Armenske crkve i samostani u slikama i riječima

Armenija ima mnoštvo različitih crkvenih objekata i svaki je od njih po svom krasan i osebujan. Ima ih naravno i porušenih osvajačima, potresima i drugim razlozima, ali svaki od njih čeka obnovu u svom duhovnom, kulturnom i svakodnevnom životu. Ustanovljivanje kršćanstva u Armeniji u 301. godini zahtijevalo je gradnju i smještanje velikoga broja vjernika u armenskim crkvama.

Isprva je bazilika u Armeniji najbolje zadovoljavala zahtjevima toga razdoblja i zato prve očuvane sakralne zgrade iz 5. i 6. st. u Armeniji pripadaju upravo bazilikama. Bazilika je u armenskoj arhitekturi pravokutna građevina koja je podijeljena stupovima u tri broda, a srednji brod je veći od bočnoga. Jedna je od najstarijih djelomice očuvanih armenska Jererujška bazilika, 5. – 6. st., koja se nalazi u selu Anipemza Širačkoga marza (županije) Armenije.

Jererujška bazilika, 5. – 6. st.

U razdoblju 6. – 7. st. otvara se nova stranica armenske građevine, pojavila se tijekom idućih stoljeća križno-kupolasta (središnjo-kupolasta) kompozicija crkvene arhitekture. Najveću izrazitost i klasično savršenstvo u tom arhitekturnom stilu dobila je poznata crkva sv. Hripsime iz 618. u Ečmiadzinu koju je pak sagradio katolikos Komitas Ahceci (615. – 628.).

Crkva sv. Hripsime iz 618.

Pravokutni plan crkve sadržava križ koji je tvoren pomoću četiriju apsida na dvjema osima simetrije. Uglate granice su četvorne, skladna unutarnjost bogata je prostranim oblicima. Vrhunac svega toga jest križ. Pročelja su glatka, s udubljenim parnim nišama, što daje crnobijelu sliku koja oživljava pročelja crkve. Razvoj je kupolaste crkvene arhitekture u Armeniji išao u dvama samostalnim smjerovima. Osim križno-kupolaste kompozicije crkvene arhitekture arhitekti su urešavali sakralne zgrade kupolama i bazilikom. Od spojenja stare, drvom pokrivene bazilike i križno-kupolastoga sustava pojavio se novi arhitekturno-umjetnički smjer. To se odrazilo ne samo u gradnji kupole nad bazilikom nego i u oblikovanju posebne kompozicije crkava gdje se bazilična izduženost dopunjavala križno-kupolastim elementom – kupolom u obliku bubnja kojoj su dodani svodovi na sve četiri strane. U Armeniji je nakon 7. st. proširena kupolasta bazilika. Jedna od prvih kupolastih bazilika jest crkva sv. Gajane u Ečmiadzinu koju je sagradio 630. katolikos Ezr I. Paražnakertci (630. – 641.).

Crkva sv. Gajane iz 630.

U Armeniji je očuvano mnoštvo samostana iz prošlih stoljeća. U životu Armenske apostolske Crkve i Armenske katoličke Crkve samostani su uvijek imali važnu ulogu duhovnovjerskih, prosvjetnih i gospodarskih središta. Armenski samostanski sklop sastoji se od katedrale, samostanskoga predvorja (gavita), kapele ili kapelice, knjižnice, riznice, ponegdje zvonika, te objekata za puk: npr. blagovaonica i dr. Samostanski sklop često je opasan zidom uz koji su bile dograđivane stambene i gospodarske prostorije. Istraživači smještaju pojavu prvih samostana u 7. st., a njihov procvat u 12. st.

Samostan Tatev, 11. – 13. st.

Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim armenskim samostanima i crkvama na području Armenije i Gorskoga Karabaha.

Fotogalerija

Poganski hram Garniiz, 1. tisućljeće

Ečmiadzinska katedrala iz 5. st., duhovno središte armenskoga naroda

Crkva Cicernavank iz 4.st. u Gorskom Karabahu

Katedrala Zvartnoc, sv. Grgura Prosvjetitelja iz 7. st.

Samostan Marmašen, 11. – 13. st.

Samostan Dadivank u Gorskom Karabahu, 12. – 13. st.

Samostan Geghard iz 13. st.

Samostan Noravank, 9. – 13. st.

Samostan Hagharcin, 10. – 13. st.

Samostan Khor Virap, 6. – 17. st.

Foto: https://abp.am/tury_v_armeniyu

Videoprilog

Pripremio: Artur Bagdasarov

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.