Armenci u nazivoslovnom vrtlogu

U Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u poglavlju Razlike u pisanju velikoga i maloga početnoga slova piše: "Armenac / Armenka (pripadnik / pripadnica armenskoga naroda) i armenac / armenka (pripadnik / pripadnica Armenske Crkve)." (Hrvatski pravopis, Zagreb, IHJJ, 2013., str. 41.). Isto nalazimo i u Institutovu pravopisnom rječniku: "armenac V armenče (pripadnik Armenske Crkve); Armenac V Armenče (pripadnik armenskoga naroda); armenka (pripadnica Armenske Crkve); Armenka (pripadnica armenskoga naroda)" (str. 159. - 160.). Prijašnje su objasnidbe naziva među zagradama "pripadnik / pripadnica Armenske pravoslavne Crkve" na mrežnoj institutskoj stranici Hrvatskoga pravopisa promijenjene na "pripadnik/pripadnica Armenske Crkve".

U tiskanom izdanju (2012.) i mrežnom (2019.) Školskoga rječnika hrvatskoga jezika IHJJ-a uz natuknicu armenac nalazimo:

arménac im. m. (G armenca, V armenče; mn. N armenci, G armenaca) 1. pripadnik Armenske apostolske Crkve 2. (Armenac) pripadnik armenskoga naroda

Razvidno je da mrežno izdanje Školskoga rječnika hrvatskoga jezika iz 2019. nije potpuno usklađeno s Hrvatskim pravopisom IHJJ-a barem kad je riječ o natuknici armenac/armenka. Nije jasno znači li natuknica armenac "pripadnik Armenske Crkve" (prema Hrvatskomu pravopisu) ili pak "pripadnik Armenske apostolske Crkve" (prema Školskomu rječniku), a prije i "Armenske pravoslavne Crkve"? Bilo bi dobro da školarcima pa i porabnicima različitih institutskih priručnika objasne koje su Crkve "armenac" i "armenka" pripadnici jer ima Armenaca pripadnika Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve, Armenske evangeličke crkve, a "armenaca" pripadnika Armenske (pravoslavne) crkve tradicijski uopće nema jer naziv takve Crkve službeno i ne postoji. Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, da u Moskvi se gradi Armenska katolička crkva. Armenska katolička crkva broji, prema podatcima Annuario Pontificio (2015.), - 737 tisuća vjernika u 99 župa, 17 biskupa, 84 svećenika rasutih po svim kontinentima. U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika iz 2015. god. koji obuhvaća više od 120 tisuća riječi natuknice armenac/armenka nema.

Grb Armenske apostolske crkve

Grb Armenske katoličke crkve

Ako slijedimo logiku normativnih navedenih priručnika, tada se i pripadnici drugih vjeroispovijesti mogu pisati prema novomu pravopisnomu pravilu o pisanju velikih i malih početnih slova. Primjerice, u pravopisnom bi rječniku, prema logici Institutova pravopisa, uz Gruzijac / Gruzijka trebalo dodati i gruzijac / gruzijka – pripadnik / pripadnica Gruzijske apostolske autokefalne pravoslavne crkve. Ali u Gruziji postoji i Katolička crkva s Apostolskom administraturom za područje Kavkaza (1993.) u Tbilisiju (lat. Administratio Apostolica Caucasi Latinorum) koja je podčinjena Apostolskoj Stolici. Administratura povezuje katolike Gruzije i Armenije, a prije i Azerbajdžana. U Administraturi je 25 svećenika i 25 redovnica. Prema jednim podatcima Katolička crkva u Gruziji ima oko 20 tisuća katolika, a prema drugima - 50 tisuća. Među njima je 1/3 Gruzijaca, a ostalo su Armenci, Asirci, Poljaci, Nijemci, Rusi, Ukrajinci. U Tbilisiju se nalazi Apostolska nuncijatura u Gruziji.

Katolička katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, 1808., Tbilisi

A što ćemo tada npr. s pripadnicima Svete apostolske sveopće asirske istočne crkve i Kaldejske katoličke crkve koja je sjedinjena s Rimom, Ukrajinske pravoslavne crkve pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve ili s pripadnicma autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve ili Ukrajinske grkokatoličke crkve, Crnogorske pravoslavne crkve…? Treba li i ovdje stvarati nove natuknice od etnonima s objasnidbom njihove vjeroispovijesti? Dakako, u priručnicima tih primjera nema. Do sada je u hrvatskom jeziku postojala samo razlika u pisanju i značenju riječi Židov i židov, Arijac i Arijevac, arijac i arijevac, Turčin i turčin, a prije Musliman i musliman i možda još poneka.

Bilo koji čovjek može biti pripadnik kršćanske, muslimanske, židovske, budističke pa i drugih vjera. Isto se tiče i Armenaca, većina kojih su zaista pripadnici Armenske apostolske crkve, ali ima ih i katolika, protestanata, pravoslavaca, sunitskih muslimana (dio Amšenaca/Hemšina, subetničke skupine koja žive većinom u Turskoj, Rusiji i Gruziji) pa i ateista. Riječi "armenac / armenka" nema u hrvatskoj jezičnoj praksi u značenju pripadnik / pripadnica Armenske Crkve ili Armenske apostolske Crkve. Treba ovdje uvijek imati na umu i to da se višeznačnost riječi određuje kontekstom, dakle njezinom konkretnom porabom, a tu toga nema. Normativni priručnik ne izmišlja nove riječi i njihova značenja, on propisuje riječi koje postoje u jeziku. Ne smije propisivati ono čega još nema u jeziku.

Hodočašće u Armeniju, samostan Noravank, crkva sv. Bogorodice (1339.) Armenske apostolske crkve.

Foto: http://www.hkm-aargau.ch/aktivnosti/misijska-kronika/hodocasca.html

Pojedini pokušaji spajanja vjerskoga poistovjećivanja s njegovim narodnosnim opredjeljenjem u mnogim primjerima mogu biti pogrješni. Vjera i vjerska zajednica može okupiti različite etnose i etnolingvokulture. Do potrebnoga normativnoga rješenja i prilagodbe hrvatskomu standardnomu jeziku pripadnika naroda i vjerskih pripadnika može se doći samo prethodnim istraživanjem i zajedničkim radom sa strukovnjacima.

Artur Bagdasarov