90. obljetnica Jurija Apresjana, poznatoga ruskoga i svjetskoga jezikoslovca

Jurij Derenikovič Apresjan je ruski jezikoslovac-teoretičar, doktor filoloških znanosti, profesor (1991.), akademik Ruske akademije znanosti (1992.), dopisni član Nacionalne akademije znanosti Armenije (2008.). Proučava različita područja suvremenoga jezikoslovlja (leksička semantika, sintaksa, ruska i engleska leksikografija, jezikoslovna povijest, strojno prevođenje i dr.). Jedan je od jezikoslovaca koji su razradili teoriju “Smisao ↔ Tekst”, te je predsjednik Moskovske semantičke škole. Autor je i urednik nekoliko rječnika ruskoga i engleskoga jezika.

J. Apresjan, fot: E. Gurko

Životopis

Apresjan je rođen u Moskvi 2. veljače 1930. god. u armenskoj obitelji službenika, stranačkoga i državnoga djelatnika Derenika Zaharoviča Apresjana (1899. - 1939.). Tijekom Staljinove čistke Apresjanov otac je uhićen 1938. i strijeljan 1939. godine. Apresjanov djed je bio svećenik. Jurij Apresjan je završio 1953. god. prvi Moskovski državni pedagoški institut za strane jezike Morisa Toreza. Predavao je na Moskovskom državnom pedagoškom institutu za strane jezike (1954. - 1960.), radio je kao mlađi znanstveni suradnik u Institutu za ruski jezik Akademije znanosti SSSR-a (1960. - 1972.) odakle je bio otpušten zbog potpore ruskim disidentima. Nakon toga radio je u institutu “Informelektro” (1972. - 1985.), predvodio je skupinu zaduženu za automatsko prevođenje. Godine 1978. održavao je predavanja iz izbornoga kolegija iz semantike na katedri i odjelu teorijske i primijenjene lingvistike Moskovskoga državnoga sveučilišta M. V. Lomonosova. Obranio je u Minsku 1984. god. doktorsku disertaciju (na osnovi knjige “Leksička semantika”). Od 1985. radi kao viši znanstveni suradnik u Akademijinu Institutu problema za prijenos informacija. Od 1990. radi u Institutu za ruski jezik Ruske akademije znanosti gdje je predvodio odjel za teorijsku semantiku (1994. - 2013.), a sada je glavni znanstveni suradnik. Održao je brojna predavanja u Rusiji, Australiji, Austriji, Njemačkoj, SAD-u i drugim zemljama. Godine 1992. izabran je za redovitoga člana Ruske akademije znanosti u Razredu za književnost i jezik. Godine 1993. odlikovan je nagradom Humboldt-Forschungspreisa (Njemačka), a 2004. god. zlatnom medaljom Vladimira Dalja Ruske akademije znanosti. Godine 2005. postao je doctor honoris causa Sveučilišta Svetoga Klimenta Ohridskoga u Sofiji i od 2008. god. je doctor honoris causa Varšavskoga sveušilišta u Poljskoj. Član je Međunarodne leksikografske udruge “Euralex” (European Association for Lexicography), Sjevernoameričke leksikografske udruge Povjerenstva za proučavanje gramatičkoga sustava slavenskih jezika, uredništva jezikoslovnih ruskih časopisa (“Voprosy jazikoznanija”, “Russkij jazyk v naučnom osveščenii”), Povjerenstva za aspektologiju slavenskih jezika pri Međunarodnom slavističkom odboru.

Znanstvena djelatnost

Apresjanovo znanstveno zanimanje i doprinos jezikoslovlju široko je i raznoliko. Njegovo središnje mjesto u istraživanju uvijek je bila i bit će leksička semantika. Proučavanje semantike je počelo od iscrpnih pregleda radova svojih prethodnika i radova iz jezikosolovne povijesti. Napisao je tada nekoliko osvrta iz povijesti semantike, a zatim objavio je knjigu “Ideje i metode suvremene strukturne lingvistike” (1966.). Njegova je knjiga stekla široku popularnost i prevedena je na nekoliko europskih jezika (na njemačkom i španjolskom se je izdavala dva puta). Apresjan je pak počeo proučavati problematiku sintaktičke semantike koja je povezana s transformacijskom gramatikom. Kao rezultat toga rada je nova knjiga “Pokusno istraživanje semantike ruskih glagola” (1967.) gdje je predstavljena podrobna razredba ruskih glagola, polazeći od tipova inačica i njihovih modela za rekciju.

 Teorija “Smisao ↔ Tekst”

Konecem 1960-ih godina i početkom 1970-ih počinje aktivna Apresjanova suradnja sa tvorcima teorije “Smisao ↔ Tekst” I. Meljčukom i A. Žolkovskim. Apresjan je razrađivao teoriju “Objasnidbeno-kombinatornoga rječnika”. Semantika riječi se opisuje u tom rječniku u vidu podrobnih uobličenih tumačenja koja rabe ograničeni niz jedinica; sematički složenija počela tumače se uz pomoć jednostavnija, dok ne dolaze do porabe nerazdvojenih dalje počela, tzv. “semantičkih primitiva”. Ovaj je program kompleksnoga sematičkoga opisa leksika imao sličnosti sa zamislima poljske semantičke škole A. Bogusławskoga i A. Veżbicke. Za Apresjana ovaj je rad postao početna faza za osmišljavanje cijeloga niza važnih i malo istraživanih problema leksičke semantike, opisa antonimije i sinonimije prirodnoga jezika, odraza ustroja značenja višeznačnice u tumačenju i dr. Rezultat je istraživanja - Apresjanova znanstvena monografija “Leksička semantika” (11974., 21995.)

Strojno prevođenje

Na putu ostvaraja pograma istraživanja u području teorijske semantike i praktične leksikografije iznenada su se pojavile zapreke vanjske naravi. Nakon otpuštanja iz Instituta za ruski jezik Apresjan se je počeo baviti stvaranjem sustava englesko-ruskoga strojnoga prevođenja. Bez obzira na tadanje poteškoće 1980-ih godina sastavlja zajedno s E. Pallom kontrastivni rusko-mađarski rječnik glagolske rekcije i izdaje u Beču knjižicu koja je posvećena razradbi semantičkoga komponenta na različitom jezičnom modelu. U knjizi 1980-ih godina podrobno se raspravlja ideja “cjelokupnoga jezičnoga opisa“ pri kojem rječnik i gramatika stvaraju tijesno jedinstvo i “usmjereni“ su jedno prema drugomu. Rad je na englesko-ruskom strojnom prevođenju doprinosio i aktivizaciji brojnih primjenjivih projekata koji su povezani s engleskom leksikografijom. Godine 1979. objavljuje “Englesko-ruski sinonimni rječnik“ koji je stvorio kolektiv autora pod Apresjanovim vodstvom. Uz uredništvo i sudjelovanje Apresjana objavljen je 1993. god. “Novi veliki englesko-ruski rječnik“ (sv.1-3, 1993.-1994.). Rječnik je sastavljen na osnovi postignuća suvremene teorijske i praktične leksikografije.

Sinonimni rječnik

Početkom 1990-ih godina Apresjan praktično potpuno prelazi u leksikografsku djelatnost. Glavni rezultat ovoga rada postaje sinonimni rječnik ruskoga jezika - ”Novi objasnidbeni rječnik sinonima ruskoga jezika” (1995., u suautorstvu). Rječnik je nastavak Apresjanovih teorijskih istraživanja u području leksičke semantike, a također i prijašnjih praktičnih iskustava, posebice navedenoga englesko-ruskoga rječnika. Usperedo s praktičnom leksikografijom Apresjan nastavlja razrađivati i semantičku teoriju. Jedna od njegovih zadnjih ideja bila je ideja postojanja počela semantičkoga metajezika koju je Apresjan nazvao “kvarkovi” (naziv je preuzet iz suvremene fizike). Pod nazivom “kvarkovi” imaju se u vidu uobičajeni (regularni) smislovi za opis naivne slike svijeta danoga jezika, ali nikada ne “verbalizirane” u tom jeziku: za njihov izraz ne postoje jezične jedinice, one samo ulaze u sastav semantike mnogih riječi jezika. Smatra se da ideja semantičkih kvarkova može biti iskorištena u leksičkoj tipologiji - novom području semantike koja se burno razvija početkom 21. stoljeća.

Objavio je 338 znanstvenih radova, uključujući 15 monografija, 12 rječnika, 273 članka i 38 teza referata. Objavljeno mu je također 109 radova, uključujući i 5 monografija u inozemstvu. Mnoge Apresjanove knjige prevedene su na engleski, francuski, japanski, mađarski, njemački, poljski, portugalski, španjolski jezik. Njegovi radovi stalno navode vodeći svjetski jezikoslovci i leksikografi-praktičari.

Naše čestitke dragomu kolegi!

Literatura:

Apresjan, Jurij Derenikovič, Wikipedia
Apresjan, Jurij Derenikovič, Апресян Юрий Дереникович
Jurij Derenikovič Apresjan, Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova Ruske akademije znanosti

Artur Bagdasarov,
Zadarska smotra, god. LXIX., br.1.-3., 2020.