Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2012.

Goldstein na isti način kao i prije opet priprema hrvatsko općinstvo za budući pravopisni rječnik, a vjerojatno i za novi jedinstveni babilonski pravopis-mješanac koji mora izići 2014. Ponovno kao i ranije priprema ga u tajnosti jer tko su autor(i) novoga pravopisnoga rječnika, nitko zbilja ne zna. Isto tako i do danas se ne zna tko su sastavljači Pravopisnoga priručnika iz 2004. god. koji je priredila Ljiljana Jojić. (A.Bagdasarov, hkv/HS)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2012.

U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka, slave Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, donešene prije 45 godina, 13. ožujka 1967. Cijenim borbu Hrvata da sačuvaju jezik i narječja svojih predaka, svoje domovine te svojih matera.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2012.

Autori miješaju hrvatske i srpske norme stvarajući neki jezični srpsko-hrvatski koktel, nadomjestak koji ne pripada ni hrvatskomu, ni srpskomu standardu. U školi bi dobili ocjenu jedinica (nedovoljan), a u vrijeme bratstva, jedinstva i ravnopravnosti neutralizacija međujezične polarizacije i nepoštovanje norma ne samo da se dopušta nego i odobrava. Dakle, riječ je o svojevrsnom jezičnom nadomjestku.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2012.

Ne želi li netko i uz pomoć budućega pravopisnoga rječnika prikriti sadanju nepismenost administrativno-činovničkoga aparata koji piše i ovako i onako. I može li uopće nakladnik kao zainteresirana osoba u izdavaštvu davati bilo koje savjete predsjedniku vlade o izdavanju bilo koje knjige? Na veliku žalost, opet su nastali teški tnenutci hrvatske jezične kulture.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2012.

Hrvatska jezična zajednica, a zajedno s njom i jezikoslovna kroatistika, rascijepljena je na nepomirljive jezikoslovne tabore, a jezična politika ima necentralizirani karakter. Odsustnost općega zakona o jeziku i usklađenih normativnih priručnika stvara i unosi u hrvatsku književnojezičnu (standardnojezičnu) praksu jezičnu zbrku koja se održava u pismu i udžbenicima.(A.Bagdasarov, Školske novine)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2012.

Malo je čudno kako i što veli gospodin Zlatko Crnković o prijevodu vojnih naziva. Nikako ne zvuči "ustaški" ili "NDH-ovski" riječi tipa bojna, satnik i sl. ako znaš povijest materinskoga jezika i uopće povijest svojega naroda. Te su riječi stigle iz stare hrvatske baštine i Austro-Ugarske, a ne iz NDH-a. Primjerice, riječ satnik (ili sotnik, lat. centurion) surećemo još u Misalu po zakonu rimskoga doma iz 1483.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. studenoga 2011.

Nekoć sam radio s jednim partijskim izaslanstvom iz bivše Jugoslavije. Na službenim sastancima prevodio sam s ruskoga na srpski. Nakon završetka sastanka otišli bismo u robnu kuću gdje sam svjesno prešao na hrvatski jezik. Tadašnji voditelj izaslanstva, partijski dužnosnik, dugo je i strpljivo šutio, a kada sam ga upitao hoće li poći na drugi kat, izgubio je živce jer mu je riječ kat bila previše.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2011.

Udruge belgijskih, danskih, dubrovačkih (Društvo dubrovačkih pisaca), njemačkih, ruskih pisaca na međumrežnoj tranici nemaju engleskoga naziva društva, a Hrvatsko društvo pisaca (HDP) npr. ima englesko ime svoje udruge i na službenoj stranici i u statutu. U clanku se 2. statuta HDP-a piše: "Puni je naziv Društva: Hrvatsko društvo pisaca. Skraćeni je naziv Društva: HDP. Uz naziv na hrvatskom jeziku Društvo rabi i naziv na engleskom: Croatian Writers' Society".(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2011.

Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati.O kakvoj se budućnosti europske jezične raznolikosti možemo nadati ili govoriti ako globalni engleski jezik kao moljac izjeda sve na svojem putu?(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2011.

...Svaka nova država i njezin državni, politički, ustavni i dr. poredak obično preispituje svoj odnos prema prijašnjoj državi. To se tiče i odnosa prema jeziku, poglavito prema dijelu rječnjaka (leksika) i pravopisa. U doba društvene i povijesne stanovitosti (stabilnosti) procesi jezičnoga razvoja teku najčešće odmjereno, postupno, a jezične promjene dotiču odvojene, neznatne odsjeke leksičkoga sustava. U doba povijesnih i društvenih prevrata, naprotiv, tijekovi jezičnoga razvoja ubrzavaju se i zaoštruju. NDH nije iznimka u tim jezičnim procesima i u svojem čistunskom nastojanju. Nešto slično možemo vidjeti i u Rusiji u doba reforma Petra I. (početak 18. st.), nakon veleprevrata u listopadu 1917. god., te u početku 1990-ih godina u Rusiji pa i u Hrvatskoj....(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2011.

Jeste li čuli za Školu stranih jezika Helen Doron? Radi se o školi učenja engleskoga jezika u Zagrebu koju je razvila britanska jezikoslovka Helen Doron. Zahvaljujući metodi učenja engleskoga jezika, kako se piše u reklamama na međumrežnim (internetskim) stranicama, dojenčad već od trećega mjeseca mogu početi učiti ovaj svjetski jezik. Dojenče koje se još hrani majčinim mlijekom i ne zna još čak ni koračati po sobi, niti bilo što reći, pripravljamo za radionicu učenja engleskoga jezika i kulture kao da nam je dijete rođeno u Engleskoj ili u Americi, a ne u Hrvatskoj.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. ožujka 2011.

Jezična politika - to su sve vrste svjesne djelatnosti društva koje su usmjerene na reguliranje porabe jezika. Jezična politika jednojezične države je dio opće politike te države u području obrazovanja i kulture. Država donosi osnovna načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ovu politiku u obliku jezičnoga planiranja. Jezično planiranje širi je pojam od “jezične politike” i tiče se ostvarivanja (realizacije) jezične politike. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike u jednojezičnom društvu jesu jezične norme u pismu, gramatici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponajviše na pisani, a ne na govorni jezik.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2011.

I ovo orječje (tekst) iz pera jednoga dobronamjernoga inozemnoga kroatista, kao i dosadašnji njegovi prilozi, treba čitati iz njegova ugla gledanja na struku koju voli i želi usavršavati. U Hrvatskoj postoji mnoštvo različitih jezičnih priručnika i savjetovnika koji mogu zbuniti ne samo stranoga nego i domaćega porabnika. Dovoljno je usporediti npr. Anićev i Šonjin rječnik, Babić-Mogušev i Anić-Silićev, Badurina-Marković-Mićanović pravopis te mnogobrojne hrvatske slovnice (gramatike) i reći da se radi o neujednačenosti, nestabilnosti te nedosljednosti hrvatske normativistike.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2011.

Na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća pročitao sam očitovanje akademika Tonka Maroevića, predsjednika Kulturnoga vijeća za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske u svezi sa sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam". Ako se polazi od takozvane slobode i otvorenosti hrvatske kulture, tada bilo tko može dobiti novčanu potporu Ministarstva kulture RH za izdavanje primjerice knjige o nepostojanju hrvatske umjetnosti i književnosti ili uopće hrvatske povijesti. Nema nijednoga Ministarstva kulture u svijetu koje bi radilo protiv interesa vlastite kulture. Koncem listopada 2010. HKV je podnio prijavu Općinskomu državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam".(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2010.

Pročitajte na www.min-kulture.hr - "Republika Hrvatska. Ministarstvo kulture. Potpora knjizi. Pregled programa. Durieux d.o.o. Snježana Kordić: Jezik i nacionalizam - 12.000,00 kn." (str.6.). Zamislite samo, potpora knjizi o nepostojanju hrvatskoga jezika. Zinuli smo od čuda, pročitavši da je ta knjiga ipak objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Bi li makedonsko Ministarstvo kulture dalo potporu knjizi u kojoj piše da ne postoji makedonski jezik jer je to u svojoj biti bugarski jezik? Stvara se dojam kako smo se opet vratili ili se vraćamo vremenu Novosadskoga dogovora iz 1954., ili nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967., Zagrebačkoga dogovora iz 1986., kad se tadanja komunistička partija borila s hrvatskim lingvonacionalizmom, objavljujući članke ili knjige o postojanju samo "srpskohrvatskoga" jezika s različitim varijantama.(A.Bagdasarov)