Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2012.

Republika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2012.

Armenski jezik (arm. հայերեն) pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s veoma starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se govori i diljem svijeta: u Gruziji, Francuskoj, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i dr. Služi se njim više od šest milijuna govornika. Većina istraživača pretpostavlja da je u temelju armenskoga jezika jezik plemenskoga saveza Hajaca (Armena) u sastavu države Urartu (Vansko Kraljevstvo). Armenski se je narod oblikovao u 7. st. pr. Kr. na Armenskoj visoravni.(A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2012.

Od prvoga je stoljeća i dalje kršćanstvo postalo dio istobita (identiteta) Armenaca. Armenska apostolska crkva imade više od 6 milijuna vjernika (Armenija, Irak, Iran, Indija, Bliski istok, SAD, Etiopija, Europa, Turska). Danas približno 90 posto Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, 5 posto Armenskoj katoličkoj crkvi i 5 posto armenskim protestantskim ili evangeličkim crkvama. (A. Bagdasasrov,GK)

Detalji

Objavljeno: 15. listopada 2012.

Sveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2012.

Mnoge zemlje EU: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika. Jezični zakoni postoje i u drugim državama koje nisu stupile u EU, primjerice Ruska Federacija ili Rusija. U Rusiji postoje dva zakona o jeziku: "O jezicima naroda Ruske Federacije" zakon "O državnom jeziku Ruske Federacije" (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2012.

Da pravopisna problematika stalno uzbuđuje javnost i ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama, dobro je poznato. Pravopis kao društveno-jezikoslovna pojava mora uploviti u mirne etnolingvokulturne vode i ne burkati ih. Akademik Dalibor Brozović vjerojatno je požurio kada je 1998. god. napisao rečenicu "Danas nema više potrebe da u Hrvatskoj emocionalni odnos prema jeziku bude drugačiji nego što je u bilo kojoj zemlji odnos prema materinskomu jeziku naroda."(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2012.

Bogorodičnu sliku su poštivali vjernici triju kršćanskih obreda - Armenci, Poljaci i Rusini. Povjesničar J.A.Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamenec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopl'). Prema legendi sliku su donjeli u Krim u 10 st. iz grada Ani, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2012.

Jutarnji list od 28. lipnja 2012. izvijestio je o inicijativi Željka Jozića, novoga ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslvlje, da će Institut napraviti od prijašnjih pravopisa jedinstveni novi pravopis. Razumije se samo po sebi da se radi o zamišljenom "načertaniju" MZOŠ-a i ministrova savjetnika Goldsteina, a ne o pobudi ravnatelja Ž. Jozića. Institut je samo instrument realizacije jezične politike MZOŠ-a koje ga financira. Na tom mu je putu smetalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je na svojim sjednicama već donijelo osnovne zaključke o pojedinim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Moguševa pravopisa.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Toros Roslin je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2012.

U Matenadaranu čuvaju se Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mhitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovine 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. – 490.). (A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2012.

Prije stvaranja armenskoga pisma Mesrop se je sa skupinom svojih učenika, a po naredbi i uz blagoslov katolikosa Saaka, uputio u Mezopotamiju, u gradove Amida, Edessa (Urfa) i Samosat. Učenike je podijelio u dvije skupine. Jedna skupina je ostala u Edessi i počela izučavati sirijski jezik, a druga je otputovala u grad Samosat radi učenja grčkoga jezika, literature i mudroslovlja.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2012.

U armenskoj mhitarističkoj tiskari objavljene su također brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih te prirodnih znanosti. Prošle godine u Zagrebu je objavljena vrijedna knjiga Croatica Mechitaristica, bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u bečkoj mhitarističkoj tiskari, djelo Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2012.

Osim vjere armenski alfabet je postao važan čimbenik koji je očuvao nacionalni armenski identitet tijekom stoljeća. Snažni je kulturno-prosvjetni pokret: stvaranje alfabeta, utemeljivanje škola, prijevod Biblije, bogoslovne i mudroslovne literature na čelu sa sv. Mesropom, sv. Saakom te plejadom njihovih učenika postalo jednim od razloga kanonizacije prevoditelja.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. svibnja 2012.

Armenski narod od pamtivijeka je bio u stalnoj borbi za samoodržanje i uspostavu svoje države, imajući prečesto za neprijatelje sile i vojske mnogo veće i jače od svojih. Mnogi su narodni vođe, zaslužnici te junaci bili ili ostali bezimeni. O njima u nedavnoj prošlosti nisu pisali. Spomenut ćemo jednoga od takvih armenskih domoljuba koji je cijeli svoj život posvetio borbi za uspostavu samostalnosti svoje domovine - Armenije.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2012.

Čini se da je na djelu iznova, kao nekoć u Beču (1850.), projekt pokušaja stvaranja jednoga te jedinstvenoga bastardnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga nadjezika. Moguće "esperanto" nekoga i zadovaljava u Europskoj uniji, ali nikako Hrvate u domovini i iseljeništvu te kolege i prijatelje diljem svijeta. Hrvatska, kao bilo koja druga zemlja, ima svoju osebujnu, bogatu etnolingvokulturnu baštinu.(A.Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2012.

Zanimljivo je spomenuti da je među milijun i pol Armenaca koje su Turci 1915. god. zvjerski ubili, bilo i približno 100.000 armenskih katolika (v. M.Babić, Istočna liturgija i ikonografija: Skripte za potrebe studenata, Split, 2009./2010., str.8.). Povijesnu činjenicu genocida nad Armencima i narodno pamćenje Armenaca nitko ne može izbrisati.(A.Bagdasarov)