Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2015.

Israel Ori (1658. - 1711.) je poznati armenski diplomat i organizator osloboditeljskoga pokreta. Rođen je u selu Sisian, u armenskoj pokrajini Sjunik koja je tada bila u sastavu Safavidskoga Carstva. Otac mu je bio knez (arm. melik) iz roda Prošjan. Imao je brata Vardana i jednu sestru. Osim materinskoga armenskoga služio se je i francuskim, latinskim, njemačkim, perzijskim, talijanskim i turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2015.

Grof Mihail T. Loris-Melikov (1824. - 1888.) je bio ruski vojskovođa i državni djelatnik, general konjaništva, general pobočnik, član Državnoga vijeća, a od 29. prosinca 1880. god. i počasni član ruske Carske akademije znanosti. Za vrijeme vladavine ruskoga cara Aleksandra II. (1818.-1881.) od kolovoza 1880. do svibnja 1881. zauzimao je položaj ministra unutarnjih poslova Ruske Carevine. Provodio je umjerenu liberalnu unutarpolitičku liniju, učvrstio i proširio granice u pojedinim područjima države, sastavio projekt djelomične modernizacije upravnoga i gospodarskoga života, smanjio cenzuru i borio se je protiv revolucionarno-terorističkoga pokreta u Rusiji. (A. Baggdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. prosinca 2015.

Navika postaje značaj. Ne upoznaš li tugu, ne ćeš znati cijeniti ni radost. Nije sve što je okruglo orah, niti sve što je bijelo snijeg. Nježan govor slađi je od meda. Od trula drveta i iver je truo. Ono što se ne rađa, ne umire. Pas šepa dok ne ugleda vuka. Prihvati malo, dobit ćeš više. Prijatelj se u nevolji poznaje. Prijatelja i neprijatelja upoznat ćeš u nesreći. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2015.

Ako daješ, ne kori, ako koriš, ne daj. Ako se bojiš, ne čini, ako činiš, ne boj se. Baciš li psu kost, on će zašutjeti. Bježao je od kiše, naletio je na tuču. Bolest dolazi brzo, a odlazi sporo. Bolje je biti bez novaca nego bez srca. Bolje je da boli noga nego jezik. Dobra će riječ dom sagraditi, a loša srušiti. Dobra domaćica će i od pijetla riblju juhu skuhati. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2015.

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik je najveća vrijednost hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik jest i bit će na prvom mjestu sadašnjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih ugroza koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda narodnoga postojanja i trajanja. (A. Bagdasarov, M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2015.

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2015.

Armenci su diljem svijeta, u domovini ili izvan nje, kao i mnogi drugi narodi, dali svoj doprinos razvoju prirodnih i tehničkih znanosti. Primjerice, već u srednjem vijeku poznati su brojni znanstvenici armenskoga podrijetla: zvjezdoznanac (astronom), matematičar i kartograf Ananija Širakaci (oko 601. - oko 685.); bizantski matematičari i filozofi: Lav Matematičar ili Lav Filozof (oko 790. - 870.) i Nikolos Artavazd Ravda (konac 13. st. - sredina 14. st.); prirodoslovac i matematičar Grigor Magistros Pahlavuni (oko 990. - oko 1059.); zvjezdoznanac i reformator armenskoga kalendara Ovanes Imastaser (oko 1045. - oko 1129.) i drugi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2015.

Tigran II. Veliki (140. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je sin Tigrana I., mlađega sina Artašesa I., osnivača dinastije Artašesida. U mladosti Tigran je bio dugo vremena talac na dvoru kralja Mitridata II. Partskoga . Godine 95. pr. Kr. bio je pušten na slobodu, davši 70 plodnih dolina na sjeveroistoku Irana. Čim je stupio na prijestolje, počeo je širiti svoje kraljevstvo. U 93. pr. Kr. pripojio je Armeniji pojedine dijelove Kapadocije (istok Male Azije,), između 91. i 87. pr. Kr. u sastav Armenije su ušli Virk (Gruzija) i Agvank (kavkaska Albanija). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2015.

Grad Sankt-Peterburg smješten je na sjeverozapadu Ruske Federacije na obali Finskoga zaljeva i na ušću rijeke Neve. Grad ima savezni (federalni) status u Rusiji, upravno (administrativno) je središte Sjeverozapadnoga saveznoga okruga Lenjingradske oblasti (jedan od subjekata Rusije). U gradu se nalazi Ustavni sud Ruske Federacije, Grboslovno vijeće pri Predsjedniku Ruske Federacije, tijela vlasti Lenjingradske oblasti, Međuparlamentarna skupština zemalja Zajednice neovisnih država. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. listopada 2015.

Talin je gradić u Aragocotnskom području (oblasti) Armenije. U razdoblje od 5. do 6. st. u ovom području je bilo središte armenske kneževine. U gradiću Talin se nalazi katedrala i kapela. Talinska katedrala je sagrađena u 7. st. po nalogu vladara iz kneževske obitelji Kamsarakan. Katedrala predstavlja troapsidnu kupolastu baziliku. Odlikuje se bogatim dekorativnim uređenjem i bogatom rasvjetom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2015.

Riječ je samo o prijedlogu da se crkveni stil uvrsti među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, a o svakom se prijedlogu može i mora obrazloženo raspravljati jer on vodi ili može voditi k razvoju kroatistike kao znanosti. Prema našemu sudu, treba i dalje istraživati hrvatski jezik bogate crkvene čakavske, kajkavske i štokavske književnosti, razraditi jezične značajke crkvenoga stila i što žurnije ga prihvatiti kao zaseban funkcionalni stil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. listopada 2015.

Movsec Horenaci je rođen oko 410. god. u sjunikskom području, u selu Horeai. Završio je školu katolikosa Saaka Parteva i tvorca armenske pismenosti Mesropa Maštoca. U školi je izučavao grčki, sirski i srednjoperzijski (partski) jezik i sa skupinom drugih Armenaca putovao je u Edessu, Carigrad, Aleksandriju, Atenu i Rim radi daljnje naobrazbe. Po povratku, zajedno s Mesropom i drugim učenicima prevodi Bibliju na staroarmenski jezik. Umro je oko 490. god.

Detalji

Objavljeno: 06. listopada 2015.

Hačatur Abovjan (1809. - 1848.) je rođen u selu Kanaker blizu Jerevana. Pripadao je staromu i znamenitomu rodu Abovenc. Od 1818. do 1822. studirao je u Ečmiadzinu, a od 1824. do 1826. u armenskoj školi „Nersisjan“ u Tbilisiju. Njegovi su nastavnici bili poznati armenski pedagog Pogos Karadagci i pjesnik Arutjun Alamdarjan. Od 1827. počinje predavati u Sanainskom samostanu, a od 1828. radi u Ečmiadzinu kao prevoditelj i tajnik armenskoga katolikosa. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. listopada 2015.

Mehitar Goš (1120. - 1213.) je armenski društveni djelatnik, znanstvenik, autor prvoga armenskoga zbornika zakona, pedagog, basnopisac. Rodio se je u Gjandži, sadanji grad u Azerbajdžanu. Početnu je naobrazbu stekao u rodnom gradu, a daljnju u vardapeta (stupanj u armenskih svećenika i prije i sada - duhovni vjeroučitelj, nastavnik) Ovanesa Tavušecija gdje postaje vardapet. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2015.

Samostan-utvrda Khor Virap (u prijevodu znači - ‘duboka jama’) se nalazi na lijevoj obali rijeke Araks, u podnožju biblijske planine Ararat, blizu armensko-turske granice. Ovdje je nekoć bila jedna od prijestolnica Armenije - Artašat. Grad je sagradio 176. god. pr. Kr. kralj Artašes I. / Artaksija I. Tu je također postojala kraljevska tamnica gdje bi osuđenika na smrt bacili u duboke jame pune zmija i otrovnih kukaca. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. rujna 2015.

Pisanje velikoga ili maloga početnoga slova u određenim skupinama riječi još je neriješena pravopisna zagana (problem). Trebalo bi jednake primjere pozorno raščlaniti, propisati i onda ih sustavno i dosljedno riješiti sa strukovnjacima iz različitih područja. Svaki novi pravopis ne smije se pisati na brzinu prema želji pojedinaca koji čak samostalno određuju njegovo pojavljivanje u javnosti. Svaki novi pravopis mora prije proći ozbiljnu raščlambu njegova obrazloženoga jezikoslovnoga i društvenoga izlaska u svijet. (A. Bagdasarov)