Sebasta

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta (lat. Sebastia). Još u doba poraza pontskoga kralja Mitridata VI. Eupatora Sebasta postaje rimska predstraža u ovom području. Kršćanstvo dolazi u grad još u doba apostola kada ovdje boravi tijekom svojega trećega putovanja apostol Andrija zajedno s apostolom Matijom.

U doba vladavine rimskoga cara Dioklecijana (245. - 313.) koncem 3. st. Sebasta postaje prijestolnica Male Armenije. U 6. st., u doba vladavine bizantskoga cara Justijana I., obnovljene su i utvrđene gradske zidine. Godine 575. Perzijanci spaljuju grad. Od konca 7. st. počinje najezda Arapa i grad ulazi u sastav teme (vojno-upravnoga kotora) Armeniakon koja se prostire do Malatije (Malatye) i Tefrike. Godine 1019./1021. bizantski car Bazilije II. predao je grad armenskomu knezu Senekerimu Arcruniju (968./969. - 1024. ili 1026./1027.). Njegovi su potomci, isprva kao podanici, a od 1074. god. kao neovisni vladari, vladali gradom do turskoga zauzeća koncem 11. st. Prijestolje kraljeva bilo je tada smješteno u samostanu sv. Križa blizu grada. Godine 1090. Sebastu zaposjeda turkmenska dinastija Danišmendi, a od 1172. god. Seldžuci. Godine 1400. grad je zauzet i opljačkan od strane mongolskoga vladara Timura (1336. - 1405.). Godine 1408. grad pada u ruke Osmanlija [1].

Grad Sebasta

Grad Sebasta

Armenski pisar i đakon Simeon Lehaci (arm. Lehaci - iz Poljske) (oko 1584. - 1639.) iz grada Zamośća u svojem Putopisu ovako opisuje Sebastu: ”Sebasta je veliki i prostrani grad, gusto naseljen i ima mnoga dobra. Tamo je obilje kruha, mesa, mlijeka i macuna (vrsta kiseloga vrhnja - A. B.), ali voća i vina je malo zbog hladne i duge zime. Tamo su dvije crkve, jedna je sv. Bogorodice, a druga sv. Sargisa. Svećenici su svi učeni, ali oholi i umišljeni, a narod je bogobojazan i pokoran. Kažu da je ranije [ovdje] bilo dvije tisuće [armenskih] domova, a sada tek 600, ostali su se [Armenci] razišli. Uokolo grada je rijeka koju su nazvali Kizil-Irmak; kroz grad teku i druge rijeke. [Grad] je imao dvoje utvrđene bedeme i izvanrednu citadelu, a iza grada se je nalazilo jezero i kupalište četrdeset mladaca (mučenika - A. B.), ali ipak je usahnulo. Na dva dana hoda odatle je prekrasna crkva sv. Arkanđela koja ima tri samostana, a priror je bio vardapet (crkvena titula armenskoga svećenika koji ima pravo poučavati i propovijedati - A. B.) Melkisedek. Naokolo Sebaste bilo je mnogo poznatih sela, dobro uređenih i bogatih; bilo je sela s tisuću obitelji, [ali] Pinkol i Enkel zajedno s njihovim područjima bili su potpuno porušeni od strane džalala. Ući ćeš unutra pa ćeš vidjeti domove, velike kao palače, u svakom dva, tri tonira (vrsta peći pod tlom), toliko su velike da se u njih može smjestiti bik, ali [svi] su nenaseljeni i prazni. Izvan grada se nalazi samostan sv. Križa koji je sagradio kralj Sinekerim, u njem se čuva djelić drva svetoga Križa.” [2].

Sebasta2

Grad je 1891. god. imao 65.000 stanovnika od kojih 35.000 Armenaca. Vjernici Armenske apostolske crkve imali su deset muških i tri ženske škole te četiri crkve, a Armenci protestanti - sedam muških i jednu žensku školu te dvije crkve. U gradu i njegovoj okolini postojalo je nekoliko džamija i armenskih samostana: sv. Nšan (“Božje znamenje”), sv. Anapat, sv. Sargis, Reštakapetac (Arkanđela), Derdzakivank. Blizu grada se je nalazio samostan sv. Križa. Radile su tri tiskare, izlazilo je nekoliko periodičnih izdanja. U različito vrijeme u gradu je postojala nacionalna bolnica, sirotište. Godine 1870. osnovana je kazališna udruga. Nad armenskim stanovništvom Sebaste izvršen je genocid 1894. - 1896. god. (tzv. Hamidski pokolj), također i 1915. - 1923. god. Pobijeno je i protjerano iz Sebaste nekoliko tisuća Armenaca. Uništeni su mnogobrojni povijesni i kulturni spomenici.

Sebasta3

Samostan sv. Nšana (sv. Znaka)

Sebasta4

Poznate su minijature Sebastskoga evanđelja (1262.) armenskoga sitnoslikara cililicijske škole Torosa Roslina.

Sebastsko evandelje

seb2

Sebastsko evanđelje 1262. god., galerija Walters, Baltimore, SAD

Sebastski mučenici

U Sebasti je u različito doba živjelo mnoštvo svetaca koji su podnijeli teške muke i dali život nepokolebljivo svjedočeći svoju kršćansku vjeru i ljubav prema Kristu. To su sveti mučenici: Eustratij, Avksentij, Eugenij, Mardarij, Orest (+ oko 284. - 305.); Antioh, liječnik (početak 4. st.); Irinarh i sedam mučenica (+ 303.); Afinogen i deset njegova učenika (+ oko 311.), Vlaho (Blaž), parac Dubrovnika (oko 316.), četrdeset mučenika (+ oko 320.); Attik, Agalij, Eudoksij, Katerij, Istukarij (Stiraks), Paktovij (Tovija), Niktopolion i vojna družina (+ oko 320.); Sjeverian, vojnik (+ oko 320.) i mnogi drugi [3]. U Sebasti je rođen osnivač kongregacije benediktinskih redovnika Armenske katoličke crkve Mhitar Sebastaci (1676.-1749.).

Mucenje sv. Vlaha

Freska mučenja sv. Vlaha. Zorzic Fuka, Atos, 1547. god.

Vlaho2

Godine 1253. - 1255. flamanski franjevac Guillaume de Rubrouck (1215. -1295.) po nalogu francuskoga kralja Luja IX. putuje u Mongoliju. U svojoj knjizi o putu prema istočnim zemljama, uz ostalo, piše: ”U Sebasti, što je u Maloj Armeniji, bili smo na Veliki tjedan. Tamo smo posjetili grobnicu četrdesetorice mučenika. Tamo ima crkva u čast sv. Vlaha, ali nisam ju mogao posjetiti jer se nalazi gore, u tvrđavi” [4].

Vlaho Blaz

Sv. Vlaho/Blaž

Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, što piše o moćima sv. Vlaha u svojem putopisu ruski državnik i diplomat grof P. A. Tolstoj (1645. - 1729.) u knjizi “Putešestvije stol’nika P. A. Tolstogo po Evrope 1697 - 1699”: “ Lipnja u 9 dan. Bio sam u tom gradu Dubrovniku ujutro u franjevačkom samostanu, u tom su mi samostanu pokazivali moći: <...>. Dio kosti od noge svetoga Vlasija (sv. Vlaha - A. B.), buskupa iz Sebaste. <...>. Istoga nadnevka nakon bogoslužja došao sam u grad i bio u dominikanskom samostanu u kojem su mi pokazivali moći, mnoge stvari: <...>. Glava Vlasija, biskupa iz Sebaste, kost od grkljana istoga svetoga Vlasija, ruka istoga svetoga Vlasija, noga istoga svetoga Vlasija ...”(poveznica) [5].

Tolstoj

Grof P. A. Tolstoj

Drugi crkveni pisac, arhiđakon, podrijetlom Arapin, Pavao Alepski (rođen je u Alepu, u Siriji), sin antiohijskoga patrijarha Makarija koji je pratio otca tijekom njegova putovanja u Rusiju piše o Sebasti i njenjim mučenicima: „Ovaj je grad upravo taj koji se grčki zove Sebastia, a od toga imena proizlazi arapski Sivas. Upravo u ovom gradu stradala su četrdesetorica mučenika. Mjesto gdje je bilo jezero sada izgleda kao isušeno dno. <...> Što se tiče mjesta gdje su bili pokopani mučenici, to je polukružni svod koji je vidljiv izdaleka i napunjen unutra vodom jer se u blizini nalazi nekoliko izvora koji izviru na dvama različitim mjestima. Tu vodu i sada zovu agiasma (sveta voda - A. B.), pili smo ju sretni, dobivši blaženstvo. Pripovijedali su nam da svake godine izjutra na blagdan svetih mučenika iz nje izranjaju dvije ribe kao čudesan znak. Zatim su nas doveli na mjesto gdje su bile spaljene njihove svete kosti, one se nalaze iza zidina. Na tom mjestu bila je velika crkva i vide se još ostatci stupova i kamenih temelja. Tu članovi naše crkve i Armenci kopaju grobove. Neke su od tih grobnica stare s položenim pločama. Tamo gdje se vide tragovi oltara gore voštanice. Na blagdan mučenika kršćani dolaze sa svojim svećenicima, služe misu i pjevaju” [6 ]. Sebasta je grad koji duhovno i povijesno povezuje mnoge kršćanske narode, poglavito armenski i hrvatski.

40 mucenika

Četrdesetorica sebastskih mučenika, Imperatorski minologij, 11. st.

mucenici3

Artur Bagdasarov

Ulomak iz članka A. Bagdasarov, V. Lupis. Hrvatska i Armenija – kulturni most prijateljstva. Hrvatska revija, br. 3., god. XV., 2015.

Literatura
[1] Sivas, Vikipedija, poveznica
[2] Lehaci, Simeon, 1965.: Putevije zametki, Vostočnaja literatura, Moskva, poveznica
[3] Sevastija Armjanskaja, poveznica
[4] De Rubruk, Guljom,1911.: Putešestvije v vostočnije strani, Tip. A. S. Suvorina, Sankt Peterburg., poveznica
[5] Tolstoj A., P. : Putešestvije stol'nika P.A. Tolstogo po Evrope 1697 – 1699., 384 str., Nauka, Moskva, 1992., poveznica
[6] Alepskij, Pavel, 1897.: Putešestvije antiohijskogo patriarha Makarija v Rossiju v polovine XVII veka, opisannoe ego sinom, arhidiakonom Pavlom Alepskim, Univ. tip, Moskva, poveznica

Fotogalerija: Sveti Vlaho/Blaž/Vlasij i Četrdesetorica sebastskih mučenika

mucen1

mucen2

Mucen3

Mucen4

mucen5Mucen6

mucen7

mucen8

mucen9

mucen10

mucen11

mucen12

mucen13

mucen14

mucen15

mucen16

mucen17

mucen18

blaz1

blaz2

blaz3

blaz4

blaz6

Pon, 8-03-2021, 22:16:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.