hrvatski-pravopis-onlineNa svim prijašnjim i današnjim pravopisima, osim naslova Hrvatski školski pravopis ili Pravopis hrvatskoga jezika, čitamo jedno te isto - Hrvatski pravopis. Proizlazi iz rečenoga da je taj hrvatski pravopis bolji od bilo kojega prijašnjega pravopisa s istim naslovom. Problem je i u tom da pojedine institucije ili udruge pri objavljivanju za društvo važnih stvari kao što su pravopis ili jezični zakon žele biti prve, ući u povijest i sl. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pokušaji razaranja osebujnosti hrvatskoga etnojezika traju od bana Khuena (khuenovštine), jugointegralista do današnjih "zapadnih balkanointegralista" koji iznova žele nametnuti surogat u vidu BHS/BCHS jezika. Svaki narod svoj jezik naziva svojim imenom bez obzira na to kolike razlike muđu njima postoje. Pravo na vlastiti lingvonim (naziv jezika) se ne može ni jednomu narodu uskratiti ili čim uvjetovati. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

tat1Tatevski srednjovjekovni samostan (arm. Տաթեւի Վանք) se nalazi na jugoistoku Armenije, u području stare armenske provincije Sjunik, u blizini grada Goris. Samostan je izgrađen na visoravani, na rubu dubokoga klanca rijeke Vorotan (arm. vorotan 'gromovita'). Ograđen je širokim zidovima, ima kule i široka vrata. Samostan je središte duhovnoga i kulturnoga života tadanje srednjovjekovne Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmenijaDonosimo nekoliko armenskih narodnih poslovica koje je za Portal priredio Artur Bagdasarov. Uz njih donosimo i nekoliko slika armenskih narodnih nošnji. "Događa se da je šutnja – zlato, riječ – srebro, događa se da je i riječ zlato, a šutnja – srebro". "U očima budalā pametan čovjek je budala". "Nije sramotno živjeti u siromaštvu, nego u nečistoći." (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

knji1Armensko knjigotiskanje jedan je od važnijih dijelova ukupne armenske pisane kulture. Armenska pismenost sačuvala je više od 25 tisuća armenskih rukopisa koji su stvoreni tijekom 5. - 18. st., a također i više od 4 tisuće fragmentarnih rukopisa. Prvi pisani spomenik datiran je u 5. st. U prvoj polovici 5. st. na armenski jezik prevedena je "Vještina gramatike" Dionizija Trakijskoga (2. - 1. st. pr. Kr.). Do 5. st. u Armeniji se je razvijala uglavnom inojezična književna tradicija pretežno na grčkom i aramejskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pisali smo da će svaka strana ubuduće ostati pri svojem. Institutski pravopis bit će obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. Na našu veliku žalost moramo priznati da nije došlo do pravopisne pomirbe među hrvatskim jezikoslovcima i pravopiscima, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj jezičnoj zajednici jer je stvoren bez sporazuma među subjektima jezične politike. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatski pravopisPravopis pripada kodificiranomu priručniku, a u kodificiranom priručniku postoji norma koja ne preporučuje, nego koja propisuje. U savjetniku mogu postojati inačice, a pravopis ili drugi normativni priručnik rješava kako ih zapisati, a ne opisuje u čem je normativna prednost ove ili one inačice. Od preporuke idemo normi, a ne obratno. U normiranju od standardizacije (izbora norme) ide se ka kodifikaciji, a ne od kodifikacije k izboru norme. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

prav1Cilj - "konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor, potaknuti dijalog, postići jedinstven dogovor i na koncu konca stvoriti jedinstven općeprihvatljiv pravopis" nije postignut. U Hrvatskoj je do danas u uporabi bilo pet pravopisa: Babić-Finka-Mogušev (službeni), Babić-Ham-Mogušev, Babić-Mogušev, Badurina-Mićanović-Markovićev te Anić-Silićev pravopis, a sada će biti šest pravopisa, uključujući institutski. Centralizirani pokušaj stvaranja "konačnoga i jedinstvenoga" pravopisa propao je. Jezik je zrcalo društva. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Sakrament ženidbe jedan je od sedam svetih sakramenata Armenske apostolske crkve. Mladenci, osjećajući ljubav jedan prema drugomu, moraju se truditi svakojako učvršćivati svoju duhovnu tijesnu vezu. Sakrament ženidbe stvara se unutarnjim savezom koji sadržava u sebi mir. U ovom se savezu temelji načelo svijeta, a sam savez jest plod ljubavi. Upravo su tako živjeli u ljubavi praoci ljudskoga roda Adam i Eva, a Bog je stalno nazočio uz njih i sami oni bili su u neprikidnom općenju s Njim. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sub, 14-12-2019, 12:32:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.