Kenac tcar u armenskom - Drvo života

Drvo života

Drvo života je jedno od drveta koje je raslo prema Staromu zavjetu u Edenskom vrtu gdje je Gospodin smjestio Adama i Evu. To drvo i drvo spoznaje dobra i zla su posebno istaknuti u Edenskom vrtu: „Tada Jahve Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla - pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla” (Post 2:9). Međutim, kada su Adam i Eva postali neposlušni jer su ubrali plod s onoga drveta s kojega im je bilo zabranjeno brati (s drveta spoznaja dobra i zla), oni su morali izići iz Edenskoga vrta kako ni slučajno ne bi ubrali plod s drveta života i na taj način postali besmrtni grješnici. „A dade Gospod Bog čovjeku ovu zapovijed: „Sa svakoga drveta u vrtu smiješ jesti, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!” (Post 2:16-17). Bog je tada postavio od vrata edenskoga kerubine s mačem ognjenim da „čuvaju put k drvetu života“ (Post 3:24).

Durer Adam i Eva1

Albrecht Dürer, „Adam i Eva”, bakrorez, 1504.

Drvo života je u kršćanskom srednjevjekovlju simbol Krista, životne snage s kojom je povezana nada u besmrtnost te ufanje u Boga. Drvo života može, ovisno o ljudskom ophođenju, postati i drvo smrti. Svaki se stvoreni život može izopačiti i iskvariti, svaka moć i snaga može skrenuti s istinskoga puta ako ne ideš Godpodnjim putem ne ravnaš se njegovoj volji.

Drvo života ilustracija iz manuskripta

„Drvo života“ (‘Lignum Vitae’), ilustracija iz manuskripta, 1290. Vat. Lat. 1058. c.28, Vatikanska knjižnica

Drvo života Bazilika sv. Antuna Padova

Luca Antonio Busati, „Drvo života”, 1510. - 1519., Bazilika sv. Antuna u Padovi

Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. Drvo života se u Armenaca može naći u sitnoslikama, na hačkarima, nakitu, sagovima, vrčevima, vezenju…

Armenska sitnoslika

Armenska sitnoslika, 13. st., Cilicija

Prikaz armenskoga drveta možemo vidjeti na ženskim nošnjama kao simbol plodnosti. Rabili su ga i na slikama svadbi. Katkada možemo vidjeti kako mladoženja drži u rukama drvo koje se naziva armenski „pesai (t)car“ ('drvo ženika'). Smatra se da je drvo temelj nove čvrste i trajne obitelji. Zanimljivo je da se u Armeniji kao Drvo života shvaća drvo šipka i drvo marelice.

Drvo života2

Pored armenskoga Drva života stoji malo drvce. Njega nazivaju Čatal na kojem svaki član obitelji mora zapaliti svijeću. Zavjetna se želja mora obvezno ispuniti.

Pripremio: Artur Bagdasarov

Sub, 28-05-2022, 10:28:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.