Staronordijski su graditelji svoje hramove gradili po uzoru na kršćane

U norveškom selu Ose pronađen je poganski hram s kraja 8 st. koji je posvećen Odinu ili Toru, ili jednomu i drugomu (https://www.livescience.com/ancient-viking-temple-to-thor-odin-unearthed.html). Ranije su takvi nalazi bili otkriveni u Danskoj i Švedskoj. Odin je u staronordijskoj mitologiji bog mudrosti, rata, pobjede i pjesništva, zapravo vrhovni staronordijski bog kao Zeus u Grka. Thor je bog groma i munje, sin je Odina i božice zemlje Jord. Prema mitologiji Thor je štitio obične ljude. Arheolozi su pronašli ostatke stupova na kojima je bila izgrađen hram pa su ga na osnovi konstrukcije stupova mogli obnoviti.

f1k.jpg

Norveški znanstvenici su uvjereni da su staronordijski graditelji od kršćana preuzeli način gradnje svojih hramova. Pronađena konstrukcija je vrlo slična starim kršćanskim bazilikama. To su bile goleme pravokutne građevine neobična izgleda. Staronordijski hram u Norveškoj dug je 14 m, širok 8 m i visok i 12 m. Ne zvuči istinito, ali to je bila drvena četverokatna zgrada. Prema riječima arhitekata način gradnje svojih hramova Vikinzi su preuzeli od kršćana zemlje koju bi osvojili. Osim velikih pohoda Vikinzi su razvijali srednjovjekovnu trgovačku mrežu, spajući Istok i Zapad, Sjever i Jug. Vikinzi su gradili “božje domove” od 6. st.

Fotogalerija

f2k

 

f3

Crkva Cicernavank (ili crkva sv. Grgura Prosvjetitelja) iz 4. - 6. st. u Gorskom Karabahu (Artsakhu). Spada u skupinu prastarih spomenika rane srednjovjekovne kršćanske arhitekture. U osnovi arhitektonske kompozicije je trobrodna bazilika „zapadnoga” tipa. Crkva je oblika izdužena pravokutnika koji je smješten po osi istok - zapad.

 f4k

Crkva sv. Krševana u Zadru ima današnji oblik iz 12. st., a prvobitno je dovršena u drugoj polovici 10. st. Prema predaji na tom je mjestu postojala još starija crkvica sv. Antuna Opata ili Pustinjaka (koptskoga, egipatskoga) iz 5. st., koju su navodno sagradili pustinjaci iz Egipta. Da je pustinjaka iz Egipta bilo u Dalmaciji, o tom piše još sv. Jeronim, koji je preminuo 420. god, tj. prije 1.600 godina. Crkva predstavlja trobrodnu baziliku koja završava trima bogato urešenim polukružnim apsidama. Lađe su međusobno odijeljenje antičkim stupovima i pilastrima.

f5

Bazilika sv.Petra u Pisi, 10.st.

f6

Crkva svetoga Križa s kraja 4. st. u Aparanu. Godine 877. Crkva je bila obnovljena. Pojedini istraživači povezuju ovaj spomenik s ranokršćanskim bazilikama u Siriji. Aparanska bazilika je trobrodna, podijeljena je dvama redovima, po tri u svakom redu u planu piona. Na unutarnjim zidovima pilonima odgovaraju pilastre. U uzdužnom su smjeru piloni međusobno povezani lučnim svodovima. Tri su otvora na vratima, koji su nadsvođeni kamenim gredama i urešeni bareljefima. Prozorski su otvori uokvireni.

f7

Izvorna armenska kuća u Vagrašapatu

f8

Matoševa rodna kuća

f9

Crkva sv. Križa u Križovljanu, 13. st.

f10

Anijska armenska katedrala sv. Djevice Marije u Turskoj, 989. - 1001.

f11

Crkva sv.Jurja od Raduna kraj Kaštel Staroga, 10. - 11. st.

f12

Crkva sv. Kristofora, sjeverno od Rovinja, 11. st.

f13

Crkva sv. Mihajila u Stonu, 9. - 10. st.

 

 

Pripremio: Artur Bagdasarov

Čet, 19-05-2022, 13:40:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.