„Gušter" i „Feniks"

Dubrovački top "Gušter" je remek-djelo poznatog ljevača topova i zvona Ivana Krstitelja Rabljanina (de Tollis, de Comite, de Conte) (Rab, oko 1475./?/ - Dubrovnik, 1540.). Rabljaninova čuvenost Top GusterGušter"Gušter" je brončani top izliven 1537. godine u ljevaonici u samom Dubrovniku. Po zapisima postoji mogućnost da je pao u more 1814. godine prilikom skidanja topova s tvrđave Lovrijenac od strane Austrije koja je i taj top namjeravala odnijeti u Beč.u tadašnjem svijetu otvarala mu je tržište za prodaju topova u južnoj Italiji i Španjolskoj, a u današnjem ostalo je ime jedne ulice u Dubrovniku. Status građanina Dubrovnika stekao je primitkom u bratovštinu Antunina 1509. godine.

Na različitim lokacijama u Dubrovniku bilo je dosta Rabljaninovih topova još 1526. godine (npr. artiljerijski magazini u prizemlju tvrđave Sv. Ivana i dr.). "Gušter" je brončani top izliven 1537. godine u ljevaonici u samom Dubrovniku. Po zapisima postoji mogućnost da je pao u more 1814. godine prilikom skidanja topova s tvrđave Lovrijenac od strane Austrije koja je i taj top namjeravala odnijeti u Beč.

I danas postoji legenda o padu tog topa podno tvrđave Lovrijenac, a usprkos nepoznavanja precizne i definitivne lokacije, bilo je i nekoliko neuspjelih pokušaja vađenja. U prijevodu Lukše Beritića latinski natpis na topu je glasio: "Godine Spasenja MDXXXVII. Kad bi svemogući Jupiter ponovno htio uništiti svijet sam, naime svojom snagom, tada bih ja, okrutniji od Jupitera, bjesnio onom snagom, koju mi je dao Baptista (Ivan Krstitelj) umijećem ruku. Djelo Ivana Krstitelja Rabljanina. Na tvrđavi sv. Lovrijenca".

Pitanje vjerodostojnosti

Ivan August Kaznačić donosi ovakav slobodan prijevod rečenog natpisa: "Da porazit Bog opeta / Hotio bi ljudi s sv'jeta, / Mješte ognjem i potopom / Služio bi se Krsta topom". Između ostalih topova koje je izradio Ivan LovrijenacRabljanin navodi se i "Feniks" (Fenice, Foenix, Phoenix). (O tome sam pisao u radu: Dubrovački top Gušter, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. XLII, Zagreb - Dubrovnik, 2004, str. 79-100).

Međutim, "godine 1811. Remedelli, lučki kapetan u Gružu, s Božom Pilatom protom konstruktorom, Lukom Kulušićem protom kalafatom i sa još šestero ljudi, pregledali su dva velika čamca (barconi) u skladištu gdje su se nalazili i utvrdili da im je potreban bezuvjetni popravak i posvemašnje uređenje dna zbog toga što su ti čamci dugo vremena na kraju i što su bili oštećeni zbog prijenosa poznatog topa dubrovačke artiljerije ispod tvrđave sv. Lovrijenca". (Vinko Ivančević, O gruškim brodograditeljima i pomorcima iz obitelji Pilato u 18. i 19. stoljeću, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, sv. XXVIII, Dubrovnik, 1990, str. 219).

Provjerio sam te arhivske spise, ali se ne spominje ništa konkretno i imenom decidirano. Ove 2014. postoji mogućnost da se utvrdi vjerodostojnost te stare predaje jer Amerikanci nastavljaju snimati hidroarheološki zanimljivo morsko dno ovog područja.

Đivo Bašić

Uto, 19-11-2019, 02:22:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.