Tri slatke riječi

Starijim generacijama predivna ljubavna pjesma „Tri slatke riječi„ Krunoslava Kiće Slabinca urezala se duboko u srca i poticala mnoge zaljubljene na javno izražavanje naklonosti svojoj simpatiji. Tom prilikom činila su se brojna luda djela koja su dovela do stanja potpunog predavanja voljenoj osobi ili do potpunog sloma, kako duha tako i tijela. Današnja generacija ne mari previše za sjajne evergreene hrvatskih pjevača nego je sklonija regionalnim zabavljačima zavodljivog istočnjačkog melosa.

Slične afinitete pokazuju i dijelovi političkih elita u Hrvatskoj kojima su tri slatke riječi zadnjih desetak ili petnaestak godina postale „Zapadni Balkan" te „regija" odnosno prevedeno „region" uz svesrdnu pomoć većine javnih medija. Pojam „Zapadni Balkan" obuhvaća države bivše Jugoslavije s izuzetkom Slovenije i dodatkom Albanije. Pojačana suradnja država „Zapadnog Balkana" širi(la) se na mnoga područja – gospodarstvo, istraživačku djelatnost, kulturu, sportska natjecanja (košarka, rukomet)... Cilj je povećanje kvalitete te razmjena znanja i iskustava. Barem se tako navodi u sredstvima javnog informiranja.

MeridijaniRačuniPrilikom razgovora sa susjednim državama izbjegavaju se teme koje bi mogle opterećivati odnose. Pravi iskreni prijatelji ne izbjegavaju teške teme i ne ustručavaju se u potpunosti suočiti s prošlošću i svojim postupcima te se jasno i nedvosmisleno prema njima odrediti. Bez čistih računa, riješenih povijesno-političkih pitanja iz krvave prošlosti te jasnih kriterija suradnje nemoguće je stvoriti pretpostavke koje će dovesti do pravog i istinskog pomirenja država.Profesor s Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dragutin Feletar je vrlo jasno u časopisu „Meridijani" u broju 180. izdanom u ožujku 2014. godine naveo prirodno-geografske odrednice pojma Balkan i njegovu (zlo)uporabu u društvenim analizama i političkim stremljenjima. Takve stručne informacije se rijetko donose u medijima koje prati šira populacija.

Kao da se namjerno želi usaditi čestica znanja kako je Republika Hrvatska balkanska država iako geografski položaj određuje Hrvatsku isključivo kao sredozemnu i srednjoeuropsku državu. Određivanje geografskog položaja dio je geografskih vještina s kojima se prilično uspješno suočavaju i učenici u višim razredima osnovne škole (svakako kako to nije toliko zanimljivo kao što je važna informacija kako je u nekom američkom gradiću profesorica zavela učenika i razmjenjivala s njim golišave fotografije).

Srednjoeuropska orijentacija

S druge strane, predstavnici političkih struktura koji gotovo svakodnevno istupaju s idejama sudjelovanja u raznim Srednja Europazapadnobalkanskim InteresDugoročni hrvatski interes je smirivanje napetosti i odnosa te povećanje gospodarske snage zemlja jugoistočne Europe s kojima Hrvatska graniči ili surađuje. No zbog dugoročnog interesa se Hrvatska ne smije dovesti u situaciju da čini brzopotezne pogreške poput gaženja nacionalnih vrijednosti i osjećaja pristajući na mnoga loša rješenja.„igrankama" ili nisu pazili na satovima geografije u osnovnoj i srednjoj školi ili imaju sasvim neku drugu računicu. Često se kao pozitivan primjer spominje i suradnja europskih država nakon Drugog svjetskog rata. Naravno da je do suradnje npr. Njemačke i Francuske moralo doći prije ili kasnije, a ona je bila mnogo brža i učinkovitija jer je rasla na zdravim temeljima s jasnim pogledom prema povijesnim događajima i procesima odnosno s jednom neupitnom istinom oko uzroka i posljedica najvećeg svjetskog sukoba.

Hrvatska službena politika nastupa s pozicije blagonaklonog savjetodavca koji je spreman na popuštanja bez dizanja prevelike prašine pri čemu se često zanemaruje hrvatski nacionalni interes. Prilikom razgovora sa susjednim državama izbjegavaju se teme koje bi mogle opterećivati odnose. Pravi iskreni prijatelji ne izbjegavaju teške teme i ne ustručavaju se u potpunosti suočiti s prošlošću i svojim postupcima te se jasno i nedvosmisleno prema njima odrediti. Bez čistih računa, riješenih povijesno-političkih pitanja iz krvave prošlosti te jasnih kriterija suradnje nemoguće je stvoriti pretpostavke koje će dovesti do pravog i istinskog pomirenja država.

Dugoročni hrvatski interes je smirivanje napetosti i odnosa te povećanje gospodarske snage zemlja jugoistočne Europe s kojima Hrvatska graniči ili surađuje. No zbog dugoročnog interesa se Hrvatska ne smije dovesti u situaciju da čini brzopotezne pogreške poput gaženja nacionalnih vrijednosti i osjećaja pristajući na mnoga loša rješenja.

Zato Republika Hrvatska i njezina službena politika ne bi trebale svu svoju energiju usmjeravati na suradnju sa onim predstavnicima susjednih država koji su bili dio „konglomerata loših politika 1990-ih" nego bi veći dio napora trebao biti usmjeren prema srednjoeuropskim državama koje karakterizira veća političko-pravna uređenost i jača gospodarska stabilnost. Time bi i sama Republika Hrvatska, sredozemna i srednjoeuropska Hrvatska, ojačala svoje gospodarske mogućnosti te stekla jaču startnu poziciju za pregovore sa susjednim državama jugoistočne Europe.

 

Igor Baldassi

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

Pet, 18-10-2019, 10:04:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.