Ečmijadzin

Ečmijadzin je samostan u gradu Vagaršapat (od 1945. do 1992. - grad Ečmijadzin), nalazi se 20 kilometara zapadno od prijestolnice Armenije Jerevana. Duhovno je središte armenskoga naroda i Armenske apostolske crkve, sjedište vrhovnoga patrijarha i katolikosa svih Armenaca.

Ec1

ec2

Ečmijadzinska katedrala

Povijest grada Vagaršapat

Najstariji spomen grada je zapis Urartskoga kralja Rusa II. (685. - 645. pr. Kr.) koji ga smješta u dolinu Kuarlini. Prema armenskomu povjesničaru Movsesu Horenaciju (oko 410. - 490-ih) najstarije ime grada je bilo Artemid (prema grčkoj božici Artemidi), zatim je bio poznat kao Avan Vardgesi što u prijevodu s armenskoga znači „grad Vardgesa" ili Vardgesavan prema kraljeviću Vardgesu koji ga je obnovio za vrijeme vladavine Orontesa I. (570. - 560. pr. Kr.).

ec3

Armensko svećenstvo u Ečmijadzinu

zrtvenik

Žrtvenik u ečmijadzinskoj katedrali

Grad Vagaršapat je utemeljio u prvoj polovici 2. st. n. e. kralj Vagarš I. (117. - 140.) iz Aršakidove dinastije na mjestu staroga naselja Vardgesavan. Godine 163. nakon rušenja od strane Rimljanina Artašata, Vagaršapat postaje prijestolnica Armenskoga Kraljevstva (od 190. pr. Kr. do 428. god.) koje se je prostiralo od Sredozemlja do Kaspijskoga jezera. Politički značaj grada zahtijevao je gradnju utvrde. Upravno područje se je podudaralo sa suvremenim granicama ečmijadzinskoga samostana (v. poveznica)

 

Prvostolni Ečmijadzin

Povijest samostana potječe s početka 4. stoljeća kada je sv. Grgur Prosvjetitelj (239. - 325./6.) obratio i pokrstio kralja Trdata III. koji je 295. god. proglasio kršćanstvo državnom vjerom Armenije. Ečmijadzinska katedrala je stara bazilika Armenije. Prema predaji gradnju katedrale biskupu Grguru Prosvjetitelju pokazao je sam Gospod koji je sišao s nebesa. Ečmijadzin u prijevodu s armenskoga znači - "silazak Jedinorođenoga". Prema podatcima povijesnih izvora ugledna crkva podignuta je pored kraljevskoga dvorca.

kameni kriz

Hačkar (kameni križ), 1602., Džuga (Ečmijadzinski samostan)

Prvotno je sagrađena u obliku bazilike, ali nakon oštećenja bila je pregrađena u 5. st. u doba kneza Vagana Mamikonjana u križnom tlorisu. Godine 618. drvena kupola je zamijenjena istovjetnom kamenom koja je do danas sačuvana u istom obliku. Stupovi na sjevernoj strani katedrale su iz 4. i 5. st. Trokatni zvonik iznad zapadnoga portala potječe iz 17. st. Rotunda sa šest stupova izgrađena je početkom 18. st. iznad sjeverne, istočne i južne apside, te je tako crkva dobila obris petokupolne građevine.

papa i karekin

Papa Franjo i katolikos Karekin II.

Zidno slikanje obavio je početkom 18. st. slikar Nagaš Ovnatanjan, a koncem 18. st. ga je obnovio i dopunio njegov unuk Ovnatan. U starokršćanskoj crkvi, osim glavnoga oltara u istočnoj apsidi, imade još šest žrtvenika. Jedan je od njih - Oltar Silaska - koji je smješten u središtu katedrale gdje se je prema tradiciji Gospod pojavio svetomu Grguru.

Samostanski sklop Ečmijadzina

U 7. st. u okolici Ečmijadzinskoga samostana bili su sagrađeni crkva sv. Ripsime (618.), crkva sv. Gajane (630.) i crkva Šokagat (7. st., pregrađena 1694.) - klasični spomenici armenske arhitekturne baštine. Katedrala je okružena mnogim građevinama kao što su "Kraljevska vrata Trdata III." (17. st.); samostanska blagovaonica (17. st.); samostanski gostinjac "Kazarapat" (sredina 18. st.); katolikosova rezidencija (18. st.); sjemenište (početak 20. st.), kameni spremnik za vodu (1846.); muzej-riznica dobročinitelja Aleka i Mari Manukjan i druge građevine. Na području Ečmijadzina se nalaze i stari hačkari koji sliče starohrvatskim kamenim stećcima. Ečmijadzin je uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

FOTOGALERIJA

kat1

Ečmijadzinska katedrala

Ripsime

Crkva sv. Ripsime

gajane

Crkva sv. Gajane

 sokogat

Crkva Šokagat

zvonici

zimiec

 

Priredio Artur Bagdasarov


Uto, 11-08-2020, 08:08:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.