Armenci u Švicarskoj

Točan broj Armenaca u Švicarskoj nije poznat, prema popisu iz 2010. god. u zemlji je bilo 612 Armenaca. Prema neslužbenim podatcima u Švicarskoj živi od 3.000 do 5.000 Armenaca i svi su oni državljani Švicarske.

Većina švicarskih Armenaca živi u Ženevi, Lausannei, Bernu, Zürichu i drugim većim gradovima. Uzgred budi rečeno da je od 2009. god. Charles Aznavour bio veleposlanik Armenije u Švicarskoj i stalni predstavnik ove države u OUN-u.

Armenci Svic1 1

Prvi podatci o Armencima u Švicarskoj povezani su s armenskim redovnikom, putnikom i povjesničarem iz 15. st. Martirosom Jerznakacijem koji je u sedam godina, od 1489. do 1496., proputovao zapadnu Europu. Na osnovi svojih putovanja Martiros Jerznakaci je napisao "Povijest zemlje Franaka", poznatu također pod nazivom "Putne bilješke". Jerznakacijevi zapisi se čuvaju u izvorniku u rukopisnom muzeju Matenadarana u Jerevanu. Godine 1826. "Putne bilješke" su prevedene na francuski jezik i objavljene zajedno s armenskim tekstom. U 17. i 18. st. u Švicarskoj su se pojavili prvi armenski trgovci koji su došli iz susjedne Njemačke, Francuske, a također i iz Carigrada. Od druge polovice 19. st. u Švicarsku dolaze armenski sveučilištarci na studije svučilišta u Baselu, Lausannei, Zürichu, Ženevi i njemačkom Freiburgu. Prva armenska općina osnovana je 1907. god. u Lausannei. Godine 1887. u kavani "Landolt" armenski su sveučilištarci iz Ženeve utemeljili armensku političku socijaldemokratsku stranku "Gnčak" ("Zvono"). Već 1891. god. u Ženevi armenska socijaldemokratska stranka objavljuje službeni list "Gnčak". Tu se je nalazio od 1891. do 1914. i europski ured druge tradicijske armenske stranke Dašnakcutjun koja je tiskala tada list "Drošak". Švicarska vlada službeno je osudila 1897. god. masovne pljačke Armenaca u Osmanskom Carstvu 1894. - 1896. Tada su švicarski protestanti u Anadoliji organizirali za Armence utočište. Potomci tih Armenaca koji su se preselili u Švicarsku danas čine osnovu armenskoga iseljeništva. Švicarski parlament je 16. prosinca 2003. god. priznao genocid nad Armencima u Osmanskom Carstvu.

Armenci Svic1 2

“Svjetiljke sjećanja” - spomenik žrtvama genocida u ženevskom parku “Tremblay”, kipar Melik Oganjan, 2018.

Većina švicarskih Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi. U Švicarskoj postoje četiri armenske crkve: u Ženevi, Zürichu, Neuchâtelu i Luganu. Švicarska ima mali broj armenokatolika i još manji broj armenoevangelika.

Armenci Svic1 3

Armenska crkva sv. Jakova u Ženevi, 1969.

Armenska zajednica u Švicarskoj ima u gradovima svoje škole, novine, kulturne ustanove, uključujući plesne skupine i zborove, kao što su npr. "Ani" i "Araks". Armenska općina u Oberentfeldenu osnovala je nogometni klub "Arau". Za potrebe mladeži djeluju također sportske i ženske udruge, različite strukovne i političke organizacije. Švicarska ima nekoliko armenskih organizacija: Švicarski armenski savez, Armenski dobrotvorni savez, Armenska dobrotvorna organizacija u Švicarskoj, Züriški armenski savez, Društvo armenskih žena (od 1986. objavljuje dvojezični časopis “Artzakank” na armenskom i francuskom jeziku), udruga Švicarska-Armenija u Bernu, Armenski kulturni centar u Ženevi i dr..

Pripremio: Artur Bagdasarov

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.