Mišljenje u svezi golf-izgradnje na Srđu

Već sada smo propustili nekoliko šansi da su se prije lokalnih izbora na glasačkom listiću mogla naći dopisana dva pitanja: jeste li za golf-terene, te jeste li za ulazak u EU. Šanse su nepovratno izgubljene, kao što su i sredstva za bilo koji referendum čije nepostojanje može biti kobno po ekološki i uopće ekonomski trenutak nekog područja.

Sam naziv Zakona o golfu otkriva nam zapravo neekološki karakter neke države, te bi takav izričito trebao nositi naziv Zakon o gospodarenju krajobrazem. Ako imamo u vidu važnost sporta za civilizaciju, pošteno i razumno bi bilo da onda postoje i drugi zakoni koji se tiču ostalih sportova koji bi bili pojedinačno (ili skupno) detaljno obrađeni (u jednom povećem zakonu). Nevjerojatna je činjenica da se Zakon o golfu kvalificira kao "nacionalni interes" jer nacije u većoj mjeri ne čine bogati pojedinci stranih nacija, već se onda radi od interesima multinacionalnih kompanija, a to je nešto drugo i nimalo ne obvezuje RH za razliku od nužnog očuvanja krajobraza koje je obveza po Ustavu RH i ostalim zakonima. To znači da je Zakon o golfu svojim postojanjem kontradikto ran u samom naslovu jer ne zaštićuje golf kao sport, već dugoročno ruinira krajobraz.

Ako već postoje zakoni o sportu i golfu, razumno bi bilo očekivati da postoje zakoni o nogometu, košarci, odbojci, rukometu, šahu i dr. Stoga je postojanje Zakona o golfu svojevrsna dijagnoza država i očiti pokazatelj da demokracija ("vladavina naroda") u pojedinoj državi nema učinka na dobrobit baš svih građana. Ovim nam je zakonodavac poslao jasnu i očitu poruku, koju šalje kao manje očitu tijekom cijele povijesti, da čovječanstvo može očekivati svakakve zakone, odredbe i članke kao što je i onaj o izvlaštenju zemlje (koja podsjeća na "nacionalizaciju") u svrhu "provedbe zakona". Rekao bih da je i djeci jasno da se radi bezveznom zakonu koji je i oboriv i ništavan. Nemojmo se zavaravati jer su gradnje moguće bilo kada i bilo gdje, tako da i nema zakona, bilo bi gradnji, ali dvojba je kakve su točno gradnje u pitanju.

Posljedice Zakona o golfu

Provedba i oživotvorenje Zakona o golfu na drugoj strani ima za posljedicu uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. Štoviše, višekratno ispuštanje pesticida u zrak i tlo ima za posljedicu štetne učinke za zdravlje kako domaćeg stanovništva, tako i onih ljudi koji se neposredno nađu na golf-terenima. Drugim riječima, golf-tereni su potencijalni trovači ljudskih jedinki, pa ako se neće slušati glas većine građana nekog područja, onda će se možda poslušati glas građana (dubljeg špaga) koji bi u tom slučaju bili neposredno izloženi pesticidima, što je stvarno apsurd i životni hazard.  

Prijedlog: Ograničena izgradnja golf terena koji se uopće neće prskati pesticidima, već će se samo kositi jedanput posađena trava. Engleska trava je genetski hiper(iz)modificirana, te joj trebaju pesticidi za život kao što drogerašima treba droga, ali ne nakon odvikavanja. Rečeno je na javnoj raspravi 1. rujna 2010. o golf-terenima iza Srđa da laže tko god govori da (golf-)travi ne trebaju pesticidi, te je pitanje u kolikoj mjeri joj trebaju. Svak zna da obična trava raste bez pesticida, te je ne fali Dubrovčanima u đardinima. Itekako bi trava mogla rasti bez pesticida, ali stvar je u dobroj volji ispitivanja i financijskoj pozadini ustrajnosti da se to postigne. Ostavite gene na miru, te slušajte glas ljudske krvi prolivene na tom i za to područje.

Samo za članove

Nadajmo se da nam "civilizirana" Europa i svijet neće uokolo golf-izgradnje postaviti takve natpise, ali bi se mogli naći natpisi Members only ("Samo za članove" [kluba]). U tom slučaju izgledno je da je prostor za potencijalnu gradnju za stanovnike Grada Dubrovnika na neki način državno i nacionalno životno izvlašten i izgubljen bogataškom kupnjom na račun "svih pred zakonom jednakih", te ga oni (siromašni građani Dubrovnika) u najdugoročnije vrijeme neće moći rabiti za bilo kakve sadržaje. Stoga smatram da je legalno i moralno pravo Grada Dubrovnika da se pored lokacijskih i građevinskih dozvola, te prethodne poštene i ispravljene prodaje "građevinskog" zemljišta, traži još i naknada za izgubljenu mogućnost potencijalnog širenja Grada u krajobrazu koji početno nije okarakteriziran kao park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, pojedine biljne i životinjske vrste ili sl. (kako je, između ostalog, navedeno u Zakonu o zaštiti prirode) jer bi tada izostale bilo kakve gradnje.

Prijedlog: Osim golf terena manjeg obima, potrebno je izgraditi teniski teren. Vidjeli smo kako je nezgodno bilo kada se tenis igrao - ispred Kneževa dvora! Treba animirati g. Gorana Ivaniševića i prijatelje njegovih prijatelja. Nadalje, zelenilo ne dirati, već izgraditi parkove i šetnice. Priroda će već učiniti svoje. Potrebna je i koncertna dvorana. Netko voli Halida Bešlića, a netko Bruce Springsteena, itd. Baš se pitam čiji bi koncert bio posjećeniji jer je nekome dovoljna Sportska dvorana u Gospinu polju, a nekome ne bi bio dovoljan ni poveći nogometni stadion. Ne znam da je li Halid Bešlić i kada pjevao u Beču, ali pretpostavljam da ga ne bi primili u filharmonijsku (koncertnu) dvoranu. Nadalje, pjevači-četnici i velikosrbi, turbo-folk(l)oraši i kvazi-sevdahlije imaju svoje tržište u Srbiji. Štoviše, Srbija kao agresor nije isplatila ratnu odštetu RH što će imati katastrofalne povijesne posljedice (tako su npr. dijelovima opljačkanog aerodroma u Čilipima opremljena neka postrojenja u Crnoj Gori). Tko će platiti silne štete pljačkanja i uništavanja? Da sve zaboravimo i pošaljemo razum u rodno mjesto? Od tih sredstava ratnih reparacija poboljšala bi se infrastruktura, a ovako je moraju plaćati građani Dubrovnika iako će najveću korist imati golferi. Zašto mi nešto kaže da će za auto-cestu u Crnoj Gori Crnogorci podignuti kredit u RH. Banke svih zemalja, ujedinite se jer ionako posuđujete sredstva koja ne posjedujete niti ste ih ikada imali, pa uništite male narode da bi veliki mogli još bolje živjeti.

Prvo procijeniti zemljište

Velika je greška što se već dosad nisu okupili odgovorni ljudi iz Grada Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Župe dubrovačke i Konavala, te utvrdili gdje se Dubrovnik još može širiti i procijenili takvo zemljište za gradnju. U tom slučaju bi precizno znali koliko vrijedi "građevinsko" zemljište iza Srđa (zapravo, znali bi njegovu cijenu, a ne bespotrebno razglabajuću neprocjenjivu vrijednost), te bi se mogla službeno tražiti naknada za izgubljenu mogućnost stanovanja za građane Grada Dubrovnika. Taj novac bi namjenski bio uporabljen upravo za tu svrhu. Ipak, možete slobodno službeno tražiti 2 milijarde kuna naknade u vidu izravne uplate u proračun Grada Dubrovnika (na osnovi naknadno pravno utemeljene odluke u Službenom glasniku Grada Dubrovnika i ostalih NN-zakona) + novčane uplate za precizne lokacijske i građevinske dozvole za ograničenu gradnju na prostoru koji mora svejedno imati, zlu ne trebalo, kraški nepropusnu zaštitu za kemikalije i najmanje 1/3 (33 %) šumskih površina. Jer ako iza Srđa bude bazena, neće u krajobraz ispuštati čistu vodu, već šporku. Na prezentaciji je bilo govora o tome, ali nadam se da neće ići u Rijeku dubrovačku ili u Sv. Jakov, već je potrebno izvesti kanalizaciju duboko u more jer je pitanje da li će postojeći čvor izdržati (npr. na Bosanci). I gdje će to sve ići jer radi se o zagađenoj višak-vodi koja ide u more. Također je žalosna cijena izgradnje trafo-postaje za struju jer bi i to trebalo ići na natječaj, pa bi možda mogla biti i 2-10 puta jeftinija (pitajte General Electric ili dr.).

Vidljivo je da je planiran i heliodrom (za helikopter(e)/zrakomlat(e), pa se pitam (jer postoji jedan na bolnici - Medarevu) hoće li se izići u susret mogućim bolesnim stanovnicima Bosanke kojima bi bila potrebna hitna medicinska pomoć i prijevoz do Medareva, ili će to biti ekskluzivno pravo stanovnika Golfograda. Nadalje, potrebna je i ambulanta.

Moguće posljedice tijekom i nakon izgradnje golf-terena

Po krajobraz one mogu biti doslovno katastrofično neispravljive. Nadalje, tvrtka zadužena za izgradnju golf-terena vrlo vjerojatno će uzeti velike kredite upravo u RH, što je dodatno ruiniranje financijskog kredibiliteta RH i domaćih štediša. Kako god okrenete, golf-tereni gradili bi se sredstvima građana RH. Susljedno, moglo bi se dogoditi da eventualno neka od domaćih angažiranih graditeljskih ili drugih tvrtki ne bude isplaćena, te tako bankrotira i pođe u nasilni, inscenirani stečaj poradi naplate potraživanja. Zašto su silnice aktera širih areala zapravo predestinirane (unaprijed (p)određene)? To predstavlja obrazac propasti mnogih ljudskih sudbina. Tko ima koncentrirana i akumulirana ogromna sredstva (u svom "posjedu"), predodređuje sva ostala po cijelom svijetu, ali ona su smrtna i prolazna, te zbog toga besmislena ako ne služe boljitku cijelog čovječanstva ili ako su (ne samo naizgled) znatno više od obične fasade.

Mislim da će građanima Dubrovnika ostati u najboljem slučaju Put od barjaka koji je (dijelom) razminiran, pa će makar tim dodatnim putem moći prohodit onkraj područja izgradnje kao što su to činili oni koji su pronosili slavu barjaka Sv. Vlaha.

Ratne pouke

U geostrateškom (donekle vojnom) smislu područje iza Srđa je problematičan teren, slično kao što je znatno problematičniji prostor Prevlake. Prevlaka bi nakon eventualne gradnje kompleksa hotela tijekom razarajućeg rata najvjerojatnije postala predmet žestoke pljačke i četnikog iživljavanja. Sjetimo se samo da su četnici 1991. došli do tvrđave na Srđu, a prijatelji im Rusi (i Crnogorci s istoka) popalili su čak neke kuće na Gornjem Konalu koje i danas stoje kao opomena da đikanima ne treba vjerovati. Natpis na istočnim gradskim vratima od Ploča veli: "Daleko budite, divlji, kroz vjekove se nikakva rata ne boji ova tvrđa koju grije duh svetoga Starca [Sv. Vlaha]". Moguća je poštapalica i novog Dubrovnika: "Dobar sa svima, ali oprezan prema svima".

Ne zaboravimo da je dubrovačko područje trusno, te postoje škrape i špilje. U slučaju prokopavanja tunela treba paziti na moguće prirodne mogućnosti i ljepote podzemnih špilja i speleološka istraživanja, a ne ih smatrati problemom, te ih ubrzano injektirati. Posjeta takvim objetima dodatno bi upotpunila sadržaj svih potencijalnih posjetitelja.

Izlaganje o projektu otkrilo je i neke arheološke smjernice, ali ne radi se o rekognociranjima. Nenormalno bi bilo tražiti od arheologa da pođu popisivati i mjeriti lokalitete, ako se zna da je teren miniran. Možda je netko to izmjerio "od oka" putem kanočala (dalekozora), te dao nekakvo mišljenje. Daljnja arheološka istraživanja dodatno bi koštala i financijski i vremenski, ali stvar je moralne procjene hoće li se izvršiti temeljito ili će se samo (p)opisati zauvijek izgubljeni lokaliteti. Naravno, uz prethodno razminiranje. Takva istraživanja treba i objaviti u stručnim ili znanstvenim časopisima.

Neki prijedlozi

Moguća su rješenja koja idu u prilog građanima Dubrovnika, te je veliki propust tvrtke "za razvoj golfa" što nije uvidjela važnost životnih, boravišnih sadržaja za stanovnike Dubrovnika. Znači, trebalo je ukupni teren iza Srđa podijeliti fifty-fifty, uz obvezu tvrtke da uredi cijeli prostor s parkovima i izgradi stanove za građane Dubrovnika (već postoji spisak prioriteta za stanogradnju), a druga polovica bila bi za golf, ali i druge sportove. Druga mogućnost postoji u eventualnoj volji najbogatije tvrtke na svijetu Microsofta da otkupi cijelo područje u svrhu stvaranja "informatičkog turizma", tako da bi prezentacije najnovijih kompjutorskih progra ma mogle biti iza Srđa. To bi bilo odmaralište za djelatnike Microsofta i turizam bez premca, a ljudi koji bi gore radili i opsluživali to područje bili bi zapravo stanovnici Dubrovnika koji bi neposredno živjeli na tom području u svojim stanovima što bi dodatno garantiralo sigurnost tog područja. Što mislite kakvu bi reklamu moglo imati područje Izasrđja kada bi joj logikom stvari besplatnu reklamu činila upravo tvrtka koja gotovo u cijelosti posjeduje ukupno kompjutor-programsko tržište svijeta. Pa, kad je Microsoft nedavno poklonio pola svog imetka u dobrotvorne svhe, zasigurno bi mogao otkupiti i urediti područje iza Srđa u smislu dodatnog izdvajanja ili da se pak traži komad kolača dobrotvorne svrhe.

Zaključak: Iz rasprave o golf-izgradnji na Srđu moglo se zaključiti da će prostor iza Srđa biti preprodan barem 2-3 puta (u projektu nisu poznati izvođači!) kao što se to čini u Perastu i drugim gradovima Sredozemlja (zapravo "Sredomorja" oplakanog zemljom i ljudskim sudbinama), te će svoje prstiće vjerojatno znatnije umješati mafija (moguće ruska - "topleri mora" ili možda "Kajmanci"). Ne znam kako izgleda raj na zemlji jer može postojati skup trenutaka koji čovjeka podsjećaju na to i prolaznost života, ali nadam se da se na nebesima ne igra (samo) golf.

Đivo Bašić