Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena u izostanku jezičnoga zakona

"Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" je projekt OUN-a. Stvoren je u Hrvatskoj na inicijativu predlagatelja, različitih hrvatskih ustanova i društava: Državna geodetska uprava, Hrvatski hidrografski institut Vinka Kolić, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko kartografsko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Sveučilište u Zadru (Centar za jadranska onomastička istraživanja i Odjel za geografiju), Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Ravnatelji i predsjednici navedenih ustanova i društava na osnovi preporuka Ekspertne grupe za zemljopisna imena pri Ekonomskomu i socijalnomu vijeću Ujedinjenih naroda (United Nations Group of Experts on Geographical Names, Economic and Social Council; UNGEGN, ECOSOC) te u skladu sa zaključcima međunarodne konferencije (International Conference on Geoinformation and Cartography) koja je u organizaciji Državne geodetske uprave, Hrvatskoga kartografskoga društva i Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane koncem rujna 2018. god. predložili su Vladi Republike Hrvatske osnivanje "Državnoga povjerenstva za geografska imena". Vlada Republike Hrvatske je 28. ožujka 2019. god. na 149. sjednici imenovala "Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" na rok od četiri godine. Predsjednikom povjerenstva imenovan je ravnatelj DGU dr. sc. Damir Šantek kao predstavnik središnjega tijela državne uprave nadležnoga za registar zemljopisnih imena. Dana 3. lipnja 2019. god. u Središnjem uredu Državne geodetske uprave održana je prva sjednica toga Povjerenstva.

Prva sjednica Povjerenstva za standardizaciju zemljopisnih imena

Uzgred budi rečeno da je još u drugoj Jugoslaviji postojala Komisija za standardizaciju geografskih imena iz 1986. god. kao kolegijalno tijelo saveznih organa uprave i saveznih organizacija pri Saveznomu izvršnomu vijeću SFRJ-a. Tadanja jugoslavenska komisija nije ni počela sa svojim radom zbog raspada SFRJ-a. I sada u Srbiji postoji Komisija za standardizaciju geografskih imena od 2009. god. Komisija se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i osam članova. Rad komisije mora završiti 2023. god.

Skupina strukovnjaka OUN-a za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih imena pripremila je "Uputu za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih naziva" koja je prevedena s engleskoga na nekoliko stranih jezika. Hrvatskoga prijevoda nema, nažalost, još ni danas. Upute OUN-a, osim ostaloga, zahtijevaju sastavljanje nazivoslovnoga normativnoga rječnika zemljopisnih imena u skladu s međunarodnim rječnikom naziva koju je pripremila skupina strukovnjaka OUN-a. Treba napomenuti da u Hrvatskoj već postoji nekoliko priručnika sa zemljopisnim imenima. Martina Grčević je objavila 2008. god. rječnik Imena hrvatskih naselja: abecedni i odostražni rječnik (Rijeka: Maveda, 2008., 354. str.) u kojem je navela sva imena suvremenih naselja u Republici Hrvatskoj iz popisa Državnoga zavoda za statistiku. Godine 2016. Leksikografski zavod Miroslav Krleža je objavio Hrvatske egzonime I.: Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 227 str.), a 2018. god. Hrvatski egzonimi II.: Popis suvremenih i povijesnih egzonima (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 296 str.). Isti Leksikografski zavod 2016. god. je izdao Hrvatski mjesni rječnik (gl. ur. Nataša Bašić-Kosić, Zagreb: LZMK, 2016., 702 str.). U Predgovoru Rječniku piše da "Njegov središnji abecedarij čini gradivo prikupljeno u višegodišnjem terenskom istraživanju u okviru znanstvenoga projekta Rječnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i ktetika, koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babića obavila 1975. - 2000. skupina od 50-ak popisivača, uglavnom profesora kroatistike. Gradivo je 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i tiskanja rječnika." (Predgovor). Navedeni priručnici mogu poslužiti osnovicom za daljnji rad u standardizaciji navedenih i drugih zemljopisnih imena, većina barem hrvatskih i osnovnih europskih zemljopisnih imena već je normirana. Četiri je godine premalo za opširan posao Povjerenstva, uzimajući u obzir rad zemljopisaca, povjesničara, jezikoslovaca pa i drugih strukovnjaka pa i prijedloga ili zahtjeva skupine strukovnjaka iz OUN-a.

Toponimika je grana imenoslovlja (onomastike) koja izučava zemljopisna imena, njihovo podrijetlo, značenje, razvoj, suvremeno stanje, pravopisanje i pravogovor. Ona je cjelokupna znanstvena disciplina koja se nalazi na spojištu jezikoslovlja, zemljopisa, povijesti itd. Naravno je da u Povjerenstvu moraju biti predstavnici različitih znanstvenih grana, ali stadardizacija imena više pripada upravo jezikoslovlju. Prof. Milan Nosić izražava zabrinutost zbog kompetencije u ostvarivanju zadaća standardizacije zemljopisnih imena od strane Povjerenstva. Standardizacija zemljopisnih imena, prema njegovu mnijenju, područje je u većoj mjeri jezikoslovno i bavi se tim onomastika, a u manjoj mjeri zemljopisno. Onomastičari moraju dobro poznavati motivaciju nastanka imena i njegovu etimologiju, transkripciju, transliteraciju, prijevod i dobro znanje stranih jezika kada je riječ o stranim zemljopisnim imenima (M. Nosić: Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena). U tekstu prve održane sjednice navedeno je da će Povjerenstvo morati "provoditi reviziju toponima te po potrebi utvrđivati nove". Kako će Povjerenstvo rješavati, primjerice, prijeporna pitanja pojedinih zemljopisnih imena ? To bi moglo vjerojatno ostvariti Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, ali ono je raspušteno 8. svibnja 2012. god. odlukom prijašnjega ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Zagana (problem) je i u tom da nije određen ni mehanizam izvedbe odluka Povjerenstva. Na koji način će biti ostvarena provedba usvojenih odluka bez postojanja službenoga standardnojezičnoga tijela za zemljopisne nazive? Na koji način će biti provedena poraba tih standartnojezičnih zemljopisnih imena u različitim područjima društvenoga i gospodarskoga života? Povjerenstvo je stvoreno, a mehanizam ostvaraja budućih odluka, nažalost, nije opisan. Ako prijedlozi i preporuke Povjerenstva ostanu samo na papiru, tada se gubi smisao standardizacije. Možemo bilo što predlagati i preporučivati, ali u jezičnoj praksi ljudi i pojedine ustanove će i dalje svatko na svoj način rabiti zemljopisna imena.

Povjerenstvo je preuzelo na sebe pretežak rad standardizacije zemljopisnih imena u odsutnosti vijeća za hrvatski jezik ili državnoga tijela (ureda) pri Vladi te državnoga jezičnoga zakona koji bi regulirao, uz ostalo, i osnovne normativne priručnike. U sklopu toga vijeća trebalo bi utemeljiti nekoliko mogućih povjerenstva: za sastavljanje jezičnoga zakona, za normu: pravopis, pravogovor, rječnik ... U uvjetima globalizacije i nakon stupanja u EU, mnogi su se ljudi, uključujući naravno i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj prijeka potreba uspostava vijeća za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona.

Artur Bagdasarov

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.