grbKada novinari ili poneki priručnici rabe upravo ovaj pogrješan naziv, čitatelji mogu pomisliti da je Armenska crkva pravoslavna kao npr. Ruska, Srpska, Makedonska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, što pak nije točno. Tako se stvara pogrješna spoznaja o Armenskoj crkvi pa i o armenskom narodu. Uzrokujemo u našem društvu stvaranje lažnih stereotipa o etnoduhovnoj baštini drugih naroda. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

zasigrebRepublika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Armenski jezik (arm. հայերեն) pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s veoma starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se govori i diljem svijeta: u Gruziji, Francuskoj, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i dr. Služi se njim više od šest milijuna govornika. Većina istraživača pretpostavlja da je u temelju armenskoga jezika jezik plemenskoga saveza Hajaca (Armena) u sastavu države Urartu (Vansko Kraljevstvo). Armenski se je narod oblikovao u 7. st. pr. Kr. na Armenskoj visoravni.(A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Od prvoga je stoljeća i dalje kršćanstvo postalo dio istobita (identiteta) Armenaca. Armenska apostolska crkva imade više od 6 milijuna vjernika (Armenija, Irak, Iran, Indija, Bliski istok, SAD, Etiopija, Europa, Turska). Danas približno 90 posto Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, 5 posto Armenskoj katoličkoj crkvi i 5 posto armenskim protestantskim ili evangeličkim crkvama. (A. Bagdasasrov,GK)

Add a comment Add a comment        
 

 

200px-Gregory IlluminatorSveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ruskiMnoge zemlje EU: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika. Jezični zakoni postoje i u drugim državama koje nisu stupile u EU, primjerice Ruska Federacija ili Rusija. U Rusiji postoje dva zakona o jeziku: "O jezicima naroda Ruske Federacije" zakon "O državnom jeziku Ruske Federacije" (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezikDa pravopisna problematika stalno uzbuđuje javnost i ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama, dobro je poznato. Pravopis kao društveno-jezikoslovna pojava mora uploviti u mirne etnolingvokulturne vode i ne burkati ih. Akademik Dalibor Brozović vjerojatno je požurio kada je 1998. god. napisao rečenicu "Danas nema više potrebe da u Hrvatskoj emocionalni odnos prema jeziku bude drugačiji nego što je u bilo kojoj zemlji odnos prema materinskomu jeziku naroda."(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Armenija bogorodicaBogorodičnu sliku su poštivali vjernici triju kršćanskih obreda - Armenci, Poljaci i Rusini. Povjesničar J.A.Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamenec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopl'). Prema legendi sliku su donjeli u Krim u 10 st. iz grada Ani, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Željko JovanovićJutarnji list od 28. lipnja 2012. izvijestio je o inicijativi Željka Jozića, novoga ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslvlje, da će Institut napraviti od prijašnjih pravopisa jedinstveni novi pravopis. Razumije se samo po sebi da se radi o zamišljenom "načertaniju" MZOŠ-a i ministrova savjetnika Goldsteina, a ne o pobudi ravnatelja Ž. Jozića. Institut je samo instrument realizacije jezične politike MZOŠ-a koje ga financira. Na tom mu je putu smetalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je na svojim sjednicama već donijelo osnovne zaključke o pojedinim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Moguševa pravopisa.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Toros RoslinToros Roslin je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

MatenadaranU Matenadaranu čuvaju se Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mhitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovine 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. – 490.). (A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mesrop MaštocPrije stvaranja armenskoga pisma Mesrop se je sa skupinom svojih učenika, a po naredbi i uz blagoslov katolikosa Saaka, uputio u Mezopotamiju, u gradove Amida, Edessa (Urfa) i Samosat. Učenike je podijelio u dvije skupine. Jedna skupina je ostala u Edessi i počela izučavati sirijski jezik, a druga je otputovala u grad Samosat radi učenja grčkoga jezika, literature i mudroslovlja.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenijaU armenskoj mhitarističkoj tiskari objavljene su također brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih te prirodnih znanosti. Prošle godine u Zagrebu je objavljena vrijedna knjiga Croatica Mechitaristica, bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u bečkoj mhitarističkoj tiskari, djelo Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenijaOsim vjere armenski alfabet je postao važan čimbenik koji je očuvao nacionalni armenski identitet tijekom stoljeća. Snažni je kulturno-prosvjetni pokret: stvaranje alfabeta, utemeljivanje škola, prijevod Biblije, bogoslovne i mudroslovne literature na čelu sa sv. Mesropom, sv. Saakom te plejadom njihovih učenika postalo jednim od razloga kanonizacije prevoditelja.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenijaArmenski narod od pamtivijeka je bio u stalnoj borbi za samoodržanje i uspostavu svoje države, imajući prečesto za neprijatelje sile i vojske mnogo veće i jače od svojih. Mnogi su narodni vođe, zaslužnici te junaci bili ili ostali bezimeni. O njima u nedavnoj prošlosti nisu pisali. Spomenut ćemo jednoga od takvih armenskih domoljuba koji je cijeli svoj život posvetio borbi za uspostavu samostalnosti svoje domovine - Armenije.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezikČini se da je na djelu iznova, kao nekoć u Beču (1850.), projekt pokušaja stvaranja jednoga te jedinstvenoga bastardnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga nadjezika. Moguće "esperanto" nekoga i zadovaljava u Europskoj uniji, ali nikako Hrvate u domovini i iseljeništvu te kolege i prijatelje diljem svijeta. Hrvatska, kao bilo koja druga zemlja, ima svoju osebujnu, bogatu etnolingvokulturnu baštinu.(A.Bagdasarov, Jezik)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenijaZanimljivo je spomenuti da je među milijun i pol Armenaca koje su Turci 1915. god. zvjerski ubili, bilo i približno 100.000 armenskih katolika (v. M.Babić, Istočna liturgija i ikonografija: Skripte za potrebe studenata, Split, 2009./2010., str.8.). Povijesnu činjenicu genocida nad Armencima i narodno pamćenje Armenaca nitko ne može izbrisati.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Pet, 25-04-2025, 10:40:32

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.