Rusko prezime Balabanov

Postoje nekoliko inačica podrijetla ruskoga prezimena Balabanov:

1. Prezime je nastalo od nadimka Balaban (u govorima – balaba) i znači: „šaljivac“, „čovjek duhovit, oštra jezika, dosjetljivac“; „brbljavac“, „lola“, „vragolan“.

2. Prezime potječe iz perzijskoga jezika „balja-bang“ – „gromoglasan, bučan; šuman“.

3. Prezime potječe iz turkijskih korijena, gdje „balaban“ znači „pripitomljiv sokol koji lovi zečeve“. Moguće je da nadimak je dobio čovjek koji voli lov sa sokolima. Isto je moguće da u staro vrijeme turkijski narodi su nazivali svojih sinova u čast pernatih grabljivica. U suvremenom ruskom jeziku balaban je stepski sokol ili banatski sokol.

4. Prezime potječe iz turskoga balaban: „1. krupan, nezgrapan čovjek; 2. krupan pijetao; 3. golem i debeo kolac; 4. ptica bukavac, vodeni bik, barski bik“ (Abdulah Škaljić. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 4.izd., Sarajevo: Svjetlost, 1979., str. 117.).

U Rusiji se prezime Balabanov susreće od 15. st. Povijesno plemići Balobanovi u Rusiji vode svoje podrijetlo od Lavrentija Ivanoviča (očevo ime) Balabanova koji je susdjelovao u Koljvanskom pohodu iz 1540. godine. Postoji u povijesnim dokumentima i Savelij Kuzmič Balabanov koji je bio trpeznik (dvorsko zvanje u staroj Rusiji) kod Petra Velikoga. Postoje i inačice prezimena Balabanov: Bolobanov, Bolobakov, Balabonin, Balakin, Balabošin, Balagurov i dr. (Balabanov – značaj i podrijetlo prezimena).

Među poznatim ruskim prezimenima ističe se Aleksej Balabanov (1959.-2013.), ruski filmski redatelj, scenarist i producent. Aleksej Balabanov je malo poznat hrvatskim gledateljima, ali njega u Rusiji uspoređuju s francuskim i argentinskim redateljem Gasparom Noéom (1963.) ili Michaelom Hanekeom (1942.), pa čak i s američkim Quentinom Tarantinom (1963.), s tim što njegovi većinom dramski filmovi poznati svojim uznemirujućim i šokantnim djelovanjem. Početak se stvaralačkoga rada Alekseja Balabanova podudara sa stvaranjem nove Rusije 90-h godina 20. st. Ukupno je snimio 14 igranih i nekoliko amaterskih i dokumentarnih filmova: "Brat" (1997.); “O nakazama i ljudima“ (rus. "Pro urodov i ljudej", 1998.); "Brat 2" (2000.); “Rat“ (rus. "Vojna", 2002.), „Igra skrivača“ (rus. "Žmurki", 2005.); “Teret 200“ (rus. "Gruz 200", 2007.); “Ložač“ (rus. „Kočegar“, 2010.)“; “I ja također hoću“ (rus. "Ja tože hoču", 2012.) i dr. Za režiju filma “O nakazama i ljudima” (1998.) dobio je rusku filmsku nagradu “Nika”. Balabanov je preminuo od srčanoga udara 18. svibnja 2013. god. u Sestrorecku, blizu Sankt-Peterburga.

Aleksej Balabanov – ruski redatelj, foto: Jekaterina Česnokova/Sputnik

Hrvatsko prezime Balabanić

Inačice su prezimena na području Hrvatske: Balaban, Baloban, Balobanić i Balabanić. Prezime potječe iz Imotske krajine, ali se pred Turcima povuklo na otok Olib. Danas na Olibu žive Balobani. Oko 1600 je dio prešao na otok Pag i tu je prezime iz Balobana prešlo u Balabana, a s vremenom je dobilo i -ić. S Paga je veliki dio otišao prema unutrašnjosti Hrvatske (Slavoniji).

Dr. Ivan Balabanić – hrvatski sociolog, foto: B. Čović

Iz mrežnoga izdanja Hrvatske encikolopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža saznajemo: Balabanić, Zdenko, hrvatski slikar (1927.-1978.); Balaban, Thomas R., američki pravnik, (1916.-1981.); Balabanov, Aleksandar, bugarski književni povjesničar (1879.-1955.), a također bismo mogli još dodati: Balabanić, Josip, član suradnik HAZU-a, muzejski savjetnik (1939.); Balabanov, Aleksej, ruski redatelj, scenarist (1959.-2013.); Bolobanić, Milivoj, hrvatski svećenik i pisac (1937.); Balabanić, Ivan, hrvatski sociolog (1978.) i dr.

Pripremio: Artur Bagdasarov