Prof. dr. Ivo Maroević: „Baština bi u Dubrovniku trebala biti turistički resurs, a ne usputno događanje"

 Uviše navrata se u tisku i izjavama ljudi moglo čuti da se Dubrovnik „pretvara u muzej". Na ovaj način se nešto pozitivno stavilo u kontekst negativnog i uopće pogrješnog značenja. Zapravo ovakva formulacija i konstatacija u načelu predstavlja besmislicu. Tako se npr. moglo pročitati u tisku da Louvre ima oko 17.000 posjeta na dan što predstavlja i do tri puta više posjetitelja koji dođu u staru gradsku jezgru dnevno „u sezoni"; drugim riječima, po logici prethodnog, Louvre se „pretvara u grad" tri puta veći od Grada (barem što se tiče stanovnika i posjetitelja)!

kulturno-povijesni-muzej-dubrovnik-e-01-xl l1 178123186Nadalje, postoje „sezone" lova na različitu divljač i životinje, a prava je šteta što su i ljudi tzv. najrazvijenije životinje, pa „turistička sezona" lova prečesto ima za posljedicu i pretvorbu lovca u usisno-bankarsku lovinu. Jer „domaće je domaće", ali čak su i logotipi banaka strani.

Sada pok. prof. dr. Ivo Maroević je kazao: „Muzej je instaliran u antici, u vrijeme kad je bio dom muza, dakle dok nije bio vezan ni uz predmete ni uz njihovo skupljanje. Muze su bile pokroviteljice duhovnih aktivnosti u znanosti i umjetnosti... Tek će renesansno vrijeme u svojoj interpretaciji klasičnih antiknih kategorija primijeniti izraz i pojam muzeja za kolekciju predmeta, koji će svojom materijalnošću biti nositeljima pamćenja, ali onih duhovnih vrijednosti...

Muzej je institucija koja prikuplja, čuva, proučava i komunicira materijalni svijet u interesu njegovanja i tumačenja opredmećenog ljudskog pamćenja, ali isto tako želi biti i integrativni činilac kohezije duhovnih ljudskih aktivnosti kojima se dopunjuje, osmišljuje i tumači taj svijet prošlosti i sadašnjosti, upravljen prema humaniziranju okoline i kvalitetnijem ljudskom življenju". (Ivo Maroević, Muzej i muzeologija, u knjizi: Baštinom u svijet, Matica hrvatska, Petrinja, 2004, str. 19-20).

Upoznati turiste bolje s baštinom Dubrovnika

BaštinaGrad se ne pretvara i ne može se „pretvoriti u muzej", možda eventualno imaginarno, a u toj imaginaciji zapravo bi stanovnici Dubrovnika bili - muzejski djelatnici! Zaključimo konstatacijom da bi baština u Dubrovniku trebala biti cjelogodišnji poticaj i događanje, a ne nakaradno turističko cash-and-carry iživljavanje. Znatno više novca možete zaraditi ako jednostavno živite i (d)oživljavate baštinu, a ne iživljavate se nad njom.Isti autor je 2004. rekao o potencijalu muzeja u Dubrovniku: „Stoga se zalažem za prethodnu studiju utjecaja namjene (u ovom slučaju muzejske) na spomeničke vrijednosti povijesne građevine ili cjeline. Ako takva studija pokaže da muzejska namjena ne oštećuje vrijednosti povijesne građevine i da zadovoljava muzejske potrebe, tada se može nastaviti s projektiranjem pod strogo definiranim uvjetima. Vidio sam uspješnih primjera, ali samo u onom segmentu koji se odnose na prostore koji su dostupni publici.

Druge dvije temeljne muzeološke funkcije, zaštita i proučavanje građe, u pravilu mi nisu bile dostupne. Spomenut ću kao pozitivan primjer Povijesni muzej u Barceloni ili pak muzej-marina-drzica-107-muzeji-i-galerije-slike-2534muzeološku interpretaciju podzemlja Louvrea. Primjer s dosta problema je Muzej Orsay u Parizu ili pak muzej u Kneževu dvoru u Dubrovniku. ... Baština bi u Dubrovniku trebala biti turistički resurs, a ne usputno događanje.

Građani pak Dubrovnika trebali bi biti svjesni da turisti dolaze u Dubrovnik zbog njegovih prirodnih i ljudskom rukom stvorenih vrijednosti. Građanska svakodnevnica ne bi trebala biti u drugom planu, ali bi trebala biti svjesno ograničena zbog onih sadržaja od kojih Dubrovnik živi. Turizam bi trebao nuditi znatno više slojevitih načina upoznavanja s baštinom Dubrovnika, trebao bi sudjelovati u promociji baštine Dubrovnika, ali i u znalačkoj muzeološkoj interpretaciji povijesnih i kulturnih vrijednosti Dubrovnika, financiranjem onih projekata koji to nude, od razine zabave na povijesnoj razini, do razine omogućavanja individualnog otkrivanja dubrovačkih vrijednosti putem svih mogućih oblika prezentiranja slojevitih informacija u prostoru, u vodičima ili pak na virtualnoj razini. Muzeji ili muzej bi tu trebao biti pravi sugovornik".

Grad se ne pretvara i ne može se „pretvoriti u muzej", možda eventualno imaginarno, a u toj imaginaciji zapravo bi stanovnici Dubrovnika bili - muzejski djelatnici! Zaključimo konstatacijom da bi baština u Dubrovniku trebala biti cjelogodišnji poticaj i događanje, a ne nakaradno turističko cash-and-carry iživljavanje. Znatno više novca možete zaraditi ako jednostavno živite i (d)oživljavate baštinu, a ne iživljavate se nad njom.

Đivo Bašić

Čet, 12-09-2024, 07:13:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.