Armenska prvostolnica

Armenska katedrala (prvostolnica) Uznesenja Presvete Djevice Marije je jedan od najstarijih crkvenih arhitektonskih spomenika Ljviva na području Ukrajine. Crkva ulazi u sastav spomenika povijesnoga središta Ljviva, tzv. Staroga grada i uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Armenska katedrala1

Katedrala Uznesenja Presvete Djevice Marije u Ljvivu

Iz povijesti crkve

Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. U Ljvivu se je nalazio od 1691. do 1946. god. i ženski benediktinski samostan. Godine 1901. armenski nadbiskup, teolog Jozef Teofil Teodorovič ( polj. Józef Teofil Teodorowicz ) (1864. - 1938.) obnavlja ljvivsku armensku crkvu.

Nikola Torosovic

Nadbiskup Nikola Torosovič

Teodorovic

Nadbiskup Jozef Teofil Teodorovič

U sovjetsko doba armenska katedrala i ženski samostan bili su zatvoreni, a većina Armenaca katolika je preseljena u Poljsku. Nakon zatvranja u njoj se je nalazilo spremište ljvivske galerije, a od 1953. god. spremište ljvivskoga muzeja "V. I. Lenjin". U siječnju 2000. god. katedrala je prešla u pravnu nadležnost Armenske apostolske crkve, a 6. siječnja 2001. god., na dan Božića i Bogojavljenja po armenskom obredu, održana je liturgija.

Arhitekturni sklop i unutarnjost

U arhitekturni sklop (kompleks) armenske katedrale ulaze: zvonik iz 1571. god. (arhitekt: Petar Krasovski), spomenik sv. Kristoforu (? - oko 251.) iz 1726. god., zgrada bivše armenske banke iz 17. st., dvorac armenskih nadbiskupa iz 17. - 18. st., zgrada bivšega ženskoga benediktinskoga samostan iz 17. st. U dvorištu sklopa nalazi se kapela "Kalvarija" iz 18. st. s drvenim rezbarskim horeljefom.

Kalvarija katedrala

"Kalvarija" u dvorištu katedrale

Nakon rekonstrukcije 1908. - 1927. god. srednji dio katedrale je pretrpio znatne promjene. U slici stropa arhitekt F. Movčinski je iskoristio tadanje suvremene armenske i istočne motive, a slikar Jan Henryk Rosen (1891. - 1982.) naslikao je nekoliko zidnih slika metafizičkoga sadržaja i vitraža. Najpoznatije mu je freska Sprovod sv. Odilona. Smatra se da je sveti Odilon (962. - 1049.) najzaslužniji za uvođenje blagdana Dušni dan. Freska Sprovod
sv. Odilona simbolizira vrijeme: prošlo, sadanje i buduće.

Sprovod Odilna

Jan Henryk Rosen, Sprovod sv. Odilona, freska u prvostolnici

Artur Bagdasarov

Fotogalerija

Kat arm
Kat arm2Kat arm3kat arm4

kat arm5

Kat arm6

arm8

arm9

arm10

arm11

arm n 2

 

Pon, 18-01-2021, 20:30:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.