Mhitar Geraci i Đuro Armen Baglivi

Mhitar Geraci (arm. Մխիթար Հերացի, eng. Mkhitar Heratsi) (1120. - 1200.) je rođen u gradu Ger, u sadanjem iranskom gradu Hoj. Stručnu obuku je stekao u armenskom Cilicijskom kraljevstvu koje je trajalo od 1080. do 1375. god. Bio je dobro upoznat s djelima grčko-helenske, rimske, bizantske, perzijske i arapske klasične medicine. Izučavao je i pisao o psihoterapiji, kirurgiji, dijetologiji i o liječenju ljekovitim biljem. Podupirao je nauk o jedinstvu organizma i njegovu tijesnu povezanost s prirodom.

gera1

Mhitar Geraci - armenski klasik srednjovjekovne medicine

Geraci je istaknuo teoriju pljesnivljenja humora (lat. humor - tekućina) u zaraznim bolestima. Krvne pore smatrao je kao disajne i nije preporučivao premazivati kožu različitim uljima kako je to bilo uobičajeno u ondanje vrijeme. U liječenju sušice veliku je važnost pridavao pojačanoj hranidbi. Upozoravao je na pozitivnu ulogu meloterapije u psihoterapiji pri liječenju duševnih bolesnika. Geraci je teorijski obrazložio da je vrućica rezultat unutarnjih promjena u organizmu. Njemu pripadaju radovi "O kamenju i njegovim ljekovitim svojstvima", "Anatomija oka" i dr. Najpoznatije mu je djelo - "Savjeti za liječenje bolesti s vrućicom" (poveznica).

gera2

Mhitar Geraci, srednjovjekovni rukopis

Njegov rad "Savjeti za liječenje bolesti s vrućicom" napisan je 1184. god. i sastoji se od 46 poglavlja koja istražuju uzroke, bit i liječenje svih u to vrijeme poznatih bolesti koje su povezane s vrućicom. Zadnja poglavlja su posvećena prognozama tijeka bolesti i simptomima koji proriču ozdravljenje ili smrtni ishod. Navest ćemo dva ulomka iz toga rada.
"Ako se je bolest pojavila od uzbuđenja, tada pričini užitak i umiri bolesnika, ako od jada - razveseli i obraduj, ako od briga - odstrani brige da bi postao bezbrižan, ako od straha ili bojazni - učini ga da bude surov i neustrašiv i uzrok svake bolesti uklanjaj suprotnim djelovanjima kao što je rekao veliki znanstvenik Hipokrat: liječi bolest oprječnim utjecajem na nju, a zdravlje oporavljaj sličnim djelovanjem".

"Potrebno je liječniku u usluzi bolesniku ravnati se desetkom okolnosti: prvo - mora razotkriti uzrok bola ili bolesti; drugo - pojavu koja prati bolest; treće - pomicanje tijela; četvrto - stanje tijela; peto - dob bolesnika; šesto - osobitost klime i zemlje; sedmo - vrijeme iz četiriju godišnjih doba; osmo - mjesto odakle je bolesnik; deveto - bolesničke navike; desto - čvrstinu i snagu bolesnika" (v. Enciklopedija putešestvennika, Erevan, 1990., str. 54.). Geracijev rad "Savjeti za liječenje bolesti s vrućicom" prvi put je objavljen u Beču 1832. god., a 1908. god. preveden je na njemački i 1955. god. na ruski jezik.
U čast Geracija je nazvano državno medicinsko sveučilište u Jerevanu; utemeljeno je odličje za zasluge u razvoju zdravstva Republike Armenije; podignuto je brončano poprsje u Jerevanu; najbolji studenti dobivaju državnu stipendiju. Mhitar Geraci je utemeljitelj srednjovjekovne armenske medicine za koju je učinio ono što je Hipokrat za grčku, Galen za rimsku, Ibn Sina za arapsku medicinu.

gera3

Mhitar Geraci

Đuro Armen Baglivi - hrvatski medicinski teoretičar armenskoga podrijetla

I Hrvati imaju velikana na polju medicine, liječnika i učenjaka (znanstvenika), podrijetlom Armenca, Đuru (Gjuru) Baglivija (8. rujna 1668. - 14. lipnja 1707.) iz Dubrovnika. Njegovo je prezime Armen, tj. Armenac, jer su mu predci bili Armenci iz mjesta Nor Džuga (sadanje armensko predgrađe (Nova Džuljfa) grada Isfahana u Iranu). Njegov otac Vlaho Armen, dubrovački trgovac, bio je oženjen Dubrovčankom Anicom, kćerkom krojača Jakova Antona Vukovića (de Lupis). Roditelji su imali još jednoga sina imenom Jakov. Godine 1670. umrla je prvo mati, a zatim i Đurin otac. Za Đuru i Jakova se je skrbio do svoje smrti 1679. god. stric Jakov Armen. Početnu naobrazbu braća su stekla u isusovačkom kolegiju u Dubrovniku. Talijanski liječnik praktičar Pietro Angelo Baglivi iz mjesta Lecce, koji je bio bezdjetan, udomljuje braću Armen i kasnije im daje i svoje prezime Baglivi. Posvojitelj Baglivi šalje Đuru u Napulj na studij medicine, a zatim nakon četiriju godina školovanja mladi Đuro odlazi u Salerno gdje stječe doktorat iz medicine.

gera4

gera5

Đuro Armen Baglivi je bio profesor teoretske medicine, član nekoliko akademija, osobni sekundarni liječnik pape Inocenta XII. i pape Klementa XI. koji nikada nije prekidao veze sa svojim rodnim Dubrovnikom. Proučavao je anatomiju, navlastito istražujući mišiće i moždanu ovojnicu. Baglivi se je zalagao za funkcionalnu porabu lijekova, proricao mogućnost kemoterapije. Napisao je nekoliko djela na latinskom jeziku od kojih su mu najznačajnije rasprave o liječenju rana hladnom vodom, o ujedu tarantele, De praxi medica ("O liječničkoj praksi") te De fibra motrice et morbosa ("O zdravom i bolesnom motoričkom vlaknu"). Njegovi pojedini radovi prevedeni su na hrvatski, francuski, njemački i engleski. Pokopan je u rimskoj crkvi sv. Marcela.

gera6

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je 27. svibnja 1995. god., zahvaljujući inicijativi dr. Stjepana Krasića, u prisutnosti potpredsjednika HAZU-a akademika I. Padovana i predsjednika Papinskoga vijeća za pastoral sanitarnih djelatnika kardinala F. Angelinija, postavila na grobu Đure Armena Baglivija dvojezičnu mramornu spomen-ploču (v. Baglivi, Gjuro, 1997.: De fibra motrice et morbosa : O zdravom i bolesnom motoričkom vlaknu, Prometej, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 436. str.).

Artur Bagdasarov

Pon, 6-04-2020, 04:59:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.