Sankt-Peterburg?

Grad Sankt-Peterburg smješten je na sjeverozapadu Ruske Federacije na obali Finskoga zaljeva i na ušću rijeke Neve. Grad ima savezni (federalni) status u Rusiji, upravno (administrativno) je središte Sjeverozapadnoga saveznoga okruga Lenjingradske oblasti (jedan od subjekata Rusije). U gradu se nalazi Ustavni sud Ruske Federacije, Grboslovno vijeće pri Predsjedniku Ruske Federacije, tijela vlasti Lenjingradske oblasti, Međuparlamentarna skupština zemalja Zajednice neovisnih država. Državna vlast u gradu se ostvaruje na temelju Statuta koji je usvojila Zakonodavna skupština (rus. Законода́тельное собра́ние ) 14. siječnja 1998. godine. Grad ima zakonodavnu i izvršnu vlast. Zakonodavnu vlast u gradu čini Zakonodavna skupština od 50 zastupnika, a izvršnu - Gradska vlada (Gradska uprava) koju predvodi guverner (gradonačelnik). Sudbenu vlast u gradu ostvaruje Statutarni sud Sankt-Peterburga (rus. Уставный суд Санкт-Петербурга) i mirovni sudci.

Grad je podijeljen na osamnaest rajona. Po broju stanovnika Sankt-Peterburg ima 5.191.690 (2015. god.) stanovnika. Sankt-Peterburg je najsjeverniji u svijetu grad koji ima više od milijun stanovnika, a među europskim gradovima (prema stanovništvu) zauzima treće mjesto. Sankt-Peterburg je po svojoj gospodarskoj snazi jedan od vodećih gradova Europe, čijemu kulturnomu krugu tradicionalno pripada. Grad je kulturno središte svjetskoga značaja i njega često nazivaju ruskom “prijestolnicom kulture“. Uzgred budi rečeno, od početka 18. st. pa do ožujka 1918. god. ovaj grad je bio prijestolnica Rusije. Sankt-Peterburg ima više od dvije stotine muzeja (jedan je od poznatih je Ermitaž), više od sedamdeset kazališta (svjetski je poznat operni i baletni Marijinski teatar), više od tisuću knjižnica (jedna od najvećih je Ruska nacionalna knjižnica), više od pedeset kulturnih ustanova i kina. U gradu je velik broj stranih konzulata, sjedišta međunarodnih kompanija, banaka i drugih poslovnih zgrada. Sankt-Peterburg je poznat također i kao jedno od najvećih ruskih znanstvenih i kulturnih središta. U njem se nalazi veliki broj znanstvenoistraživačkih ustanova, visokih i srednjih škola, gimnazija. Grad je bio žarište triju prevrata (revolucija): 1905. - 1907. god., Veljački (Februarski) prevrat 1917. god., Listopadski (Oktobarski) prevrat 1917. god. Tijekom Drugoga svjetskoga rata grad je bio pod njemačkom opsadom oko 900 dana, zbog koje od gladi umrlo 1.500.000 ljudi. Nakon domovinskoga rata gradu je dodijeljen naslov grada heroja.

Ime grada

27. svibnja 1703. godine, na Zajačem otoku, ruski car Petar Veliki je položio temelj Petropavlovskoj utvrdi. Taj se dan i danas slavi kao rođendan grada na rijeci Nevi. Sankt-Peterburg (isprva nizoz. - Sankt Pieter Burch, njem. - Sankt Petersburg) nazvan je u čast apostola sv. Petra, nebeskoga zaštitnika grada. Grad je nekoliko puta mijenjao svoje ime. Godine 1914. je dobio drugo u svojoj povijesti službeno ime - Petrogard, nakon stupanja Rusije u Prvi svjetski rat. Promjena imena grada je bila izazvana domoljubnim činom jer je Rusija tada ratovala s Njemačkom. U ruskom jeziku se i prije 1914. god. rabi ime Petrograd, npr. u Puškina i u imenu pojedinih ustanova kao što je - Petrogradska staroobredska eparhija. 26. siječnja 1924. god. nakon Listopadskoga prevrata 1917. god. i Lenjinove smrti (24. siječnja 1924.) Drugi Svesavezni kongres sovjeta SSSR-a udovoljio je molbi Petrosovjeta (prema inicijativi G. Zinov'eva) da se Petrograd preimenuje u Lenjingrad u čast V. I. Lenjinu. 12. siječnja 1991. god. više od 50 % građana se je izjasnilo za povratak gradu njegova prvotnoga imena koji je dobio u doba Petra Velikoga. Službeno 6. rujna 1991. god. gradu je vraćeno njegovo povijesno ime - Sankt-Peterburg (rus. skraćeno - Peterburg, razg. - Piter).

U hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji odavno se je ustalio naziv Petrograd. I pravopisni rječnici su navodili većinom samo taj naziv - Petrograd i njegove izvedenice: Petrograđanin, Petrograđanka, petrogradski. U pravopisnom rječniku novoga Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a iz 2013. god. nalazimo samo povijesne nazive: “Petrograd pov., petrogradski pov., Petrograđanin pov., Petrograđaninov pov., Petrograđanka pov., Petrograđankin pov.“ (str. 353.) i ime grada “Sankt-Peterburg (str. 408.). Novo ime grada postoji već dvadeset i četiri godine, a kako glase izvedenice od imena Sankt-Peterburg hrvatski školarac ne može znati. Treba popuniti prazninu i uvesti: Sankt-Peterburg, sanktpeterburški, Sanktpeterburžanin, Sanktpeterburžaninov, Sanktpeterburžanka, Sanktpeterburžankin. Skraćeno bi bilo - Peterburg, peterburški, Peterburžanin, Peterburžaninov, Peterburžanka, Peterburžankin. U rujnu ove godine između varaždinske Druge gimnazije i peterburške Gimnazije 227 potpisana je povelja o suradnji. Ruski i hrvatski gimnazijalci učit će hrvatski, odnosno ruski jezik.

Artur Bagdasarov