ArturAmerička je tvrtka Appele objavila video-snimak iz jednoga od najvećih i najznačajnih kulturno-umjetničkih muzeja u svijetu Ermitaž u Sankt-Peterburgu. Film traje gotovo pet i pol sati. Ljudima koji u razdoblje pandemije koronavorusa COVID-19 nemaju mogućnost putovati ili na karanteni omogućeno je uživanje u virtualnoj šetnji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmenijaPrema novim istraživanjima jednomu je od najstarijih mačeva u svijetu 5.000 godina. Mač je izrađen oko 3.000 godina prije Krista i nalazi se u muzeju armenokatoličkoga samostana mhitarista na mletačkom (venecijanskom) otočiću San Lazzaro (tal. San Lazzaro degli Armeni, arm. Surb Gazar). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

HIzaneciNaš odnos – ljubav prema Kristu, Spasitelju svijeta mjeri se odnosom prema bližnjemu, poglavito u vrijeme globalne nesigurnosti i pandemije koronavirusa, pa i prirodi koju Gospodin za nas stvori i koju nam povjeri. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ZograbjanSlikar Hovik Zograbjan je rođen 1966. godine u naselju Dolarik (Armenija), u obitelji poznatoga slikara Nikogosa Zograbjana. Stvaralaštvom se je počeo baviti još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PosaoNije sasvim jasno zašto se pristupnik mora služiti na pismenom testu baš Hrvatskim pravopisom IHJJ-a? Zar će pristupnik napraviti neke pogrješke ili pogreške ako bude rabio Matičin pravopis ili Babić-Mogušev ili Anić-Silićev pravopis? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ManukjanAmerički slikar armenskoga podrijetla Martiros Manukjan (Martiros Manoukian) je rođen 5. kolovoza 1947. god. u Jerevanu. Počeo se je baviti slikarstvom kad mu je bilo 11 godina. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PravopisDa Institutov pravopis s pravopisnim rječnikom ima i slabijih strana, to je samo po sebi razumljivo ne zato što svako ljudsko djelo obično ima svoje slabe strane, nego je to opširno djelo o vrlo složenoj problematici pa nije, razumije se, sve moglo biti savršeno. (A. Bagdasarov, Jezik)

Add a comment        
 

 

GlagoljicaPrema jednoj od inačica oblik slova ranije (oble) glagoljice u nečem se podudara s hucurijem (hucuri - starogruzijsko crkveno pismo) koji je stvoren prije 9. st., najvjerojatnije na osnovi armenskoga alfabeta. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Daron11Daron (Taron) Muradjan se je rodio 1961. godine u Jerevanu, Armeniji. Pohađao je nastavu u umjetničkoj školi, a zatim je završio Armensku umjetničku akademiju (1984.-1990.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArenAren Arutjunjan (pseudonim – “Boomants”) je rođen 1967. godine u Stepanakertu (Gorski Karabah). Završio je Umjetničko učilište P. Terlemezjana 1986. godine i Umjetničko-kazališni institut (akademiju) 1994. godine u Armeniji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

TohaArmenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

RazgodU armenskoj pismenosti ne samo da je poseban slovopis (sustav slova) nego i sustav razgodaka (interpunkcijskih znakova). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

JavereanKatedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Jerevanu. Sagrađena je 2001. god. u čast 1700-te obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini. (hkv)

Add a comment        
 

 

ArmenijaArmenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30 godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmGodine 2019. na mjestu nekadanje porte armenokatoličke crkve sv. Grgura Prosvjetitelja u Novom Sadu uz molitveni čin župnika Rimokatoličke crkve imena Marijinoga Roberta Erharta i velečanskoga Daniela Katačića, u novosagrađenu grobnicu-kosturnicu pohranjene su posmrtni ostatci 91 novosadskih Armenaca i obitelji Čenazi. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

OrbeliJosip (Iosif) Abgarovič Orbeli je armenski i ruski orijentalist i društveni djelatnik, akademik Akademije znanosti SSSR-a (1935.), akademik Akademije znanosti Armenske SSR-a i njezin prvi predsjednik (1943. - 1947.), a od 1934. do 1951. ravnatelj je sanktpeterburškoga Ermitaža, jednoga od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih muzeja u Rusiji i svijetu. Služio se je armenskim, ruskim, latinskim, grčkim, gruzijskim te turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

arm glaU dvorani Konzervatorija Komitas (uz klavir) i Komornoj dvorani (uz orgulje) u glavnom gradu Armenije Erevanu održan je u prosincu ove godine koncert hrvatskih glazbenica gđe Eve Kirchmayer Bilić i gđe Klasje Modrušan. (hkv)

Add a comment        
Sub, 28-05-2022, 02:20:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.