Amšenci

Amšenci (Hemšili, Hemšini) su armenska subetnička skupina. Naseljeni su od Crnoga mora do provincije Samsun u središnjem dijelu sjeverne Turske, pa sve do juga Rusije. Postoji znatan broj naselja u regiji Izmir u zapadnoj Turskoj, u brojnim gradovima srednje Azije, te među migrantima u Njemačkoj. Amšinica ima više od 400.000. Služe se armenskim i turskim dijalektima.

Povijest

Prema teološkomu piscu Leonciju Biznatskomu (oko 485. - oko 543.) armenski knezovi Hamam i Šapuh Amatuni, izgubivši u bitci s Arapima svoj posjed u Artazu, preselili su 12.000 obitelji u područje Bizantskoga Carstva. Utemeljeli su grad Tambur (Dampur) u Pontijskim planinama, kasnije je preimenovan u Hamamšen i dalje u Hamšen. Etnička skupina je sačuvala poseban dijalekt. Većina amšenskih Armenaca su bili kršćani i pripadali K(h)ačkarskoj biskupiji Armenske apostolske crkve. Godine 1461. područje Amšen zauzeli su Turci. Nakon vladavine Osmanlija tijekom 16. i 17. st. znatan dio Amšenaca islaminizirao se je, ali sačuvali su svoj jezik i kulturu. Nije bilo progona islamiziranih Amšenaca (Hemšila, Hemšina) od strane osmanskih vlasti. U 19. st. Amšenci su živjeli u području Trapezunskoga vilajeta (provincije) Osmanskoga Cartsva.

Amšenci koji nisu prihvatli islam većinom su se preselili u zapadni dio Ponta: Trabzon, Giresun, Ordu, Samsun, na zapad Turske (Adapazari, Bolu i dr.), a kasnije također na obalu Crnoga mora Ruskoga Carstva. Početkom 19. st. u vrijeme genocida nad Armencima, većina amšenskih kršćana iz Turske su se preselili u Rusiju, djelomice i u Armeniju. Amšenci su u studenom 1944. god. za vrijeme Staljinovih presila (represija) zajedno s Gcima, Kurdima, mešketskim Turcima bili protjerani "kao izdajice domovine" iz Adžarije u sovjetske republike Kirgistan i Kazahstan.

 Amšenske etnoskupine

Amšenci se dijele na tri osnovne skupine:

Amšenci zapadne skupine ili Baš-hemšini koji žive većinom na obroncima planina u selima vilajeta Rize. To su muslimani-suniti koji većinom žive u području Čamlhemšina (tur. Çamlıhemşin) i Hemšina (tur. Hemşin). Manji broj živi na zapadu Turske u vijaletima Istanbula, Erzuruma (Karina), Duzdžea, Sakarije, Zonguldaka. Zapadna skupina rabi poseban dijalekt (hemšinče) turskoga jezika.

Amšenci istočne skupine ili Hora-Hemšin su isto tako muslimani-suniti koji žive u području Artvin, većinom u gradu Kemalpaše (Makriali), u području Hope, a također u selu Muratly (Berlivan). Služe se starim armenskim dijalektom.

Amšenci sjeverne skupine su kršćani koji većinom žive u Rusiji (Krasnodarski kraj), a također i u Gruziji (Abhazija i Adigeja). Služe se amšenskim dijalektom armenskoga jezika kao i Amšenci istočne skupine.

Kulturne osebujnosti

Amšenci su poznati kao pripovjedači zabavnih anegdota, zagonetaka i priča. Njihove plesove prate posebna glazba, koriste tulum (pontske gajde, zapadna skupina), kemani (narodna pontska violina,), šimšir-kaval (flauta od šimšira, istočna skupina), šimšir-zurla (sjeverna skupina).

Tradicijski Amšenci u Turskoj uzgaju čaj, kukuruz, bave se stočarstvom i pčelarstvom. U Rusiji i Gruziji Amšenci uzgaju agrume, duhan, čaj, kukuruz, dudov svilac, a također se bave i ribolovom. Amšenci su dobri slastičari i oružari. Od 2004. god. u Turskoj postoji folklorni ansambl "Vova" što u prijevodu znači "Tko je to?", a od 2014. god. u Istanbulu izlazi časopis "Gor". U Suhumiju (Abhazija) izlazi list "Amšen", a u Krasnodraskom kraju Rusije postoji glazbena folklorna skupina "Karavana".

Fotografije:

Всё об Армении

Амшен спасенный и возрождаемый

Pripremio: Artur Bagdasarov