Još o novom pravopisu...

Pročitali smo u jednom komentaru na naš članak "Pogled izvana na institutski pravopis" (vidi na poveznici) sljedeće:"O normi i normiranju trebali biste se više informirati jer normativnost se vrlo često iskazuje preporučenim i dopuštenim inačicama ako one postoje (može Vam pripomoći i sljedeća poveznica)". Otvorili smo i pročitali poveznicu na čem zahvaljujemo vjerojatno kolegici ili kolegi, a možda i onomu tko izaziva odgovor i daljnju besjedu o instututskom pravopisu.

Ponajprije htjeli bismo reći da je projekt – Hrvatsko strukovno nazivlje (Struna) vrlo vrijedan, ogroman i koristan trud i na tom mukotrpnom poslu poželio bih nazivotvorcima (terminolozima) uspjeh u daljnjem 620 400 1366026306pravopisprikupljanju, stvaranju, obrađivanju i tumačenju hrvatskoga strukovnoga nazivlja. Institutski suradnici ostvaruju koristan i vrijedan posao na području nazivoslovlja (terminologije) pa i šire u normativistici hrvatskoga standardnoga jezika.

Između ostaloga valja samo podsjetiti da je taj nacrtak (projekt) pokrenut na poticaj Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Htjeli bismo reći da se u Struni radi ponajprije o standardizaciji hrvatskoga strukovnoga nazivlja, a predstavljeni pravopis pripada kodificiranomu priručniku. U kodificiranoj normi ne imade mjesta za prosudbu što je dopušteno, preporučeno, prihvatljivo, a što je nedopušteno, nepreporučeno, neprihvatljivo i sl. Pravopis nije Struna.

Ponovit ćemo još jednom da savjetnik preporučuje jedno od više rješenja, a u pravopisu se propisuje. Uzgred budi rečeno da nam nije jasna rečenica u drugom institutskom projektu izradbe Hrvatskoga normativnoga jednosvezačnoga rječnika, gdje pišu: "U rječniku će biti zastupljeno i nazivlje različitih struka s namjerom da doprinese normiranju nazivlja pojedine struke" (vidi na poveznici). Ako nazivlje nije još nekodificirano, onda ono ne može ući u normativni rječnik jer tada možemo dobiti nešto u pojedinostima slično Anićevu ili Šonjinu rječniku, koji ne spadaju u normativne rječnike. Nitko, oprostite tisuću puta, ne umeće nenormativno nazivlje u normativni rječnik.

Proturječje

Pogledat ćemo na projekt Struna sa strane pojedinih novih pravopisnih pravila jer taj projekt i radnu inačicu predstavljenoga pravopisa pišu većinom jedni te isti ljudi. U institutskom projektu Struna čitamo PravopisU Hrvatskoj postoji nekoliko pravopisa premda je samo jedan (Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1994. god.) službeni. Ako imademo nekoliko pravopisa, onda vjerojatno i oni mogu pa i moraju na demokratičan način izbora sudjelovati u javnoj raspravi i donošenju zajedničkoga konačnoga rješenja. Tu valja uzimati u obzir i odluke Vijeća za normu i pojedine prijedloge, primjerice prof. M. Mamića pa i drugih predlagatelja i ocjenjivača. Skori ulazak u EU ne smije biti razlog za žurbu i donošenje sudbonosnoga rješenja za hrvatsku jezičnu zajednicu.sljedeće: "Nepreporučenim nazivima smatraju se nazivi koji nisu prihvatljivi za uporabu u strukovnome jeziku jer su jezično neprihvatljivi ili pogrješno ili nepotpuno izražavaju pojam na koji se odnose"(vidi na poveznici). Riječ pogrješno u navedenom ulomku zbilja pripada "preporučenoj" normi jer autori projekta pišu naravno na standardu, a prema predloženom novom pravopisu – "dopuštenoj" normi ili inačici.

institut za jezikoslovlje1Nije jasno pripada li riječ pogrješno ipak dopuštenoj ili preporučenoj normativnoj inačici? Ispada da školarci pa i oni iz "opće uporabe" moraju uporabljivati preporučenu inačicu pogrešno, a sastavljači pravopisa mogu jednu te istu riječ uporabljivati, s jedne strane kao preporučenu inačicu (pogrješno) u svojim tekstovima, a s druge pak strane u novom pravopisu donositi ju (pogrješno) k dopuštenoj. Ne nalaze li se sastavljači pravopisa sami sa sobom u proturječju i ima li tu logike ?

Upisali smo naziv pogrješka u pretraživanje Strune i dobili smo sljedeće rezultate: "pogrješka; pogrješka karte; pogrješka u slijedu slaganja mrežnih ravnina, pogrješka uzorkovanja; eksperimentalna pogrješka; mjerna pogrješka; nulta pogrješka; položajna pogrješka, slučajna pogrješka; sustavna pogrješka" (vidi na poveznici).

Rezultata istoga pretraživanja za inačicu pogreška uopće ne imade. Struna koristi samo naziv pogrješka i izvedenu od nje svezu naziva. Sukladno je tomu, pogrješka je prisutna kao jedinstvena norma u Struni, a njezina inačica pogreška (u pravopisu – preporečena inačica) odsutna zbog svoje nenormativnosti. U struci ćemo imati dopuštenu inačicu (pogrješka), a u općoj uporabi – preporučenu (pogreška). Ne unosimo li u praksu pravopisnu zbrku i nered?

Ne žuriti

I na koncu, većina Slavena imadu oblikoslovne (morfološke) pravopise, a Hrvati glasoslovne (fonološke) ili djelomično glasooblikoslovne (fonomorfološke). U Hrvatskoj postoji nekoliko pravopisa premda je samo jedan (Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1994. god.) službeni. Ako imademo nekoliko pravopisa, onda vjerojatno i oni mogu pa i moraju na demokratičan način izbora sudjelovati u javnoj raspravi i donošenju 1340864827pravopiszajedničkoga konačnoga rješenja.

Tu valja uzimati u obzir i odluke Vijeća za normu i pojedine prijedloge, primjerice prof. M. Mamića (vidi na poveznici) pa i drugih predlagatelja i ocjenjivača. Skori ulazak u EU ne smije biti razlog za žurbu i donošenje sudbonosnoga rješenja za hrvatsku jezičnu zajednicu. Narodna mudrost veli: "Što je brzo, to je i kuso".

Prema našemu subjektivnomu sudu Hrvatskoj je potreban Zakon o hrvatskom jeziku, onakav kakav imadu druge države, zatim institucionalni Ured za hrvatski jezik (mogao bi funkcionirati na određeno vrijeme ili po potrebi) koji će u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta uz potvrdu (odobrenje) Vlade RH raspisati ako zatreba natječaj i odrediti strukovnu raščlambu normativnih pruručnika.

Nakon provedbe raščlambe u kojoj će sudjelovati sve relevantne znanstvene i strukovne ustanove MZOS uz potvrdu Vlade RH mora odrediti popis normativnih pruručnika za uporabu hrvastkoga jezika u svojstvu državnoga jezika Republike Hrvatske. Izražavamo samo osobno mnijenje i nikoga, ne daj Bože, ne poučavamo!

Artur Bagdasarov

Sri, 11-12-2019, 21:36:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.