O „biranijem stilu“ hrvatskoga jezika

Tko danas zna da se rabeći zamjenicu njezin namjesto njen ili imenice na -telj (gledatelj, čitatelj, slušatelj i sl.) namjesto imenica na -lac (gledalac, čitalac, slušalac i sl.) služi „biranijim (ili biranim) stilom“ hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika? U školskom jezičnom priručniku Hrvatski na maturi IHJJ-a takav se stil spominje u svezi s pojedinim jezičnim savjetima školarcu prema načelu „nemoj tako nego ovako“. U sažetku jezičnoga priručnika za školu čitamo: „Hrvatski na maturi jezični je priručnik nastao iz praktične potrebe da se učenicima i profesorima da jasan i jednostavan pregled jezičnih znanja potrebnih za pisanje školskoga eseja na državnoj maturi. <…> Priručnik Hrvatski na maturi usklađen je s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske 31. srpnja 2013. preporučilo za uporabu u osnovnim i srednjim školama. Za školsku uporabu vrijede rješenja koja se u Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje donose kao preporučena. Ta se rješenja nalaze i u ovome priručniku.” (Hrvatski na maturi). Uzgred budi rečeno, školski se priručnik u pojašnjavanju pojedinih pravila često podudara s Jezičnim priručnikom Coca-Cole HBC Hrvatska iz 2011. godine s podnaslovom Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji. U tom jezičnom priručniku možemo pročitati: „U pravopisnim rješenjima ovaj priručnik slijedi Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaćen kao pravopisni standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis što ga je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa odobrilo za službenu uporabu u školama u Republici Hrvatskoj.” (Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji). Pravopis se mijenja jako brzo – ovisno o promjenjivim preporukama ministarstava. A što ćemo činiti ako nakon izbora u Sabor dođe novo ministarstvo obrazovanja koje će se odlučiti za sastavljanje novoga pravopisa za školu? Moramo li ponovno bez kraja i konca sastavljati i mijenjati pravopise i školske priručnike prema volji i željama pojedinih dužnosnika? Jedni te isti autori isprva slijede Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1996. godine, a zatim prelaze na Institutov pravopis iz 2013. godine. Tijekom dvije godine mijenjaju se pojedina pravila pravopisanja.

 Jezik Bagdasarov

U školskom jezičnom priručniku Hrvatski na maturi piše: „*U biranijemu stilu bolje je upotrebljavati zamjenicu njezin nego zamjenicu njen." (Morfologija). Slično nalazimo u Jezičnom savjetniku IHJJ-a: “njen > njezin. Posvojna zamjenica njen pripada razgovornomu funkcionalnom stilu hrvatskoga standarnog jezika, a u biranome je govoru i u stilovima u kojima se dosljednije primjenjuju pravila hrvatskoga standardnog jezika bolje upotrebljavati zamjenicu njezin.“ (Jezični savjetnik). U Hrvatskoj školskoj gramatici IHJJ-a možemo pročitati isto: „Posvojna zamjenica njen pripada razgovornomu stilu, a u stilovima u kojima se dosljednije primjenjuju pravila hrvatskoga standardnog jezika bolje je upotrebljavati zamjenicu njezin.“ (Posvojne zamjenice). Međutim, na mrežnim stranicama Hina-e/MOZ-a stoji: „U pratnji ministrice bili su njen pomoćnik...” (Ministrica Divjak u Sisku: U tijeku najveće ulaganje u strukovno obrazovanje, MZO, 14. veljače 2020.). U članku 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čitamo: “(2) ... na njen će zahtjev ugovor o radu mirovati… “ (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Posvojnu zamjenicu njen susrećemo i u drugim hrvatskim zakonima, primjerice u članku 37. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji: „Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona i članovi njenog obiteljskog kućanstva nemaju…” (ZAKON O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI). Navedeni primjeri iz publicističkoga i administrativnoga (zakonodavnoga) stila s porabom zamjenice njen ne pripadaju razgovornomu funkcionalnomu stilu. Ako netko možda misli da oblik njezin pripada hrvatskomu jeziku, a kraći oblik njen srpskomu, treba reći da su oba oblika u srpskom jednako pravilna uz stilsku razliku i učestalost.

 Razgovorni stil

U školskom priručniku Hrvatski na maturi također piše: „*Imenice na -lac pripadaju standardnom jeziku rubno, tj. pripadaju njegovu razgovornome funkcionalnom stilu. U biranijemu stilu bolje je upotrebljavati imenice na -telj (Hrvatski na maturi). Svaki dan na Hrvatskoj radioteleviziji čujemo: „Dobro jutro, dragi slušatelji!” ili „Dragi gledatelji, dobra večer!“ Je li voditeljski pozdrav iskazan biranijim ili biranim stilom hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika? U rubrici „Imenice na -telj/-lac/-oc“ u Jezičnom priručniku Coca-Cole navedena je tablica sklonidbe imenice ronilac, a iza toga piše: „Pravilo o davanju prednosti imenicama na -telj pred imenicama na -lac vrijedi samo kad označuju što živo. Kad je riječ o neživome, prednost se daje imenicama na -lac, npr.: mrežni poslužitelj > mrežni poslužilac; nositelj električnoga naboja > nosilac električnoga naboja.“ (Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji). Zanimljivo je da na Hrvatskom terminološkom portalu IHJJ-a imamo baš mrežni poslužitelj, a ne mrežni poslužilac (Mrežni poslužitelj). Ponajprije treba reći da i imenica ronilac označuje živo, osobu koja roni ili se bavi ronjenjem i prema navedenom pravilu morala bi imati sufiks -telj („ronitelj“). S druge pak strane, primjerice u impresumu časopisa Raprave IHJJ-a, možemo pročitati: „Časopis Rasprave nositelj je prava nad svim u njemu objavljenim radovima.” (Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Naziv časopisa, dakako, nije živo biće. Učenici pa i “obični” ljudi (nejezikoslovci) često uopće ne shvaćaju što im zapravo pojedini autori jezičnih savjeta u priručnicima hoće ili žele objasniti, pa nastavnika ili lektora puštaju da u njihovu tekstu ispravlja ili piše kako mu odgovara.

 Djeca skola

Ako imamo na umu da je atribut biraniji (ili birani) stil istoznačnica za visoki stil, onda se posvojna zamjenica njezin ili imenice na -telj ne uklapaju u taj stil, jer pipadaju stilski neobilježenomu hrvatskomu književnomu (standardnomu) jeziku. Visoki se stil većinom raspao tijekom “preustrojbe” suvremenoga hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika i njegova stilskoga sustava. Međutim, naziv visoki stil ostao je kad se odnosi na određena stilizirana djela kao što su pojedini crkveni tekstovi, uzvišene pjesme, svečani ili pozdravni govori i sl., a dijelom i tekstovi književnoumjetničke i publicističke naravi, gdje služi za naglašavanje sadržaja unutar konkretnoga konteksta uz pomoć uzvišenoga (patetičnoga) tona izlaganja. Često su tekstovi u tom stilu arhaični ili arhaizirani. Poraba izraza biraniji ili birani stil je moguća, ali vjerojatno na drugim primjerima, i to uz razradbu i opravdanje uvođenja odgovarajućih značajki toga stila, što spomenuti priručnici, nažalost, ne čine.

Artur Bagdasarov

 

Pet, 14-08-2020, 21:43:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.