MMFNa televiziji se mogla čuti naznaka o privatizaciji vod(e)nih resursa RH, te činjenica kako je to pogubno provedeno u Mađarskoj. Nedavno je Vlada RH (Premijerka) ugostila predstavnika MMF-a, te su oni razgovarali iza "zatvorenih vrata" jer su njihovi razgovori uvijek tajnoviti, a prijedlozi katastrofalni za gospodarstvo neke zemlje koja sluša njihove savjete. Možemo li pretpostaviti o čemu su razgovarali i što su savjetovali? Manje izdvajanje za školstvo i zdravstvo, privatizaciju prirodnih (prvenstveno vodenih) resursa, veća ulaganja odnosno jače otvaranje tržišta (drugim riječima, nesigurnost radnih mjesta), veće kamatne stope, zaštitne mjere za banke (novi ovršni zakon) i sl. Možemo ovo nazvati spekuliranjem ili fantaziranjem uslijed nepostojanja vidovitosti, ali poslušajmo riječi jednog nobelovca.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

SrđVeć sada smo propustili nekoliko šansi da su se prije lokalnih izbora na glasačkom listiću mogla naći dopisana dva pitanja: jeste li za golf-terene, te jeste li za ulazak u EU. Šanse su nepovratno izgubljene, kao što su i sredstva za bilo koji referendum čije nepostojanje može biti kobno po ekološki i uopće ekonomski trenutak nekog područja. Sam naziv Zakona o golfu otkriva nam zapravo neekološki karakter neke države, te bi takav izričito trebao nositi naziv Zakon o gospodarenju krajobrazem. Ako imamo u vidu važnost sporta za civilizaciju, pošteno i razumno bi bilo da onda postoje i drugi zakoni koji se tiču ostalih sportova koji bi bili pojedinačno (ili skupno) detaljno obrađeni (u jednom povećem zakonu). Nevjerojatna je činjenica da se Zakon o golfu kvalificira kao "nacionalni interes" jer nacije u većoj mjeri ne čine bogati pojedinci stranih nacija, već se onda radi od interesima multinacionalnih kompanija, a to je nešto drugo i nimalo ne obvezuje RH za razliku od nužnog očuvanja krajobraza koje je obveza po Ustavu RH i ostalim zakonima. To znači da je Zakon o golfu svojim postojanjem kontradikto ran u samom naslovu jer ne zaštićuje golf kao sport, već dugoročno ruinira krajobraz.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

prirodaPonekad ljudi znaju postaviti pitanje što je bilo prije: kokoš ili jaje? Po nekim mitovima je (naj)prije bilo "kozmičko jaje", ali to je stvar mitologije koja također mora stajati na čvrstom tlu dosta jake predaje. Često ćemo o nevidljivim stvarima razmišljati kao o materijalnim i većim dijelom opipljivim. Usporedba malih i većih veličina, te vremenskog slijeda i posljetka govori u prilog tome da malene (s)tvari čine veće, pa je pravo pitanje kako i zašto su nastale i zbog čega evenutalno (ne) stoje zajedno. Znanstvenici današnjice pokušavaju uhvatiti najsitniju česticu tzv. Higgsov (ili skalarni) bozon. Zanimljivo je da tu česticu nazivaju "božjom česticom", a kada otkriju da se ta čestica sastoji od još sitnijih čestica (ili hipermini-polja) onda će takve valjda biti moguće nazvati "prabožjim ili podbožjim česticama". Kako opipati misao? Tko je stvara? Možda sofisticirane moždane vijuge, ali one se opet sastoje od "nasitnijih" čestica. Što takvima omogućuje skladan rad (naravno, to za nekoga ne mora značiti i razuman rad)? Sve su to pitanja koja nas vode do mikrosvemira koji je slika (preslik) većeg makrosvemirskog plana kojeg (još uvijek pokušavajući) ne vidimo u cijelosti. Kako stvoriti formulu o biti svemira kada ne znamo koliki je?(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

pomorstvoJoš 20. svibnja 2008. u Strasbourgu je (za početak) po tripartitnoj deklaraciji ustanovljen Europski pomorski dan ("European Maritime Day"), a pod okriljem birokratski iznimno potkovane EU. Tada se Europa po svom glasnogovorniku EU pozvala na samu Europu kao pomorski kontinent koji ima skoro 70.000 km obale, a 22 zemlje od 27 članica EU su uzobalne i otočne zemlje, te je čak 40% stanovništva smješteno upravo u tim područjima. Tako su 2/3 EU-granica zapravo pomorske, a (po)morska područja članica veća su od kopnenog teritorija. (Ne zaboravimo ono što se prečesto zaboravlja, a to je da more ima barem tri dimenzije, te nije smješteno na zemljovid kao lijepa, plava ili modra dvodimenzijska površina koju treba očuvati za buduća pokoljenja, te s vremena na vrijeme na takav zemljovid/morevid zabiti pokoju zastavicu o zaštićenoj ovoj ili onoj zoni.). U deklaraciji je navedeno stvaranje i provedba europske pomorske politike, ali mislim da će ta imati korijene teritorijalne europske politike prošlosti. Taj "Europski pomorski dan" će se obilježavati svake godine.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

TitoNapadom Njemačkog Reicha na Jugoslaviju, u travnju 1941., država se raspade: Srbija bi zauzeta od Nijemaca, Makedonija priključena Bugarskoj, albanske pokrajine Kosovo i Metohija anektirane matici zemlji Albaniji pod vrhovništvom Italije, Slovenija podijeljena na pola između Njemačke i Italije, Hrvatska uspostavljena i priznata kao Nezavisna Država. Srpska narodna manjina, poduprta od srpskih časnika, koji ostadoše skriveni po planinama, usprotivi se uspostavi Države Hrvatske oružjem u ruci. Njima se naskoro pridružiše komunisti predvođeni od kovinskog majstora Josipa Broza Tita, Hrvata iz Zagorja, koji se do danas [1977.] ni jednom prigodom ne priznade Hrvatom po narodnosti. [Vjerojatno je to ipak učinio, ali problem nije u priznavanju onoga što jesi, već i onoga što si bio ili ćeš tek učiniti, te leži i u začetku samog NOB-a, jer su partizani kasnije prihvaćali upliv četnika u svoje redove koji su "oslobađali" mjesta. To će kasnije novonastalu državu koštati njezinog postojanja, demografske slike i neprilike, te zaostalosti.] Prvi bijahu poduprti od Londona i Pariza, a drugi od Moskve. Hrvatska postade žrtva i mučenica srpskih šovinista četnika i Titovih komunista kao i sapletaka nelojalnih saveznika Talijana i Nijemaca.(N.Čolak 1977.,Priredio Đ.B.)

Add a comment        
 

 

JadranU nutrinom iznimno lijepom hotelu "More" bila je 29. travnja 2010. upriličena prezentacija natječaja Ministarstva turizma za dodjelu bespovratnih financijskih potpora razvojnim turističkim projektima i predstavljanje Programa poticaja razvoja malog i srednjeg poduzetništva Dubrovačko-neretvanske županije za 2010. godinu. Banke pružaju potpore, te traže jamstva (uostalom, kao i ministarstva) jer očito nisu socijalne ustanove. Poduzetni ljudi imaju volje, ponekad se zapliću u birokratske zavrzlame, ali zapravo se sve svodi na početni kapital i jamstva iliti novac i nekretnine. Kako se moglo čuti, kad RH bude članica EU, onda će procedure biti znatno kompliciranije, te će EU-birokrati dolaziti neposredno vidjeti u što oni to ulažu novac, a to će sve netko morati platiti i tek na kraju poslati račun EU za isplatu sredstava poticaja kada su sredstva već većim dijelom zapravo utrošena. Uz poduzetni duh moraju ići i čelični živci i strpljivost.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Dubrovnik"U Dubrovniku je u kasnije vrijeme vrhovnu vlast imalo u rukama 'Veliko vijeće', u kojem su bila izabrana odrasla vlastela; to je vijeće izdavalo i mijenjalo zakone i sve važnije odredbe, postavljalo sve više činovnike, a po njima i niže - jednom riječju cijela uprava općine, a kasnije republike morala je udovoljavati njegovoj suverenoj volji, a svi su javni namještenici bili njegovi eksponenti i njemu odgovorni. Kada je Veliko vijeće nastalo, ne znamo, ali kao svuda u srednjem vijeku, tako se bez sumnje i u Dubrovniku razvijalo usporedno sa samom općinom: najprije su se ugledniji stanovnici mjesta (sa)stajali dogovarati o stvarima koje se tiču cijeloga mjesta, a zatim su malo-pomalo moćniji i bogatiji o tim stvarima sami odlučivali i ne pitajući slabije i siromašnije, dok su se napokon ta gospoda pretvorila u kastu vlastele što su ostalima jednostavno zapovijedali. Ne znamo, dakle, kada je zbor te gospode-vlastele postao priznatom javnom vlašću i kada je dobio to ime, koje svakako pretpostavlja da je uz to Veliko vijeće bilo i drugo, kakvo je bilo i u Dubrovniku 'Malo vijeće' koje je vršilo odredbe Velikoga; ali svakako Veliko je vijeće bilo dosta vremena prije 1235. kada se prvi put spominje u dokumentima. Nije također sigurno da li je u starije vrijeme vrijeme ipak postojala neka vlast i nad Velikim vijećem.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

sv. VlahoJorjo Tadić (petak, 3. veljače 1939, str. 8) kaže (ponešto kroatizirano): "Od jučer poslije podne, na Placi [Stradunu] u Dubrovniku, vije se bijeli barjak stare Dubrovačke Republike. Dubrovčani su time započeli današnju proslavu svoga zaštitnika sv. Vlaha. A ovaj veliki blagdan ima za njih posebno značenje. Sv. Vlaho je ne samo zaštitnik i svetac Dubrovnika, nego i simbol njegove stoljetne prošlosti, slobode i slave. Dubrovčani su imali malu, slabu i neplodnu državu [!?]. Osnovali su je teškom mukom i velikim naporima, a održavali ogromnim žrtvama. I to ne jedanput ili samo ponekad, nego skoro neprestano, iz dana u dan. Zato je, čini se, Dubrovnik samo čudom mogao živjeti u slobodi. Pogotovo na onako izloženom mjestu, na udaru susjednih i stranih država, a tijekom nekoliko stoljeća pritisnut ogromnim Turskim Carstvom. Na toj granici dva svijeta, na dohvatu moćnih i pohlepnih, vjekovima se održao slobodan. Mučio se, često vrlo teško, ali bi se uvijek spasio. Svoju djecu je slao u sve krajeve svijeta da mu - kako je jedanput rekla njegova vlada - donose zaradu kao pčele med s cvijeća. Pritom je žrtvovano mnogo ljudi, podneseno mnogo patnji i nevolja, ali su Dubrovčani uspjeli da u jednom skoro pustom kraju stvore za sebe sigurnost, blagostanje, kulturu i slobodu.(Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

DubrovnikJorjo Tadić (24. travnja 1937., str. 15-16) kaže (ponešto kroatizirano): "Prvotno Dubrovnik nije bio aristokratska država kao u kasnijim vjekovima, te su vlastela morala dijeliti svoju vlast s običnim narodom. Teško je točno i određeno utvrditi kakvo je političko uređenje imao Dubrovnik u to vrijeme, a još teže je kazati kako i kada je plemstvo preuzelo svu vlast u svoje ruke. Dubrovnik je u ranijim epohama svoje povijesti bio neznatno i maleno mjesto, pa zato ni o važnijim događajima iz tih vremena nemamo pouzdanih vijesti. Možemo jedino nagađati i na osnovi nekih neznatnih i dosta sumnjivih podataka stvarati približno vjernu sliku njegovog ranijeg političkog uređenja, ali nikako ne možemo znati kako su nastale i kako su se mijenjale i razvijale državne institucije Dubrovnika. A ipak je to jedno od najvažnijih pitanja iz njegove kulturno-političke povijesti, jer time ne bismo samo objasnili postanak konstitucije [ustrojstva] u Dubrovniku, nego i odnošaj vlastele prema narodu, kao i problem odakle dubrovačkom plemstvu kasnija vlast i da li je političku vrijednost pojedinaca određivao socijalni ili ekonomski momenat, da li su, naime, svi plemići morali biti Romani, a svi pučani Slaveni [Hrvati] ili ne. Dugo će se oko ovoga pitanja okretati dubrovačka historiografija, a možda ga neće moći nikada riješiti, jer je državno uređenje Dubrovnika nastajalo polagano i jer je Dubrovnik svoju državnu formu dobio vrlo rano."(Đ.Bašić)

Add a comment        
Uto, 24-09-2019, 11:47:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.