je rudnik svete Barbare u Hudoj Jami pun Hrvata. Večernji list 21. ožujka objavljuje da su državni odvjetnici Hrvatske i Slovenije obišli stratište u rovu Barbara. Na početku su nađena i označena tijela 120 žrtava. Što dublje u rov sloj tijela sve je deblji, pa se predpostavlja da je u hodniku 400-500 posmrtnih ostataka, izjavio je Jože Balažic s Instituta za sudsku medicinu iz Ljubljane. Balažic predpostavlja da je ulazni hodnik najvjerojatnije mjesto s najmanje tijela u rovu.

O kakvom sotonskom stratištu i zločinu je riječ govori izjava da su nakon horizontalnog rova još dvije vertikalne jame duboke 45 i široke 6 metara. Prema spoznajama koje postoje, te su dvije rupe pune tijela, izjavio je Balažic. Prema neslužbenim proračunima, u svakom oknu rudarskih dizala nalaze se posmrtni ostaci oko 3.500 ljudi. Dražavni odvjetnik Mladen Bajić poslije uviđaja je izjavio: »Ono što sam vidio užasno je. To je nemoguće opisati. Kad sam ulazio, nisam mogao misliti da je prizor baš takav. Moram priznati da sam potresen onime što sam vidio i što sam čuo od slovenskih kolega«. Bajić je napomenuo da je hrvatska strana ispitala nekoliko osoba u vezi s okolnostima u kojima su se dogodile masovne egzekucije u Hudoj Jami, no da nije riječ o očevicima nego o svjedocima koji tumače okolnosti iz tog vremena. Također je izjavio da se oslanja na slovenske, hrvatske i britanske arhive u kojima bi mogli biti spisi ključni za otkrivanje identiteta žrtava i egzekutora. Ljubljanske Slovenske novice (19. ožujka) već na naslovnici prikazuju kapelicu pred Barbarinim rovom te oštro kritiziraju slovensku politiku s pitanjima zašto se javnosti želi prikazati da je grobište »otkrito na novo«. Pod naslovom Mar je kapelica padla z neba? (hr. – Zar je kapelica pala s neba?) u članku se opisuje kako je još 1997. godine kapelica bila izgrađena ispred Barbarinog rova. Društvo za ureditev zamolcanih grobišc (hr. – Društvo za uređenje prikrivenih grobišta) podiglo je i brine se o kapelici.

Godine 2001. Barbarin rov i službeno je evidentiran kao grobište. Nekadašnji predsjednik Društva za ureditev zamolcanih grobišc, Franc Perme, ogorčen je na sadašnje pisanje i govor u Sloveniji te u Slovenskim novicama izjavljuje »da je grobišce odkrito na novo, je cista laž«. Slovensko društvo se također teško bori da istina dođe na vidjelo. Možda i zato jer se govori da su neki od krvnika i danas još živi. Član društva je i Hrvat Dragutin Šafaric, koji živi u Velenju i koji potvrđuje cijelu situaciju. Perme kaže kako su kapelu postavili »v spomen Slovencem, Hrvatom in Nemcem, ki počivajo v rudniku in okolici« te izjaviljuje da po njegovim informacijama u Barbarinom rovu prije svega leže hrvatski civili i to od staraca do dojenčadi. U zborniku tog Društva izdanom 2000. godine piše da su u rudniku zazidani i živi ljudi, a predpostavka je do 12.000 žrtava. Perme je ogorčen što se zbog dnevne politike sada govori o novom otkriću u Barbarinom rovu, dok je već puno ranije sve dobro poznato i opisano. Dakle, Ljubljanske Slovenske novice Barbarin rov povezuju s dnevnom politikom. Huda Jama našla se tako u licemjerju politike, ne samo u Sloveniji već i u Hrvatskoj. Ne ulazeći u dubiozu zašto su Slovenci upravo sada otvorili Barbarin rov i proglasili ga otkrićem, ostaje pitanje zašto hrvatski državni odvjetnik žurno dolazi u Hudu Jamu, a ne primjerice i na druga prijavljena stratišta u Hrvatskoj. Posljednji primjer je i stratište Gornji Hrašćan.

Damir Borovčak
Tekst pročitan u emisiji «Vjera u sjeni politike», Radio Marija, 29.ožujka 2009.

{mxc}

Sub, 27-11-2021, 09:22:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.