Tereni za golfEucaland Project prezentiran je u Dubrovniku 29. 04. 2009., pa je uvodno predavanje održala Gloria Pungetti (Odjel za zemljopis, Sveučilište u Cambridgeu; "Europska kultura izražena u poljodjelskim krajobrazima"). U projektu (www.eucalandproject.eu) sudjeluje 40 organizacija iz 26 zemalja. Suorganizatori su Austrija, Italija, Španjolska i Hrvatska. Prezentirana će biti i putujuća izložba, a konferencija će se održati 22.-23. 09. 2009. (u organizaciji Corpus Christi Collegea, Cambridge). Sir Rahman je održao predavanje o Kreti. Na kraju predavanja je konstatirao da je jedna tvrtka (nažalost iz njegove zemlje Britanije) pokušala nametnuti projekt za golf terene na tako lijepom krajobrazu. Međutim, po informacijama s kojima raspolaže, Vrhovni sud u Grčkoj je odbio tu nakanu golfizacije.

Add a comment Add a comment        
 

 
izbori...Kada npr. na neke izbore iziđe 47% od ukupnih glasača neke zemlje, a pobjednička stranka dobije 30% glasova tih glasača izišlih na izbore, to znači da je u tom slučaju pobjednička stranka dobila 14% glasova ukupnih punoljetnih stanovnika neke države, što je daleko od "vladavine naroda". Možete li samo zamisliti bahatost vladajućih koji se pozivaju na svoje "legalno" izabrane mandate i uopće vjeru naroda u demokraciju i obećavajuće blagostanje. Ili je to možda neko prošlo i konstantno stanje laži i zavaravanja. Zadržavanjem postojećeg stanja preko-sto-stranačkog sustava zapravo se negira demokratski sustav koji ima za posljedicu jednostranačje paradoksalne koalicije HDZ-SDP ili SDP-HDZ ovisno o trenutačnom prije- i poslijeizbornom položaju tih Pijemont-stranki (stranki ujediniteljica, zasigurno ne naroda). Na žalost hrvatskog naroda, te dvije stranke izrodile su se u nenacionalne političke stranke bez većih obzira prema "vladavini" hrvatskog nacionalnog bića...(Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
KrižČlan Hrvatskoga kulturnog vijeća Đivo Bašić dao si je posebno truda i na osnovu videozapisa zabilježio tri propovjedi vezane uz proslavu Sv. Vlaha u Dubrovniku. Također, zabilježio je i propovijed biskupa mons. Slobodana Štambuka na Bleiburškom polju iz 2008. godine, o kojoj smo svojedobno izvijestili iz vijesti Ike. Propovijed s Bleiburškog polja jednako je aktualna i danas kao prije godinu dana budući da se u međuvremenu ništa bitnoga nije promijenilo, osim što su otkriveni u obliku masovnih grobnica novi dokazi strašnog zločina počinjenog 1945. godine. Ovaj zločin sigurno će trajno ostati zabilježen u povijesti hrvatskog naroda kao možda i njegova najveća tragedija, a slobodno se danas može reći i kako je duboko obilježio niz generacija nakon njega. Naime, ni dan danas čak i nakon dobivenog rata za nezavisnost nemamo društvo kojem je smisao i svrha nacionalne države jasno. A da su oni koji su ubijeni 1945. godine preživjeli nema sumnje  kako bi imali drugačije odgojene generacije i inteligenciju, ali to se promijeniti više - ne može.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
U nastavku se može pročitati tekst koji je napisao Nikola Čolak još daleke 1977. godine, i koji sam doslovno prepisao jer smatram da je povijesni dokument vrijedan pažnje. Knjiga "Iza bodljikave žice" je pravi primjer hrabrosti da se na hrvatskom jeziku zapiše tako nešto. I to još tada, 1977. godine.(Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
EUU knjizi: Christopher Booker - Richard North, Velika obmana, Tajna povijesti Europske unije, Izvori, Zagreb, 2005, nalaze se brojni podaci i primjeri vezani uz nastajanje europskih integracija. Primjerice, predsjednik Francuske François Mitterand i njemački kancelar Helmut Kohl pružili su 1984. g. jedan drugome ruku "pred desetcima tisuća grobova zato što je mjesto na kojem se odvijala ceremonija bila kosturnica u Douaumontu, blizu Verduna na istoku Francuske." Bila je tu jedna od najžešćih bitki u I. svjetskom ratu. "Samo francuska artiljerija ispalila je više od 12 milijuna granata, njemačka znatno više. Na obje strane bilo je više od 700.000 mrtvih i ranjenih. ...uvjerenje da se takav samoubilački sraz dviju nacionalnih armija više nikada ne smije ponoviti. ...spoznaje da industrijska moć više od ičega određuje tijek rata. Dok se bitka za Verdun razvijala u bespoštedni topnički dvoboj, na frontu su stizali cijeli vlakovi još toplih njemačkih granata iz ruskih tvornica." Grof Richard Coudenhove Kalergi je još 1922. g. objavio knjigu Pan Europa - vizija kojom bi se u svrhu očuvanja mira njemačka industrija ugljena i francuska industrija čelika morale spojiti u jedinstvenu "paneuropsku" industriju. Francuski premijer Edourad Herriot je 1931. g. objavio knjigu Sjedinjene Europske Države... (Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mirovinski stupThomas Edward Lawrence (kasnije prezimenom Shaw; poznatiji kao Lawrence od Arabije, 1888.-1935.) napisao je knjigu Seven Pillars of Wisdom ("Sedam stupova mudrosti") koja je doživjela više pretisaka. U knjizi (napisanoj između 1919. i 1926.) autor opisuje bitke I. svjetskog rata, djelovanja protiv Turaka na Srednjem Istoku, te općenito okrutnost, osvetu i ("bolničku") odvratnost (u Damasku). Lawrenceova braća Frank i Will ubijeni su na Zapadnom frontu 1915. godine. "Mudrost je sazidala sebi kuću, i otesala sedam stupova" (Stari Zavjet, Mudre Izreke, 9, 1). "Tko će uzići na goru Jahvinu, tko će stajati na Svetom mjestu njegovu? ...Podignite, vrata, nadvratnike svoje, dižite se, dveri vječne, da uniđe Kralj slave!" (Stari Zavjet, Psalmi, 24, 3, 7, 9). "Alah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio". (65:12). U hadisu stoji: (637) "Sedam nebesa i sve što je na njih i među njima prema Alahovom su Kursu (pijedestalu) samo kao halka (narukvica) bačena u pustinji, a Kursi u odnosu prema Aršu, također, kao ta halka bačena u pustinji. U drugoj verziji hadisa stoji: (638) "A veličinu Alahovog Arša (prijestolja), ne može nitko osim Alaha procijeniti". Alah Uzvišeni, zatim, kaže: "...vidite ih, bez stupova podigao", tj. oni su kao što vidite, bez stupova podignuti. (Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
euroU tisku se moglo pročitati da je srpski vanjsko-političar Dragoljub Mičunović izjavio da će ustupanje Srbiji prijevoda tekstova EU na hrvatskom jeziku vrijednih milijun eura "probiti led" između RH i Srbije. Lijepi je to milijun-poklon. Gospođa iz Zadra mi je mudro rekla da napišem: "Ako probijanje leda košta milijun eura, koliko će nas tek koštati santa leda i cijeli led". Eto, Hrvatska je od boljševičke diktature i zatucanosti postala lijepim (uzajamno neuzvraćenim) idejama i činima oplakana hiper-kršćanska zemlja. Još ćemo zajedno ući u EU, u nekom paketu toplih želja za budućnost, pa eto usput želim da se ta lažna i prijetvorna unija u što skorije vrijeme raspadne kao što se raspadaju oni inkrepiti birokrati kojima EU itekako dobro dođe kao predmet zarade i zabave.(Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dubrovački tramvajNedavno se moglo vidjeti na Vijestima DUTV (11. ožujka 2009.) i u tisku pročitati da je Županijski prostorni plan donesen susljedno trima stručnim ekspertizama (između ostalih, gospodarska i prirodoslovna podloga). Kazalo se da je privatizacija Dubrovnik cesta u konačnici prihod za županijske kapitalne projekte, te da su izmjene i dopune županijskog prostornog plana donesene po mjeri žitelja ove (Dubrovačko-neretvanske) županije. Mišljenja sam da su prostorni planovi, te izmjene i dopune, u pravilu uvijek po mjeri građevinskih lobija. Zamislite ove besmislice: park-šume kraj Brsečina ("Trsteno-Brsečine") i "Osmoliš" (Plat) više nemaju dotične oznake, pa se može zadirati u okoliš! Zamislite da se uvedu potvrde o pripadnosti ljudskom rodu, te da vas netko (pravno utemeljeno) može zaustaviti na putu, i ako nemate potvrdu, može vas otpremiti u klaonicu jer bi u nedostatku pravog papira bili smatrani volom, teletom ili nekom drugom životinjom.(Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
 

 
SiročeLukša Beritić, Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku II, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 12, Split, 1960, str. 73-74, kaže: "Među mnogobrojnim humanitarnim ustanovama Dubrovačke Republike vidno mjesto zauzima Dječje nahodište, koje su stari nazivali 'Hospital milosrđa'. Tu su se primala ona vanbračna djeca, kojih su se obično majke htjele riješiti. Kasnije su se u njega, na određeno vrijeme, primala i djeca siromašnih roditelja. Nahodište je osnovano još 1432. godine. Najprije je bilo u Zlatarićevoj ulici u gradu, gdje se još vidi otvor, tzv. rota, gdje bi nepoznata osoba položila dijete. Nakon velikog potresa, i to 1687., to je nahodište preneseno na Pile u staro ubožište, koje je bilo u Ćebedžijskoj ulici [tur. izraz za proizvođača deka, pokrivača, gunjeva; vunar, suknar]. Godine 1691. gradi se nova zgrada za Nahodište i to na mjestu današnje zgrade Brsalje br. 2., gdje je ostalo sve do 1887. godine, kada je preneseno u novoizgrađenu bolnicu, dok nije 1927. ukinuto. U dvorištu zgrade Brsalje br. 2 vide se još neki ostaci sporednih zgrada bivšeg Nahodišta, dok je sama glavna zgrada temeljito pregrađena prije Drugog svjetskog rata, kada je pretvorena u kafanu 'Ocean'." Ima ona jedna pjesma "Oči su ti kao ocean...", a ponekad u šali rabim izraz "Trooki" za poznatu vizuru grada (tri otvorena volta od nekadašnjeg Arsenala, današnje Gradske kafane u starom Portu). Međutim, ni višak očiju nam ne pomaže da pobijedimo rušenje i asfalt (bez prethodnih arheoloških istraživanja), umjesto da rabimo adaptaciju razuma.(Đ.Bašić)
Add a comment Add a comment        
Ned, 13-10-2024, 18:34:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.