sv. VlahoNakon pada Dubrovačke Republike u XIX. st. Pelješčani u početku nisu prihvaćali austrijsku zastavu, pa su radije plovili pod toskanskom, ruskom, engleskom ili turskom zastavom, a kapetani s Pelješca su "još dugo čuvali u salonima svojih brodova bijelu dubrovačku zastavu s likom sv. Vlaha". Uščuvana je samo nekolicina "opipljivih" zastava s prikazom sv. Vlaha, kao što su one u Dubrovačkim muzejima.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

HE OmblaNa javnoj tribini u svezi HE „Ombla" u Gružu 19. travnja 2012. čula su se različita mišljenja u svezi izgradnje ove hidrocentrale, u ovakvom gigant-obliku pogubnog „bijelog ugljena" za Rijeku dubrovačku. Zanemariti komponentu trusnosti dubrovačkog područja u izvedbenom projektu jednostavno je nedopustivo i neoprostivo, te može imati katastrofalne posljedice. (Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Ruđer BoškovićBudući se u članku: M. R., «Je li Ruđer Bošković Hrvat, Srbin ili samo Dubrovčanin?», Glas Grada, br. 357, (20. siječnja 2012.), Dubrovnik, 2012, str. 2, postavlja, po meni, nepotrebno pitanje, ipak je potrebno odgovoriti na njega u duhu dobre namjere.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Ruđer BoškovićRuđer Bošković je od 1755. do 1783. obavljao različite diplomatske poslove za Dubrovačku Republiku, pa mu je zahvalna Republika postavila spomen-ploču u dubrovačkoj katedrali, iako je dubrovački Senat 21. travnja 1787. raspravljao o podizanju spomenika Ruđeru Boškoviću u Velikoj vijećnici Kneževa dvora, prijedlogu koji nije prošao na glasovanju. (Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

krađaNa opće čuđenje nazočnog puka Ivan Kukuljević Sakcinski „poklonio i skinuo kapu" nakon što je kočijom iz Gruža 1856. (za)stao ispred Vrata od Pila i ugledao kameni kip Sv. Vlaha. „Ako je Kukuljević iznenadio Dubrovnik tim znakom poštovanja prema slavnome gradu, iznenadio ga je Dubrovnik tim, što na vratima svoje sobe u gostionici nije našao ni brave ni ključa. 'Kako da zatvorim vrata?', upita gazdaricu, a ona njemu: 'Ne bojte se, gosparu, u Dubrovniku niko ništa ne krade'." O, kako li bi se iznenadio neki suvremeni Kukuljević da slučajno ima popraviti moped ili automobil!(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

brodMario Petrić 1926. godine bio je III. časnik na parobrodu „Izabran“ (Atlantske plovidbe "Ivo Račić"). Za vrijeme jedne od plovidaba po Atlantiku, časnici tog broda spasili su sedam pomoraca američkog škunera "Albert W. Robinson". Spašavanje se dogodilo blizu američke obale 5. rujna 1926. godine. Za zahvalu, tadašnji američki predsjednik Calvin Coolidge darovao je Mariu Petriću kanočo (dalekozor, dvogled). U nastavku uz pojedinosti o dalekozoru, koji se od 15. lipnja 2011. ljubaznošću nasljednica čuva u Pomorskom muzeju u Dubrovniku, te dnevnik Marija Petrića o akciji spašavanja donosimo priču koja na svoj osebujan svjedoči o još jednom primjeru časne hrvatske pomorske tradicije.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Ruđer BoškovićBoškovićeva teorija koja ga izdiže nad ovim "točkastim" svijetom je bila da čestice nemaju veličinu, nego da su geometrijske točke, te je tvrdio da je materija građena od čestica koje nemaju dimenziju. "Zamislimo veliku knjižnicu s mnogo knjiga različitoga sadržaja na različitim jezicima. Sve su knjige, razumije se, napisane slovima. Zamislimo sad, da slova nisu različni neprekidni geometrijski oblici, nego da su nastala sastavljanjem sitnih istovrsnih crnih točkica. Zamislimo dalje, da su te točkice jedna drugoj tako blizu, te razmak između njih ne možemo opažati prostim okom nego samo sitnozorom. Različnim položajnim kombinacijama takvih istovrsnih točkica postizavaju se različiti oblici slova, a slovima riječi, i to u različitim jezicima. I tako su cijele knjižnice sa svim svojim knjigama različitoga sadržaja na različnim jezicima konačno samo različite položajne kombinacije nepregledno mnogih istovrsnih crnih točkica".(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Srbija je agresorPostojalo je u drevno (antičko) vrijeme uvjerenje da pomoću tajnih riječi, pridjeva, naziva i(li) imena (npr. gradova ili božanstava) možete „otključati", mogli bismo reći, „tajna vrata" ili (duhovno) osvojiti neko područje ili možda domenu svijesti. Kada bi trebali izreći samo jednu riječ, na ovim našim hrvatskim prostorima, a pritom izreći najveće patnje ikad viđene u ovom dijelu svijeta, riječ bi bila samo jedna: Vukovar. Toliko se urezala u pamćenje ove naše ovdašnje uljudbe da prečesto zaboravljamo na nju i njezino dublje značenje: ne ponovilo se, ali iz dana u dan se ponavlja da agresori nisu adekvatno kažnjeni, a kažnjavaju se oni koji su inače mirno živjeli, ali su se morali odazvati na glas domovine, glas preživljavanja, glas obrane, a danas itekako vidimo da je to glas obmane tzv. zapadnog i istočnog naprednog svije ta. Neka takav svijet lažu onakve i onolike laži kao što on nas laže, tj. pokušava lagati i tome daje notu pravnosti, ali i ispraznosti, bezveznosti i trivijal-beznađa.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Ivo VisinNa predstavljanju izdavačke djelatnosti u sklopu projekta „Dubrovnik i Kotor, Gradovi i knjige" - Knjige bez granica - 23. veljače 2011. u Dubrovniku predstavljena je i knjiga o Ivu Visinu, pa je tada rečeno (što je preneseno i na vijestima DUtv) da je to prvi „Jugoslaven" koji je oplovio svijet (u razdoblju od 1852.-1859.). Naime, ne samo da tada (u XIX. stoljeću) nije postojala Jugoslavija, pa dotični nije to ni mogao biti (niti ikad itko jer su i stara i nova Jugoslavija bile višenacionalne tlačiteljske države velikosrpskog, kasnije i komunističkog ustroja).(Đ.Bašić)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 21:23:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.