- Detalji
Kada novinari ili poneki priručnici rabe upravo ovaj pogrješan naziv, čitatelji mogu pomisliti da je Armenska crkva pravoslavna kao npr. Ruska, Srpska, Makedonska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, što pak nije točno. Tako se stvara pogrješna spoznaja o Armenskoj crkvi pa i o armenskom narodu. Uzrokujemo u našem društvu stvaranje lažnih stereotipa o etnoduhovnoj baštini drugih naroda. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Republika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Armenski jezik (arm. հայերեն) pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s veoma starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se govori i diljem svijeta: u Gruziji, Francuskoj, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i dr. Služi se njim više od šest milijuna govornika. Većina istraživača pretpostavlja da je u temelju armenskoga jezika jezik plemenskoga saveza Hajaca (Armena) u sastavu države Urartu (Vansko Kraljevstvo). Armenski se je narod oblikovao u 7. st. pr. Kr. na Armenskoj visoravni.(A. Bagdasarov)
- Detalji
Od prvoga je stoljeća i dalje kršćanstvo postalo dio istobita (identiteta) Armenaca. Armenska apostolska crkva imade više od 6 milijuna vjernika (Armenija, Irak, Iran, Indija, Bliski istok, SAD, Etiopija, Europa, Turska). Danas približno 90 posto Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, 5 posto Armenskoj katoličkoj crkvi i 5 posto armenskim protestantskim ili evangeličkim crkvama. (A. Bagdasasrov,GK)
- Detalji
Sveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Mnoge zemlje EU: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika. Jezični zakoni postoje i u drugim državama koje nisu stupile u EU, primjerice Ruska Federacija ili Rusija. U Rusiji postoje dva zakona o jeziku: "O jezicima naroda Ruske Federacije" zakon "O državnom jeziku Ruske Federacije" (A. Bagdasarov)
- Detalji
Da pravopisna problematika stalno uzbuđuje javnost i ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama, dobro je poznato. Pravopis kao društveno-jezikoslovna pojava mora uploviti u mirne etnolingvokulturne vode i ne burkati ih. Akademik Dalibor Brozović vjerojatno je požurio kada je 1998. god. napisao rečenicu "Danas nema više potrebe da u Hrvatskoj emocionalni odnos prema jeziku bude drugačiji nego što je u bilo kojoj zemlji odnos prema materinskomu jeziku naroda."(A.Bagdasarov)
- Detalji
Bogorodičnu sliku su poštivali vjernici triju kršćanskih obreda - Armenci, Poljaci i Rusini. Povjesničar J.A.Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamenec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopl'). Prema legendi sliku su donjeli u Krim u 10 st. iz grada Ani, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida.(A.Bagdasarov)
- Detalji
Jutarnji list od 28. lipnja 2012. izvijestio je o inicijativi Željka Jozića, novoga ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslvlje, da će Institut napraviti od prijašnjih pravopisa jedinstveni novi pravopis. Razumije se samo po sebi da se radi o zamišljenom "načertaniju" MZOŠ-a i ministrova savjetnika Goldsteina, a ne o pobudi ravnatelja Ž. Jozića. Institut je samo instrument realizacije jezične politike MZOŠ-a koje ga financira. Na tom mu je putu smetalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je na svojim sjednicama već donijelo osnovne zaključke o pojedinim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Moguševa pravopisa.(A.Bagdasarov)
- Detalji
Toros Roslin je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.(A.Bagdasarov)
- Detalji
U Matenadaranu čuvaju se Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mhitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovine 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. – 490.). (A.Bagdasarov)
- Detalji
Prije stvaranja armenskoga pisma Mesrop se je sa skupinom svojih učenika, a po naredbi i uz blagoslov katolikosa Saaka, uputio u Mezopotamiju, u gradove Amida, Edessa (Urfa) i Samosat. Učenike je podijelio u dvije skupine. Jedna skupina je ostala u Edessi i počela izučavati sirijski jezik, a druga je otputovala u grad Samosat radi učenja grčkoga jezika, literature i mudroslovlja.(A.Bagdasarov)
- Detalji
U armenskoj mhitarističkoj tiskari objavljene su također brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih te prirodnih znanosti. Prošle godine u Zagrebu je objavljena vrijedna knjiga Croatica Mechitaristica, bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u bečkoj mhitarističkoj tiskari, djelo Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija.(A.Bagdasarov)
- Detalji
Osim vjere armenski alfabet je postao važan čimbenik koji je očuvao nacionalni armenski identitet tijekom stoljeća. Snažni je kulturno-prosvjetni pokret: stvaranje alfabeta, utemeljivanje škola, prijevod Biblije, bogoslovne i mudroslovne literature na čelu sa sv. Mesropom, sv. Saakom te plejadom njihovih učenika postalo jednim od razloga kanonizacije prevoditelja.(A.Bagdasarov)
- Detalji
Armenski narod od pamtivijeka je bio u stalnoj borbi za samoodržanje i uspostavu svoje države, imajući prečesto za neprijatelje sile i vojske mnogo veće i jače od svojih. Mnogi su narodni vođe, zaslužnici te junaci bili ili ostali bezimeni. O njima u nedavnoj prošlosti nisu pisali. Spomenut ćemo jednoga od takvih armenskih domoljuba koji je cijeli svoj život posvetio borbi za uspostavu samostalnosti svoje domovine - Armenije.(A.Bagdasarov)
- Detalji
Čini se da je na djelu iznova, kao nekoć u Beču (1850.), projekt pokušaja stvaranja jednoga te jedinstvenoga bastardnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga nadjezika. Moguće "esperanto" nekoga i zadovaljava u Europskoj uniji, ali nikako Hrvate u domovini i iseljeništvu te kolege i prijatelje diljem svijeta. Hrvatska, kao bilo koja druga zemlja, ima svoju osebujnu, bogatu etnolingvokulturnu baštinu.(A.Bagdasarov, Jezik)
- Detalji
Zanimljivo je spomenuti da je među milijun i pol Armenaca koje su Turci 1915. god. zvjerski ubili, bilo i približno 100.000 armenskih katolika (v. M.Babić, Istočna liturgija i ikonografija: Skripte za potrebe studenata, Split, 2009./2010., str.8.). Povijesnu činjenicu genocida nad Armencima i narodno pamćenje Armenaca nitko ne može izbrisati.(A.Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 24. travnja 1853. rođen Đuro Arnold
- 24. travnja 1986. umro Antun Bonifačić
- 24. travnja 1992. - ratna zbivanja
- 24. travnja 1993. raketni napad na Biograd
- 25. travnja 1528. rođen Frane Petrić
- 25. travnja 1848. ukinuto kmetstvo u Hrvatskoj
- 25. travnja 1929. ubijeni Đ. Đaković i N. Hećimović
- 25. travnja 1992. - ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.