Velika i mala Onofrijeva fontana

Nedavno sam čuo da je voda (u špinama) na velikoj i maloj Onofrijevoj fontani (česmi u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika) zatvorena po noći. Mislim da to nije ni pametan ni ljudski potez, čak ni namjera, ali očito je da se možda željelo zainteresirati posjetitelje Dubrovnika za većim korištenjem lokala (restauranti i dr.).

Naime, što se tiče štednje vode, još prije barem 30-tak godina trebalo je na tim i drugim fontanama napraviti dodatne nastavke - rubinete, pipe - koje imaju polugicu za otvaranje i zatvaranje. To bi bilo rješenje za štednju, uz nadu da bi ljudi i zatvarali vodu jer ponekad upravo ono što čine kod kuće ne čine na drugim mjestima.

Štoviše, smatram da bi i osvjetljenje (zidina) Dubrovnika trebalo biti isključivo LED i fotosenzibilno (automatsko uključivanje svjetlosti pri pojavi čovjeka), uz moguće napajanje sunčevom energijom (malim kolektorima koji bi ujedno bili i samo tijelo reflektora).

Vodovod

Kad je već sam stari dubrovački vodovod izgrađen kao javno dobro tijekom Dubrovačke Republike, te je predstavljao i VodovodKad je već sam stari dubrovački vodovod izgrađen kao javno dobro tijekom Dubrovačke Republike, te je predstavljao i malaonohigijenski važan čimbenik grada-države, tu tradiciju trebalo bi održavati i danas.higijenski važan čimbenik grada-države, tu tradiciju trebalo bi održavati i danas.

Osobno ne smatram da je dubrovački vodovod izgrađen za relativno kratko vrijeme u XV. stoljeću iz ničega, već je vjerojatno imao neke temelje iz (barem) rimskog doba.

Osim toga, XV. stoljeće je doba kada je Dubrovnik stekao, mogli bismo reći, konačni teritorij, a to i okolno područje bilo je itekako nemirno i nekako u to doba događaju se i teške epizode dubrovačke povijesti uslijed nemilih aspiracija okolnih beskrupuloznih vladara.

Masivni bedemi i ziđe Dubrovnika upozorenje su i uprizorenje sjećanja na opreznu dubrovačku povijest.

Đivo Bašić