Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2014.

Ararat je najviši vulkanski masiv Armenske visoravni na istoku današnje Turske. Pripada stratovulkanima (kompozitivnim vulkanima), a uobličen je od bujica lave i užarenih stijena. Vrh Maloga Ararata je visok 3.896 m, a Velikoga Ararata - 5.165 m. Posljednja erupcija Ararata je bila 2. srpnja 1840. godine. Ararat jest sveta planina za Armence. On je jedan od simbola Armenije. Prvi put planina se je pojavila na armenskom grbu nakon proglašenja neovisne Demokratske Republike Armenije 1918. god. koja se je tada zvala i Araratska Republika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2014.

Uvođenje pravopisnih dvostrukosti povećava neujednačenost pisanja stranih riječi u jezičnoj praksi. Nedosljednost njihove daljnje službene, javne, školske porabe u knjigama, udžbenicima, školskim atlasima, novinama izaziva jezičnu eroziju (podlokavanje jezičnih norma), nonosi štetu normi standardnoga jezika te samim tim takva će nesređenost opet upućivati normativce na nužnost standardizacije (izbora) i kodifikacije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2014.

Normativni priručnik propisuje normu, a jezični savjetnik ju preporučuje. Jezični savjetnik mora biti odvojen od pravopisnoga rječnika jer ne pripada noramativnoj „završnici". Katkada se stvara dojam da želimo ubaciti u jednu knjigu sve što se zna o hrvatskom jeziku. Svojim opsegom, odabirom i načinom opisivanja pojedinih skupina riječi pravopisni rječnik prelazi granice normativnoga priručnika koji je namijenjen za porabu u školama. (A. Bagdasarov, HT)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2014.

Sveta Ripsime i sveta Gajane su starokršćanske mučenice. Prema Životopisu sv. Grgura Prosvjetitelja, koji je napisao Agafangel, tajnik kralja Trdata III. (287. - 330.), rimski car Dioklecijan (oko 243. - 316.) razaslao je glasnike po svim rimskim provincijama da mu nađu za ženu najljepšu djevicu. Takva je bila nađena u jednom ženskom samostanu i zvala se je Ripsime. Mlada djevojka je zavjetovala svoj život Kristu... (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2014.

Zagana (problem) pojedinih priručnika je u tom da nakon više od dvadeset godina samostalnoga razvoja hrvatskoga jezika i sada pri njegovu opisivanju rabimo usporedbu sa „srpskohrvatskim" ili srpskim jezikom. Ima li smisla pisati da na primjer aktualan, komunist, operacijski i sl. imaju prednost pred aktuelan, komunista, operacioni i sl. Ispada tako da katkada sami sebi izmišljamo tzv. pogrješke uzimajući ih često upravo iz srpskoga jezika, od drugih autora ili nepismena čovjeka, a zatim pišemo da to ne treba rabiti. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2014.

Armenski duduk je jedno od najstarijih puhačkih glazbala u svijetu. Pojedini istraživači tvrde da se duduk spominje u pisanim spomenicima države Urartu što znači da mu je približno tri tisuće godina. Drugi pak istraživači smatraju da se njegovo pojavljivanje odnosi na vrijeme vladavine armenskoga kralja Tigrana II. Velikoga (95. - 55. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2014.

Radi se načelno o jednom službenom pravopisu u dvjema knjigama. Možemo govoriti samo o zamjeni jednoga službenoga drugim službenim za škole i ništa više jer nitko ne može zabraniti porabu nijednoga od prijašnjih pravopisa u drugim sferama djelatnosti. Dosadanje stanje u kojem sada supostoje već četiri ili pet pravopisa i dalje će zbunjivati i djelomično raslojavati govornika hrvatskoga jezika. Treba imati na umu i to da većina pismenih, obrazovnih ljudi uglavnom u pravopis ne zagleda, pišući po svojem pravopisu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. siječnja 2014.

U Ečmijadzin, duhovno središte armenske etnokulturne baštine, stizali su u prošlosti, a stižu danas bogati darovi u vidu različitih crkvenih predmeta i primijenjene umjetnosti. Za čuvanje moći (relikvija) i darova 1869. god. uz ečmijadzinsku katedralu bile su dograđene još tri prostorije u kojima se sada nalazi riznica-muzej Ečmijadzina. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2014.

Ečmijadzin je samostan u gradu Vagaršapat (od 1945. do 1992. - grad Ečmijadzin), nalazi se 20 kilometara zapadno od prijestolnice Armenije Jerevana. Duhovno je središte armenskoga naroda i Armenske apostolske crkve, sjedište vrhovnoga patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Povijest samostana potječe s početka 4. stoljeća kada je sv. Grgur Prosvjetitelj (239. - 325./6.) obratio i pokrstio kralja Trdata III. koji je 295. god. proglasio kršćanstvo državnom vjerom Armenije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 12. siječnja 2014.

Na području Armenije, prema UNESCO-ovu popisu, nalazi se desetak starih spomenika koji se ubrajaju u svjetsku kulturnu i duhovnu baštinu i jedan od njih je samostan Geghard (arm. geghard 'koplje') ili Geghardavank (arm. geghardavank 'samostansko koplje'). Suvremeni naziv Geghard samostan je dobio u 13. st. kada je tamo doneseno Longinovo koplje kojim je proboden Isus na križu. Koplje je donio u Armeniju prema legendi apostol sv. Juda Tadej, a čuva se danas u Ečmijadzinu, duhovnom središtu Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2014.

Ivan Konstantinovič Ajvazovski (arm. Ovanes Gajvazjan, 1817.- 1900.) svjetski je poznat ruski slikar marinist armenskoga podrijetla. Ovanes Gajvazjan rodio se 29. srpnja 1817. godine u Feodosiji (Krim, Rusija) u obitelji armenskoga trgovca Konstantina (arm. Gevorka) i Ripsime Gajvazjan. Njegovi predci došli su iz povijesne Zapadne Armenije u 18. stoljeću u Galiciju, iz nje su se selili u dunavske kneževine (Moldavija, Vlahija). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2013.

Na dobro vam došao blagoslovljen Božić i sveto porođenje Isusovo! Ovim starim hrvatskim pozdravom Artur Bagdasarov želi svim Hrvatima čestit Božić i obilje božjega blagoslova u Novoj 2014. godini. U nastavku donosimo niz fotografija umjetničkih djela prigodnih uz blagdan najradosnijega kršćanskog blagdana - Božića, koje je za Portal HKV-a priredo Artur Bagdasarov. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2013.

Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova pri Ruskoj akademiji znanosti (rus. RAN - Rossijskaja akademija nauk) u Moskvi jest vodeća državna središnjica znanstvenih istraživanja ruskoga jezika u Rusiji i u inozemstvu. Osnovan je 1944. god. Ravnatelj Instituta je doktor filoloških znanosti, akademik RAN-a Aleksandar Mihajlovič Moldovan. Temeljna djelatnost Instituta odvija se unutar ustrojbenih isnstitutskih jedinica u sklopu različitih znanstvenoistraživačkih projekata. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2013.

Vjerojatno malo tko zna Molitvu optinskih otaca koju su izmolili na ruskom jeziku starci iz Optine. Optinski starci, to je osobita blagotvorna pojava u životu pravoslavne Rusije. U vjerskom smislu "starac" (rus.starec) znamenuje (znači) duhovno mudroga otca. Kao što je poznato, najveći su ruski pisci i mudroslovi (filozovi) išli u optinskih otaca da od njih traže duhovni savjet. (A. Bagdasarov, hrvatskarusija.com)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2013.

Na svim prijašnjim i današnjim pravopisima, osim naslova Hrvatski školski pravopis ili Pravopis hrvatskoga jezika, čitamo jedno te isto - Hrvatski pravopis. Proizlazi iz rečenoga da je taj hrvatski pravopis bolji od bilo kojega prijašnjega pravopisa s istim naslovom. Problem je i u tom da pojedine institucije ili udruge pri objavljivanju za društvo važnih stvari kao što su pravopis ili jezični zakon žele biti prve, ući u povijest i sl. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2013.

Pokušaji razaranja osebujnosti hrvatskoga etnojezika traju od bana Khuena (khuenovštine), jugointegralista do današnjih "zapadnih balkanointegralista" koji iznova žele nametnuti surogat u vidu BHS/BCHS jezika. Svaki narod svoj jezik naziva svojim imenom bez obzira na to kolike razlike muđu njima postoje. Pravo na vlastiti lingvonim (naziv jezika) se ne može ni jednomu narodu uskratiti ili čim uvjetovati. (A. Bagdasarov)