Detalji

Objavljeno: 15. listopada 2012.

Sveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2012.

Mnoge zemlje EU: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika. Jezični zakoni postoje i u drugim državama koje nisu stupile u EU, primjerice Ruska Federacija ili Rusija. U Rusiji postoje dva zakona o jeziku: "O jezicima naroda Ruske Federacije" zakon "O državnom jeziku Ruske Federacije" (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2012.

Da pravopisna problematika stalno uzbuđuje javnost i ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama, dobro je poznato. Pravopis kao društveno-jezikoslovna pojava mora uploviti u mirne etnolingvokulturne vode i ne burkati ih. Akademik Dalibor Brozović vjerojatno je požurio kada je 1998. god. napisao rečenicu "Danas nema više potrebe da u Hrvatskoj emocionalni odnos prema jeziku bude drugačiji nego što je u bilo kojoj zemlji odnos prema materinskomu jeziku naroda."(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2012.

Bogorodičnu sliku su poštivali vjernici triju kršćanskih obreda - Armenci, Poljaci i Rusini. Povjesničar J.A.Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamenec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopl'). Prema legendi sliku su donjeli u Krim u 10 st. iz grada Ani, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2012.

Jutarnji list od 28. lipnja 2012. izvijestio je o inicijativi Željka Jozića, novoga ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslvlje, da će Institut napraviti od prijašnjih pravopisa jedinstveni novi pravopis. Razumije se samo po sebi da se radi o zamišljenom "načertaniju" MZOŠ-a i ministrova savjetnika Goldsteina, a ne o pobudi ravnatelja Ž. Jozića. Institut je samo instrument realizacije jezične politike MZOŠ-a koje ga financira. Na tom mu je putu smetalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je na svojim sjednicama već donijelo osnovne zaključke o pojedinim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Moguševa pravopisa.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Toros Roslin je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2012.

U Matenadaranu čuvaju se Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mhitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovine 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. – 490.). (A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2012.

Prije stvaranja armenskoga pisma Mesrop se je sa skupinom svojih učenika, a po naredbi i uz blagoslov katolikosa Saaka, uputio u Mezopotamiju, u gradove Amida, Edessa (Urfa) i Samosat. Učenike je podijelio u dvije skupine. Jedna skupina je ostala u Edessi i počela izučavati sirijski jezik, a druga je otputovala u grad Samosat radi učenja grčkoga jezika, literature i mudroslovlja.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2012.

U armenskoj mhitarističkoj tiskari objavljene su također brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih te prirodnih znanosti. Prošle godine u Zagrebu je objavljena vrijedna knjiga Croatica Mechitaristica, bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u bečkoj mhitarističkoj tiskari, djelo Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2012.

Osim vjere armenski alfabet je postao važan čimbenik koji je očuvao nacionalni armenski identitet tijekom stoljeća. Snažni je kulturno-prosvjetni pokret: stvaranje alfabeta, utemeljivanje škola, prijevod Biblije, bogoslovne i mudroslovne literature na čelu sa sv. Mesropom, sv. Saakom te plejadom njihovih učenika postalo jednim od razloga kanonizacije prevoditelja.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. svibnja 2012.

Armenski narod od pamtivijeka je bio u stalnoj borbi za samoodržanje i uspostavu svoje države, imajući prečesto za neprijatelje sile i vojske mnogo veće i jače od svojih. Mnogi su narodni vođe, zaslužnici te junaci bili ili ostali bezimeni. O njima u nedavnoj prošlosti nisu pisali. Spomenut ćemo jednoga od takvih armenskih domoljuba koji je cijeli svoj život posvetio borbi za uspostavu samostalnosti svoje domovine - Armenije.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2012.

Čini se da je na djelu iznova, kao nekoć u Beču (1850.), projekt pokušaja stvaranja jednoga te jedinstvenoga bastardnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga nadjezika. Moguće "esperanto" nekoga i zadovaljava u Europskoj uniji, ali nikako Hrvate u domovini i iseljeništvu te kolege i prijatelje diljem svijeta. Hrvatska, kao bilo koja druga zemlja, ima svoju osebujnu, bogatu etnolingvokulturnu baštinu.(A.Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2012.

Zanimljivo je spomenuti da je među milijun i pol Armenaca koje su Turci 1915. god. zvjerski ubili, bilo i približno 100.000 armenskih katolika (v. M.Babić, Istočna liturgija i ikonografija: Skripte za potrebe studenata, Split, 2009./2010., str.8.). Povijesnu činjenicu genocida nad Armencima i narodno pamćenje Armenaca nitko ne može izbrisati.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2012.

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik jest i biti će na prvom mjestu sadašnjim i sljedećim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasilja koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda našega postojanja i trajanja.(A.Bagdasarov, M.Nosić)

Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2012.

Goldstein na isti način kao i prije opet priprema hrvatsko općinstvo za budući pravopisni rječnik, a vjerojatno i za novi jedinstveni babilonski pravopis-mješanac koji mora izići 2014. Ponovno kao i ranije priprema ga u tajnosti jer tko su autor(i) novoga pravopisnoga rječnika, nitko zbilja ne zna. Isto tako i do danas se ne zna tko su sastavljači Pravopisnoga priručnika iz 2004. god. koji je priredila Ljiljana Jojić. (A.Bagdasarov, hkv/HS)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2012.

U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka, slave Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, donešene prije 45 godina, 13. ožujka 1967. Cijenim borbu Hrvata da sačuvaju jezik i narječja svojih predaka, svoje domovine te svojih matera.(A.Bagdasarov)