Armenske crkve u Rusiji

Danas u Rusiji postoji više od 120 armenskih crkava koje pripadaju Armenskoj apostolskoj Crkvi. Gotovo svaki subjekt Ruske Federacije ima makar jednu armensku crkvu. Armenske crkve možemo vidjeti u Barnaulu, Kaliningradu, Krasnojarsku, Tjumenu, Vladivostoku itd. Najviše se crkava nalazi u krasnodarskom kraju jer tamo živi mnogo Armenaca. Većina je građevina sagrađena u 20. st., ali postoje i stari armenski sakralni objekti. Prva je armenska biskupija u Rusiji utemeljena 1717. godine u Astrahanu i uključivala je sve tadanje armenske crkve. Smatra se da je konačno Armenska apostolska Crkva osnovana u Rusiji za vrijeme vladavine Katarine II. Velike – 1773. godine.

Najveći se suvremeni armenski crkveni sklop u Rusiji iz 2013. godine nalazi u Moskvi. Gradnja je katedrale začeta 1996. godine, a završena je svečanom ceremonijom otvaranja u rujnu 2013. godine.

Armenski crkveni sklop u Moskvi iz 2013.

Primjerice, u Kubanu (područje u Rusiji) nalazi se više od 15 armenskih crkava i kapelica. Najstarijom se smatra crkva Velike Gospe ili Presvete Bogorodice (1846. – 1861.) u Armaviru.

Armenska apostolska crkva Presvete Bogorodice u Armaviru iz 1861.

U gradu Rostovu na Donu (grad na jugu Rusije) postoji crkva Svetoga Križa (arm. Surb Hač) iz 1786. godine.

Armenska apostolska crkva Svetoga Križa u Rostovu iz 1792.

U Moskvi je jedna od najstarijih armenskih crkava – crkva Svetoga Uskrsnuća iz 1815. godine koja se nalazi na armenskom moskovskom groblju blizu metropostaje „Ulica 1915 goda“.

Armenska apostolska crkva Svetoga Uskrsnuća u Moskvi iz 1815.

U Sankt-Peterburgu postoji armenska crkva sv. Katarine iz 1776. godine (v. Armenska crkva sv. Katarine u Sankt-Peterburgu).

Armenska apostolska crkva sv. Katarine u Sankt-Peterburgu iz 1776.

Izgrađene su i druge armenske crkve koje pripadaju Armenskoj apostolskoj Crkvi: crkva Svetoga Svespasitelja (arm. Surb Amenaprkič) u najjužnijem dagestanskom gradu Derbentu (1860. – 1870.); crkva sv. Vardana Mamikonjana (1992. – 1997.) u gradu Kislovodsku u stavropoljskom kraju; crkva sv. Gevorga (sv. Jurja) u Vladivostoku (1997. – 2007.); crkva sv. Gevorga (sv. Jurja) (2009. – 2016.) u selu Gaj-Kodzoru blizu Anape i dr.

Armenska apostolska crkva Svetoga Svespasitelja u Derbentu iz 1870.

Armenska apostolska crkva sv. Vardana Mamikonjana u Kislovodsku iz 1997.

Armenska apostolska crkva sv. Gevorga u Valdivostoku iz 2007.

Armenska apostolska crkva sv. Gevorga u Gaj-Kadzoru iz 2016.

Armenska Crkva u tuđini dobar je primjer bilo kojemu iseljeništvu. Armenci su raseljeni diljem svijeta, zbog genocida i gospodarskih razloga. Njihove općine i župe diljem svijeta trude se ponajprije sagraditi vlastitu crkvu ondje gdje žive radi očuvanja duhovno-kulturne baštine i mogućnosti bivanja zajedno u drugim zemljama.

Njihove crkve, gdje se Armenci često okupljaju na bilo koji crkveni armenski blagdan, pomažu im u međusobnom komuniciranju, upoznavanju, razmjenjivanju iskustava i informacija, a nerijetko se prilikom tih susreta rode i nova prijateljstva i upoznaju budući bračni parovi. 

Pripremio: Artur Bagdasarov