Josip Orbeli - prvi predsjednik Armenske akademije

Josip (Iosif) Abgarovič Orbeli je armenski i ruski orijentalist i društveni djelatnik, akademik Akademije znanosti SSSR-a (1935.), akademik Akademije znanosti Armenske SSR-a i njezin prvi predsjednik (1943. - 1947.), a od 1934. do 1951. ravnatelj je sanktpeterburškoga Ermitaža, jednoga od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih muzeja u Rusiji i svijetu. Služio se je armenskim, ruskim, latinskim, grčkim, gruzijskim te turskim jezikom.

Orbeli1 1
Josip Orbeli

Životopis

Josip A. Orbeli rođen je 8. ožujka 1887. u Kutaisiju (Gruzija), u armenskoj obitelji svećenika Abgara Orbelija i kneginje Barbare Argutinske Dolgoruke (rus. Argutinskaja-Dolgorukoja) Njegov je djed, Ovsep Orbeli, završio moskovski Lazarevski institut istočnih jezika, otac, Abgar Orbeli, pravni fakultet Sveučilišta u Sankt-Peterburgu. Godine 1904. Josip Orbeli je završio klasičnu gimnaziju u Tbilisiju i upisao se na odsjek povijesno-filološkoga fakulteta Imperatorskoga sanktpeterburškoga sveučilišta.

Orbeli1 2

Obitelj Orbeli (s lijeva na desno): Varvara Mojiseevna Argutinskaja-Dolgorukaja (majka), Josip Abgarovič (mlađi sin), Abgar Josipovič (Iosifovič) (otac), Leon Abgarovič (srednji sin), Ruben Abgarovič (stariji sin), foto 1908.

Godine 1912. izabran je za člana Ruskoga arheološkoga društva, a 1913. god. položio je ispit za magistra Sveučilišta u Sankt-Peterburgu. Od 1918. god. profesor je na Katedri za povijest jugozapadne Azije Lazarevskoga instituta u Moskvi. Od 1919. god. radi kao profesor na Katedri za povijest istočnoazijskih umjetnosti u Petrogradskom arheološkom institutu. Od 1924. god. dopisni je član Akademije znanosti SSSR-a i od 1. rujna je pomoćnik ravnatelja Ermitaža. Od 1925. do 1929. predstojnik je Katedre armensko-gruzijske filologije, a od 1928. do 1931. i predstojnik Katedre za povijest materijalne kulture Istoka na Sveučilištu u Lenjingradu. Od 19. lipnja 1934. do 1951. ravnatelj je državnoga Ermitaža. Od 1935. redoviti je član Akademije znanosti SSSR-a. Tijekom Velikoga domovinskoga rata (1941. - 1945.), za vrijeme blokade Lenjingrada, Orbeli je vodio veliki rad za pohranu muzejskih vrijednosti, organizirao je evakuaciju Ermitaža.

Orbeli1 3

Josip Orbeli za vrijeme evakuacije Ermitaža

Od 1943. god. redoviti je član Akademije znanosti Armenske SSR, a od 25. studenoga 1943. do 16. siječnja 1947. njezin je prvi predsjednik. Od 1953. do 1956. radio je u Institutu za jezikoslovlje Akademije znanosti SSSR-a. Od 1955. dekan je Istočnoga fakulteta, a od 1956. predstojnik katedre za povijest zemalja Srednjega i Bliskoga istoka i profesor Lenjingradskoga državnoga sveušilišta. Od 1956. predstojnik je odjela lenjingradskoga odjela Instituta za orijentalistiku. Odlikovan je državnim ordenjima i medaljima. Bio je oženjen od 1945. Antoninom N. Izerginom (1906. - 1969.), sin je Dmitrij, liječnik (1946. - 1971.). Preminuo je 2. veljače 1961. god, pokopan je u Sankt-Peterburgu na Bogoslovskom groblju.

Znanstvena djelatnost

Osnovna mu je istraživanja posvećena kavkazoslovlju (kavkazoslovlje - skup znanstvenih disciplina koje proučavaju povijest, gospodarstvo, književnost, jezike, umjetnost, religiju, filozofiju, etnografiju i sl. kavkaskih naroda), povijest srednjovjekovne kulture Bliskoga istoka. Još od sveučilištarskih godina sudjeluje u arheološkom izučavanju srednjovjekovnoga grada Ani (v. https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/19448-poruseni-srednjovjekovni-grad-ani.html), a također i područja blizu Vana. Brojni radovi posvećeni su srednjovjekovnoj kulturi, armenskoj epigrafici, narodnoj epici, kurdskomu jeziku, gruzijskoj i armenskoj arhitekturi. Bavio se je također pedagoškim radom, stvorio je školu kavkazoslovaca. Objavio je nekoliko knjiga i članaka, među kojima se ističu: Odabrana djela (1963.); Natpisi Marmašena (1914.); Sasanidska kovina (1935.) (u suautorstvu s K. V. Treverom); Problem seldžučke umjetnosti // Radovi III. Međunarodnoga kongresa o iranskoj umjetnosti i arheologiji (1939.); Basne srednjevjekovne Armenije (1956.); Izabrana djela (1963.) i dr.

Orbeli1 4

Martiros Sar’jan, Portret Josipa Orbelija, Jerevan, 1943.

U Sankt-Peterburgu podignut mu je spomenik, a u gradu Tsakhkadzoru (Armenija) od 1982. god. otvoren je muzej braće Orbeli. U muzejski kompleks ulazi i spomenik braće Orbeli, rad armenskoga kipara Artašesa Ovsepjana. Josipov je brat Leon Orbeli je bio poznati ruski fiziolog, akademik, a drugi je brat Ruben Orbeli - utemeljitelj podvodne arheologije u Rusiji.

Izvor

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

Sri, 9-10-2024, 05:42:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.