Umjesto spomenika dr. Anti Paveliću

 

Domovinski ratPonovno upozoravam da nema smisla podizati spomenik dr. Anti Paveliću po uzoru na četničke spomenike Draži Mihajloviću, te poradi toga ići u Srbiju "na lekcije" o načinu kako su to oni učinili četničkom vođi. To ne bi trebao učiniti Hrvatski uljudbeni pokret (HUP) niti bilo tko. Ne smijemo zaboraviti žrtve. Nedavno je na TV prikazana emisija o stradanju zatvorenika u zatvorima Knina tijekom Domovinskog rata. Pogrešno se kaže da su "ubili Boga u njima", već bi trebalo reći da su to samo pokušali, jer spomen na Njega ih je (iako modre od udaraca i poniženja) spasio od tog očitog zločina prema čovječnosti. Pogledajmo samo stradanja u Vukovaru, Ovčari, Škabrnji i dr.

To su činili četnici i ex-JNA. Sjećam se jedne priče koju je jedan hrvatski vojnik ispričao mojem prijatelju (sada također mrtvom, zaslugom četničkih rafala nekoliko dana prije kraja rata) kada smo zastali tijekom šetnje put Borika blizu Zadra. Njegovom malom sinu Marku su proparali dio ispod grkljana, te mu tuda izvadili jezik. Nemojte ići u Srbiju kod bilo kojeg četnika ili velikosrbina i nemojte ništa tražiti od njih, ne zbog mene, nego zbog malog Marka, majke koja je izgubila četiri člana svoje obitelji (sinove svoje nedostajuće Hrvatske), "Meksikanca" (dali smo mu nadimak zbog izgledne sličnosti) kojemu su u Škabrnji poklali doslovno cijelu obitelj, mog pok. prijatelja Ivana koji se toliko radovao što će djeci u školi predavati povijest... I svih onih kojima ni imena ne znamo, a patnje još i manje jer odjekuju grobnom tišinom. Njihove su sudbine istinski spomenici povijesti.

Sjetio sam se koji bi spomenik zapravo bio prilično originalan. Uobičajeno je da se "bosanski grb" (prečesto verbalno) rabi i u Dalmaciji u smislu: "Šipak", "evo ti na, rog[ov]e" ili se pak stavlja u kontekst brda Marjan ili labudova. Svojevremeno sam predlagao podizanje spomenika bezimenog čovjeka koji se u polučučećem stavu sprema na izvršenje velike potrebe, te mu je tuta (bokarić) zapravo zemaljski globus, a to bi bila alegorija povijesti (ljudi i njihovih /na/dolazećih proizvoda).

Trebalo bi nadalje jednostavno napraviti više ovećih spomenika u obliku "bosanskog grba" poznatijeg još kao "od šake pa do lakta". Znači, imamo dvije inačice: ispruženi lijevi dlan naslonjen ispod donjeg dijela nadlaktice ili pak možda uobičajeniji položaj ljevog dlana između svinute podlaktice i nadlaktice desne ruke. Samo bi se vidjele ruke na postolju. Takve spomenike bi trebalo staviti u blizini rijeke Drine ne zato jer je to granica nekadašnje Hrvatske, već kao despet (inat) protiv velikosrpskih aspiracija na području BiH u kojoj je iz raznih "mirovnih" sporazuma razvidno da EU podržava i tolerira velikosrpski projekt. Koliko bi se samo zbog Srebrenice trebalo naći nizozemskih oficirčina i vojnika u Haagu koji im je očito blizak i pristran! Zastava BiH podsjeća na kroj EU, ali prava je šteta što nemaju istinski "bosanski grb" kao svoj grboslovni spomen.

Opet mi je gospođa iz Zadra poslala neke novinske isječke, te mi je jedna rečenica upala u oči. U članku: Borut Pahor na udaru opozicije koja osporava međupremijerski dogovor, Janša na referendumu ruši arbitražni sporazum, Novi list, (nedjelja, 4. listopada 2009.), str. 6, doslovno stoji: "...Najviše što bi Slovenija mogla dobiti jest 'dimnjak' iz sporazuma Račan-Drnovšek ili kondominij, no za Janšu je to nedovoljno, jer u tom slučaju Slovenija ne bi mogla proglasiti svoj gospodarski pojas na Jadranu...". Ovo je još jedan očiti dokaz i razlog da RH mora proglasiti gospodarski pojas da ga koja druga zemlja ne proglasi na teritorijalnim vodama RH. Ne samo da bi to bila pljuska pravnom sustavu svih zemalja Europe, već tipičan primjer da je EU umjetna tvorevina interesa "uglednih" pojedinaca s kojima pravni sustavi nemaju nikakve veze ako ne djeluju u njihovu korist i štetu većine građana Europe i svijeta. Tako bi spomenike "od šake pa do lakta" (ili barem jedan taj i uobičajeni prikaz šake u obliku "šipka") trebalo posaditi uz slovensku granicu.

Morsku granicu RH trebalo bi pak označiti velikim metalnim bačvama (postavljenih uzduž na svakih 10-20 m) na kojima možda ne bi trebalo pisati jedno 'neeuropsko' "Mrš!", već nešto kao: "Dok je hrvatski Dubrovnik bio pomorska sila u XVI. stoljeću, većina tadašnje Engleske bila je ruralna zemlja, a vi kao (ne)članice EU nam dolazite dijeliti lekcije o kulturi i napretku ujedinjenja. Mletačka Venecija je samo u jednom stoljeću čak tri puta rušila zidine starog Zadra da ne bi kojim slučajem mogao konkurirati velikoj 'kraljici Jadrana' o kojoj se sada prave skupovi, pa njezina 'baština' u malo širim potezima prelazi granice sadašnje Italije! Osvojila je područje, pa ga onda 'baštinila' pljačkom! Vi koji gledate pristrano na povijest Europe (koju ste popljačkali) pokušavajući ju takvom učiniti i za buduća pokoljenja (riječ očito sadrži 'pokolj'!), pazite da ne budete proizvod spomeničke probave i da se ne zibate na rubu predjela ljudskog bunta 'od šake pa do lakta'."

Đivo Bašić

{mxc}

Pon, 14-10-2019, 01:48:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.