Valentina Krčmar, "Snivala sam Božić u Hrvatskoj"

Autorica knjige Snivala sam Božić u Hrvatskoj, je spisateljica Valentina Krčmar koja živi u Kanadi. Humanitarna je djelatnica iz vremena obrambenog Domovinskog rata. Tada je pisala članke za novine i radijske postaje u Torontu i okolici. Njezina pisma, odgovori na provokativne članke ili komentare, bili su vrlo često objavljivani u dnevnicima Toronto Star i Sun. Poslije je bila urednica Hrvatske iskre, glasila namijenjenog hrvatskoj zajednici u Torontu i okolici. Njezina prva knjiga Hrvatska mojim očima i srcem izašla je u Zagrebu 2005. godine, a činila je izbor ranije objavljenih članaka u kolumni s istim naslovom u Hrvatskoj iskri. Početkom 2016. Valentina je postala dopisnica Večernjeg lista, rubrike Moja Hrvatska. U svojim člancima piše o životima iseljenih Hrvata i njihovim problemima.

Vladimir i Valentina Krčmar sa vlč. Josipom Gjuranom

U novoj knjizi Snivala sam Božić u Hrvatskoj, u svojim putopisima Hrvatskom, podsjeća na vlč. Josipa Gjurana, suvremenika Stepinca i dugogodišnjeg župnika u crkvi Naše Gospe Kraljica Hrvata u Torontu. Knjiga sadrži i priloge o autoričinom istraživanju arhiva američkog nadbiskupa Josepha P. Hurleya na Floridi. Hurley je bio nuncij u jugokomunističkom režimu i promatrač na suđenju nadbiskupu Alojziju Stepincu. U Americi je promicao istinu o tom suđenju i kasnijem zatočeništvu Stepinca te se zauzimao za njegovo liječenje.

 Nuncij Joseph P. Hurley na suđenju nadbiskupu Stepincu

Knjiga Snivala sam Božić u Hrvatskoj je putopisna monografija koja sadrži 368 stranica u 10 odvojenih poglavlja, od kojih je 7 tematskih i 3 popratna, sa 79 podrubnica od kojih su polovica bibliografske jedinice te sadrži 105 fotografija s nekoliko dokumenata koji su prvi puta objavljeni, dok u kazalu imena postoji 305 imena, povijesnih i živućih osoba.

Navedene činjenice ukazuju da knjiga Snivala sam Božić u Hrvatskoj nije neki bezazleni opis putopisnih doživljaja, kao uostalom to nije ni osobnost same autorice, poput nekog običnog romara koji putuje Hrvatskom. Naime, Valentina je zaslužna i djelatna hrvatska humanitarna i društvena djelatnica među Hrvatima u Torontu i okolici još iz vremena kad je to itekako trebalo – iz vremena obrambenog Domovinskog rata, pa sve do danas. Ona će uskoro izdati još jednu knjigu, knjigu originalnih dokumenta iz tog vremena, koji sami za sebe, bez ikakvih komentara sve govore. Poslije rata Valentina godinama putuje Hrvatskom, zapaža i bilježi vrlo mnogo bitnih detalja, pri posjetu raznim mjestima. Za prosječnog čitatelja Valentina opisuje i donosi bogati niz podataka i činjenica, koji bi po nekom drugom putopiscu ostali nezapaženi i posve nepoznati.

Nestali spomenik Antunu Mihanoviću u Gatima

Opisujući svoje prijatelje iz Toronta i posjećujući njihove rodne zavičaje, Valentina pokazuje jednu posebnu osobinu – duboko suosjećanje za bližnje, za prijatelje, za njihove žrtve i stradanja, njihova sjećanja i osjećaje, radosti, tuge i nevolje... U tim opisima potvrđuje svoju stalnu i nesebičnu brigu za prijatelje, onu živu Hrvatsku. Autorica na više mjesta, samokritično uočava težak demografski problem Hrvatske, zbog iseljavanja, zbog rađanja djece u stranom svijetu s kojim nemaju genetsko podrijetlo, kao i patnju njihovih roditelja koji se pod starost vraćaju svom zavičaju, odnosno upravo zbog djece ili unučadi se ne mogu vratiti.

Posjetit će Lovinac i poznanicu Pepicu, Kotoribu zbog sjećanja na pokojnog prijatelja Đuru, Veli Drvenik i prijateljicu Desanku, mali otok Krapanj i prijatelje Miru i Roka... S Krapnja nam dolazi još jedna davna povijesna priča o stoljetnoj hrvatskoj obrani i istrjebljenju od turskih osvajača. No, tu je i opis novijih tragičnih priča poslije Drugog svjetskog rata, masovnog iseljavanja, bježanja hrvatskih mladića, noću u barkama na vesla, iz jugokomunističkog režima, o čemu svjedoči Roko.

Autorica na Daksi

Posjet otočiću Daksi zasebna je priča o preteči svih kasnijih partizansko-komunističkih zločina, likvidacijama hrvatske domoljubne inteligencije i katoličkog svećenstva iz Dubrovnika, kojeg su 'oslobodili' partizani. Kao posljedica komunističkih zločina, masovnih likvidacija, slijedi tragični hrvatski egzodus prema Bleiburgu, s desetinama tisuća pobijenih hrvatskih civila, što je rezultiralo velikim raseljavanjem Hrvata po svijetu.

Godine 2007., dakle prije 9 godina Valentina, unatoč slomljenoj nozi, ostvaruje toliko željeni Božić u Hrvatskoj. Putuje s gipsom preko oceana u Zagreb, na samo 4 dana. Ostvaruje nakon velikog broja godina – Božić u Hrvatskoj. U tom tekstu, pri kraju knjige, napisat će: “...ja sam komunističko dijete koja je prvi put shvatilo pogrešnost nevjere svojih roditelja, u vremenu obrambenog Domovinskog rata...”. Došla se u Zagreb prvi puta ispovjediti i doživjeti Božić u srcu.

U okolnostima komunističke strahovlade Valentina se prisjeća mladenačkog sudbonosnog susreta sa slikom Stepinca u katoličkom domu jedne hrvatske obitelji. Knjiga Snivala sam Božić u Hrvatskoj prikaz je njenog osobnog duhovnog rasta. Početak su prijateljska druženja s vlč. Josipom Gjuranom u Torontu. To prijateljstvo sa tim suvremenikom Stepinca i svjedokom događaja njegovog zatočenja u Krašiću, budi kod autorice veliko poštovanje prema zaslužnom čovjeku, svećeniku i župniku Gjuranu, koji je podržavao nadu hrvatskom iseljeničkom puku u Torontu dvaipol desetljeća.

Hurleyev brzojav o stanju Stepinca američkom predsjedniku Eisenhoweru

Najvažnije od svega, Valentina u knjizi Snivala sam Božić u Hrvatskoj donosi vrijedne i do sada neobjavljene priloge istraživanja o američkom nadbiskupu Josephu P. Hurleyu s Floride. U arhivu Biskupije St. Augustin na Floridi pregledava ostavštinu dokumenata Josepha P. Hurleya, prvog poslijeratnog vatikanskog nuncija u Jugoslaviji. Lik kardinala Stepinca predstavlja joj pojam poštenja i neslomljivosti u istini, a lik američkog biskupa Josepha P. Hurleya istinoljubivog i nepokolebljivog svećenika koji je Stepinca na američkom kontinentu prepoznao kao svetca. Povodom njegove smrti biskup Hurley je služio misu zadušnicu u svojoj Biskupiji St. Augustin na Floridi i već tada propovijedao o velikom i svetom Stepincu koji se suprotstavio komunističkoj diktaturi. Hurley je ostavio brojne pisane tragove i svjedočanstva koja bi tek trebalo istražiti.

 Biskup Hurley na suđenju Stepincu, umjetnička slika američkog autora

Malo je poznato u Hrvatskoj kako se taj američki nadbiskup, kao tadašnji nuncij u komunističkoj Jugoslaviji, hrabro suprotstavljao montiranom suđenju zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu. Pregledavanje arhiva nadbiskupa Josepha P. Hurleyja donosi vrlo značajne podatke te je to autoričin doprinos istini. Pronađeni su dokumenti i članci objavljeni u The Florida Catholicu iz kasnih 40-tih i ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, kad se Hrvatska gušila u jarmu zločinačkog jugokomunizma. Oni ukazuju na zauzimanje nadbiskupa Josepha P. Hurleyja za istinu i pravdu u vremenu montiranog suđenja, ali i kasnijem pomaganju Stepincu u zatočeništvu i u bolesti. Ti nalazi svakako mogu potaknuti neka nova stručna istraživanja te rasvjetljavanje svih okolnosti o zlostavljanju kardinala Stepinca. Posebno je znakovito da američki nadbiskup Joseph P. Hurley na misi zadušnici u Floridi za kardinala Stepinca snažno ističe njegovu ljudsku veličinu i svetost. Taj tekst svakako treba uočiti, čitati i o njemu razmišljati.

Valentina živi osobni doprinos vjere, ufanja i ljubavi u hrvatsku istinu, koja tek treba zablistati u svetosti mučenika Alojzija Stepinca. Na tim spoznajama autorica ni malo ne skriva svoju iseljeničku ljubav i čežnju za Hrvatskom.

Rastoki – spomenik kardinalu Alojziju Stepincu

Damir Borovčak