Jedno ime, a dva načina sklonidbe

Denis je suvremeno muško osobno ime koje vjerojatno potječe iz starogrčkoga jezika (stgrč. Διονύσιος i grč. Διόνυσος, lat. Dionysus) i znači „onaj koji je posvećen Dionizu”. Prema helenskoj mitologiji Dionysios je olimpski bog vinogradarstva, vina i plodnosti. U kršćanskoj tradiciji ima oko dvadesetak svetaca koji su nosili ime Dioniz. U katoličanstvu se osobito štuje svetoga Dionizija Pariškoga (ili Denisa Pariškoga) koji se smatra zaštitnikom Francuske i Pariza. Po sv. Dioniziju se naziva gradić Saint-Denis u sjevernom predgrađu Pariza.

U Institutovu školskom priručniku Hrvatski na maturi pročitali smo sljedeće:„Prezime Camus [kami] i ime Denis [deni] također u izgovoru završavaju glasom [i]. I oblici toga prezimena i imena pišu se tako da se prije padežnoga nastavka umetne j: N Denis*, G Denisja, D Denisju…*Drugo je ime Denis koje se čita [denis] i sklanja ovako: G Denisa, D Denisu, A Denisa, V Denise, L Denisu, I Denisom.” (http://matura.ihjj.hr/). Prema navedenomu priručniku postoje dvije inačice sklonidbe imena Denis, prema izgovoru [deni] i zapisu [denis] Nije jasno, a školarac pa i običan porabnik zna da ime Denis najvjerojatnije je došlo u hrvatski iz francuskoga, a  u francuskom kao i u hrvatskom izgovara se kao [deni]? Većina školaraca u Hrvatskoj danas uči engleski, a u engleskom je prihvaćeno nekoliko inačica zapisa, a završno s izgovara: Denis i Dennis. U ruskom isto završno s izgovara se Denis, a postoje umanjenice: Des, Den, umiljenice: Denčik, Des’ka, Desik, Deniska, katkad i Den(n)i, a također očevo ime za djecu Denisovič (za muškarca) i Denisovna (za ženu). Treba vjerojatno uzeti u obzir da je ime Denis već pohrvaćeno u Hrvatskoj i mnogi Hrvati to ime shvaćaju kao hrvatsko, a ne strano.  U rubrici Ime Denis u modernoj Hrvatskoj na portalu Acta Croatica možemo pročitati: „Denis je muško ime, u Hrvatskoj gotovo isključivo hrvatsko. Ime Denis jedno je od češćih imena (među prvih 500) u Hrvatskoj, gdje danas živi preko deset tisuća ovakvih imenjaka. Ime Denis bilo je najpopularnije od 1979. do 1988. godine. Najpopularnija godina bila je 1988. Najmanje je bilo popularno od 1945. do 1955. godine.” (Denis). U Hrvatskoj je nekoć strano ime Denis već pohrvaćeno, postoji i umanjenica ili umiljenica toga imena - Deni. Pohrvaćenice ne moraju predstavljati neku pravopisnu zaganu (problem). Potpuno se osobno, odvojeno ime Denis i umanjenica Deni moraju vjerojatno sklanjati prema pravilima hrvatske gramatike: Denis  - Denisa - Denisu… i Deni - Denija - Deniju …

Denis1

U tiskanom izdanju Institutova pravopisa iz 2013. god. na stranici 74. - 75. možemo pročitati: „Glas j izgovara se i zapisuje između osnove i nastavka u oblicima stranih riječi koje u izgovoru završavaju na -i, -io, -ia i posuđenica koje u pismu završavaju na -i, -io te između tvorbene osnove i nastavka u tvorenicama od tih riječi: <…> c) strana imena:<…>Camus [kami], Camusja [kamija], Camusju [kamiju]... Camusjem [kamijem], Camusjev [kamijev];Denis [deni], Denisja [denija], Denisju [deniju]... Denisjem [denijem], Denisjev [denijev] N”. U Napomenama Institutova pravopisa  piše: „Zbog tradicijskih razloga imena Camus [kami] i Denis [deni] i posvojne pridjeve od tih imena dopušteno je pisati i Camusa, Camusu…, Camusom, Camusov; Denisa, Denisom…, Denisov” (str. 121.). .). Treba li tada narušavati tradicije pisanja, vjerojatno radi sustavnosti, i dodatno uvoditi dvostrukosti i zamrsivati školsko pravopisanje? Uzgred budi rečeno da u Istitutovu pravopisu na stranici 75. nalazimo sljedeće: „Pri sklonidbi stranih riječi važan je njihov izgovor, a ne zapis“. Zna li školarac osnovne i srednje škole pa i običan porabnik osim engleskoga i možda drugoga stranoga jezika još neki pa može pravilno izgovarati bilo koje druge strane riječi? Pravopis ne odgovara na taj upit pa i ne može, a školarac i porabnik izgovara pa i piše obično svatko na svoj način i dalje. Stvar je u tom da obično svaki čovjek izgovara stranu riječ polazeći od toga koji je strani jezik učio tijekom svojega života.

Zaista postoji pravopisno pravilo da se intervokalno j piše u kosim padežima u riječi (općih imenica) kojima osnova završava na -i: N jd. taksi, G jd. taksija, D jd. taksiju. Nažalost, to se je počelo protezati i na imena, iako je protivno hrvatskoj tradiciji. Zanimljivo je da u Hrvatskom jezičnom savjetniku IHJJ-a iz 1999. god. možemo naći: „Prezimena tipa Camus [kami] sklanjaju se tako da se na nominativni lik dodaju padežni nastavci: G Camusa [kamija]. D Camusu [kamiju]”, tj. navodi se samo oblik bez glasa j - Camusa. (Barić i dr., Zagreb, 1999., 291.). U Babić-Moguševu pravopisu iz 2011. god. nalazimo: „Tako se sklanja i prezime Camus, Camusa, Camusu, ali se u instrumentalu piše Camusem jer se čita (Kamijem)” (Babić, Moguš, 2011.,51.). Obično novi pravopis smanjuje dvostrukosti i pojednostavnjuje pravopisanje, a u navedenom Institutovu pravopisu ih čak  povećava i još otežava.

Denis2

I na svršetku, u različitim pravopisima susrećemo neujednačenosti jer jedan pravopis umeće glasa j u imena na -i, -ia i -io, a drugi ne umeće, a treći predlaže preporučljivo-dopuštene dvostrukosti. Trebalo bi još jednom preispitivati pisanje intervokalnoga j u sklonidbi imena stranoga podrijetla tipa Denis, Camus i sl. Rezultati tih istraživanja dali bi ili bi mogli dati konkretan odgovor u pisanju takvih ili sličnih imena, smanjili bi pojedine inačične dvostrukosti, pojačali ujednačenost i jednostavnost norme pa bi sve to pridonijelo ukupnomu povećanju jezične kulture u hrvatskom književnom (standardnom) jeziku.

                                                                     Artur Bagdasarov

Čet, 25-02-2021, 14:09:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.