Dr. Juraj Žerjavić
Svi narodi imaju uspomene na svoje značajne povijesne osobe koje su ih svojim djelima afirmirale kao naciju, ili su njezinom uzdizanju barem doprinijele svojim djelovanjem na raznim područjima društvenog života. Iako hrvatski narod stoljećima nije imao samostalnu državu, u hrvatskoj povijesti brojimo posebno mnogo osoba koje su svojom ostavštinom na društvenom, duhovnom, kulturnom, znanstvenom i političkom polju zadužile mlađe naraštaje Hrvatica i Hrvata.
Među takve ljude, narodne značajnike, možemo ubrojiti i danas manje poznatog dr. Jurja Žerjavića, marijabistričkog župnika i pravaša koji je zasluženo dobio ulicu u središtu glavnog hrvatskog grada.
Dr. Juraj Žerjavić rođen je 13. travnja 1842. g. od oca Andrije i majke Josipe pl. Kallay. Pučku školu završio je u rodnom Zlataru, a nakon završene gimnazije u Zagrebu, otišao je 1862. g., zahvaljujući nadbiskupu Jurju Hauliku, na studij na Gregorianu u Rim, gdje je završio filozofiju i bogoslovlje. Zaređen je 1868., a 1869. g. je postigao doktorat iz filozofije.
Iste godine se vratio iz Rima nakon čega je službovao kao kapelan u Župi sv. Petra u Zagrebu te kao nadstojnik u nadbiskupskom oranotrofiju. Njegovo znanje u ono vrijeme bilo je zaista svestrano. Od 1871. g. predavao je latinski, njemački, hrvatski, povijest i zemljopis u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a pisao je i znanstvene radove (O postanku čovječje duše, Nepogrešljivost papina, Placetum regium, Čovjek majmun u 2 sveska) te za Katolički List. Nadbiskup Josip Mihalović imenovao ga je 1874. g. župnikom u Mariji Bistrici.
Značajan je bio njegov utjecaj u podizanju kvalitete društvenog života. Iako je mogao bezobzirno uživati u svim materijalnim povlasticama tadašnjeg svećenstva, on je svoj poziv iskoristio kako bi pomogao svojemu narodu, čime je posvjedočio svoju ljudsku i kršćansku veličinu.
Pravaš
Dao je obnoviti i urediti crkvu u Mariji Bistrici, svojim župljanima je financirao podizanje pučkih škola u Globočcu i Lazu, u Zlataru je financirao izgradnju Hrvatskog sokolskog doma, ostavio PravašOsim savjesnog vršenja svećenićkog poslanja i mnogih dobročinstava, dr. Juraj Žerjavić zapamćen je i zbog svojeg političkog djelovanja. Naime, bio je jedan od neustrašivih pristaša Stranke prava. Na izborima za Hrvatski sabor 1884. g. podupirao je pravaškog kandidata, a nakon prestanka izdavanja pravaškog lista Sloboda, 1886. g. položio je kauciju za pokretanje novog pravaškog glasila Hrvatska.je novčane zaklade Društvu sv. Jeronima i Matici Hrvatskoj, a podupirao je i rad ostalih hrvatskih društva, materijalno je pomagao brojne siromašne đake, a najznačajnije njegovo dobročinstvo bilo je kada je 1910. poklonio svoju kuću u Zagrebu i darovao 200.000 kruna za osnutak tehničkog fakulteta. Mnoga hrvatska društva i grad Zagreb izabrali su ga za počasnog člana i građanina.
Osim savjesnog vršenja svećenićkog poslanja i mnogih dobročinstava, dr. Juraj Žerjavić zapamćen je i zbog svojeg političkog djelovanja. Naime, bio je jedan od neustrašivih pristaša Stranke prava.
Na izborima za Hrvatski sabor 1884. g. podupirao je pravaškog kandidata, a nakon prestanka izdavanja pravaškog lista Sloboda, 1886. g. položio je kauciju za pokretanje novog pravaškog glasila Hrvatska.
Čak su i Narodne Novine, glasilo režima, 1887. g. za Žerjavića isticale „da se provrgao u biesna Starčevićanca." 1890. godine pripadao je užem krugu stranke. Zbog njegovog političkog djelovanja vodile su se i sudske istrage, a 1892. je završio u jednomjesečnom zatvoru. Kasnije je postao i narodni zastupnik.
Dr. Juraj Žerjavić umro je u Bistrici 1. srpnja 1910. godine ostavivši iza sebe veliku ljubav prema domovini, osvjedočenu brojnim hvalevrijednim životnim djelima i trudom za boljitak hrvatskog naroda, i tako postao ponos ljudisvojega rodnog kraja.
Branimir Boljfetić
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.