Prve filmske snimke na području Armenije pojavile su se 1907. god. Godine 1911. ruski snimatelji A. Digmelov i A. Minervin su snimili pogreb poglavara Armenske apostolske crkve Matteosa II. u Ečmiadzinu. Godine 1920. snimatelj Lemberg snimio je dokumentarni kratkometražni film koji je bio posvećen uspostavi sovjetske vlasti u Armeniji. Nadnevak nastanka armenskoga filma smatra se 16. travnja 1923. god. kada je stvorena armenska državna kinemotografija “Armenfilm” (naziv od 1957.), poznata pod imenom Goskino Armenije (“Armenski državni slikopis”). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Godine 313. rimski car Konstantin Veliki je naložio da se i kršćanima dopusti sloboda vjeroispovijesti nakon čega su se s poganima izjednačili u pravima. Ali, njegov suvladar Gaj Valerije Licinijan Licinije (263. - 325.) je bio poganin i u svojem dijelu carstva odlučio je potpuno zatrti kršćanstvo. Licinije je po svojoj naravi bio vrlo pohlepan, vlastoljubiv, žestoke naravi, razdražljiv, neprijateljski se je odnosio prema znanostima i u svem je volio vojnu stegu. Pripremao se je za rat protiv Konstantina i bojeći se izdaje u vlastitim redovima odlučio je očistiti svoju vojsku od kršćana. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

A(g)htamar (arm. Աղթամար) je otok na jezeru Van u Turskoj. Opća površina otoka je 16. - 17. ha. Otok je bio naseljen odavno. Na sjeverozapadu su sačuvani tragovi ciklopičeskoga zida u dva, tri reda koji su činili, prema mišljenju ruskoga orijentalista, akademika Josipa Orbelija (1887. - 1961.), dio dourartskoga naselja. A prema svjedočanstvu Movsesa Horenacija, armenskoga povjesničara iz 5. st., u 4. st. na otoku se je nalazila tvrđava armenskoga kneževskoga roda Rštuni. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Hrvatskoj nema ni vijeća za hrvatski jezik pri Vladi, ni jezičnoga zakona koji bi regulirao osnovne pravopisne priručnike. Na veliku žalost moramo priznati kako nije došlo do pravopisne pomirbe i pravopisnoga jedinstva među pojedinim sudionicima jezične politike, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj lingvokulturnoj zajednici jer je došao na javnu pozornicu pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U suvremenom hijerarhijskom sustavu Armenske apostolske crkve (AAC) postoje dva katolikosata (katolikata): Katolikosat Svih Armenaca sa sjedištem u Ečmiadzinu (prvostolnica Sveti Ečmiadzin), u Armeniji, i Cilicijski katolikosat (Katolikosat Velikoga Doma (Stolice) Cilicije) koji se nalazi u Anteliasu, u Libanonu. U Cilicijski katolikosat ulaze biskupije Libanona, Irana, Sirije i Cipra. Katolikosati su administrativno neovisni, ali prvenstvo časti pripada Katolikosu Svih Armenaca koji ima titulu vrhovnoga patrijarha Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostan Amaras se nalazi u martuninskom području Gorskoga Karabaha (Arcaha). Nekoć je ovo područje bilo u sastavu provincije Mjus Aband, povijesnoga Arcaha. Prema svjedočanstvu armenskoga povjesničara Favstosa (ili Pavstosa) Buzanda (4./5. st.) crkvu samostana Amaras osnovao je u početku 4. st. sv. Grgur Prosvjetitelj. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Muš je povijesni armenski grad, prijestolnica Mušske provincije u Turskoj. Nalazi se zapadno od jezera Van u južnom dijelu Mušske doline, sjeverno od Armenskoga ili istočnoga Tavra (greben u Maloj Aziji), kod podnožja brda Korduk i Ciranakatar. Grad je smješten na rijeci Megraget koja dijeli Muš na dva dijela. povijesti Muš se spominje kao tvrđava, naselje, a od 9. - 10. st. armenski povjesničari pišu o njem iznimno kao o gradu. U Mušu je pronađen klinopis urartskoga cara Menua (810. - 778. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Stonu i Dubrovniku u organizaciji Matice hrvatske i Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku ovih je dana predstavljena knjiga Armenija – domovina svetoga Vlaha autora dr. Artura Bagdasaroa i dr. Vinicija Lupisa. Knjiga je izišla u izdanju Matice hrvatske – ogranak Ston. Strukturu knjige čini šest poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingokulturna baština, Vjera i crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija i Eseji. Sažetci su objavljeni na hrvatskom, armenskom, ruskom i engleskom jeziku. Knjiga (272 str.) odlično je likovno opremljena. Prenosimo sažetak govora s predstavljanja jednoga od suautora knjige Armenija – domovina svetoga Vlaha. (np)

Add a comment        
 

 

Crkva sv. Ovanesa Mkrtyča (sv. Ivana Krstitelja) se nalazi u armenskom selu Mastara blizu grada Talin u aragacotnskoj oblasti Armenije. Prema predaji upravo su ovdje pokopane su moći sv. Ivana Krstitelja koje je Grgur Prosvjetitelj dovezao iz Kayserija u Kapadociji. Odavde je naziv sela (arm. mas, masunk znači 'moći'). Na južnim i zapadnim zidovima crkve sačuvani su natpisi koji svjedoče o tom da je crkvu sazidao u 7. st. vanakan (svećenik) Grigor u vrijeme biskupa Teodorosa Gnunija koji je sudjelovao na crkvenom saboru (sinodu) 645. god. u Dvinu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ustav je osnovni zakon u bilo kojoj državi, poseban normativno-pravni akt koji ima najvišu pravnu snagu i ne valja predlagati nazivu jezika prijašnje jugoslavenske jezičnopolitičke „akrobacije". Kakav je „doživljaj jezika" bio u prijašnjoj Jugoslaviji znamo na primjeru dr. Ivana Šretera koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu zato što je pacijentu u karton pod rubriku "zanimanje" upisao hrvatski izraz "umirovljeni časnik JNA" umjesto srpskoga izraza "penzionisani oficir JNA", a za posmrtne ostatke ne zna se gdje su. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Mhitar Geraci (arm. Մխիթար Հերացի, eng. Mkhitar Heratsi) (1120. - 1200.) je rođen u gradu Ger, u sadanjem iranskom gradu Hoj. Stručnu obuku je stekao u armenskom Cilicijskom kraljevstvu koje je trajalo od 1080. do 1375. god. Bio je dobro upoznat s djelima grčko-helenske, rimske, bizantske, perzijske i arapske klasične medicine. Izučavao je i pisao o psihoterapiji, kirurgiji, dijetologiji i o liječenju ljekovitim biljem. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Sagmosavank (arm. sagmosavank 'crkva psalama') nalazi se u blizini grada Aštaraka. Kompleks se sastoji od crkve sv. Siona i crkve sv. Bogorodice, te od predvorja i knjižnice. Zgrade su među sobom povezane. Crkva sv. Siona sagrađena je 1215. god. po nalogu kneza Vače Vačutjana. Ovdje nedostaju prve stube stubišta koje vodi u ćeliju. Nedostajanje prve stube značilo je da tu živi mladi svećenik. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U svojem prvom dijelu Nicejsko vjerovanje donosi izričaj Vjerovanja (lat. Credo "Vjerujem", arm. "Havatamk"), a u drugom dijelu se osuđuje Arijev nauk. Samo Arije i dva njegova prijatelja Libijca, biskup Sekunda iz Tolemaide i Teon iz Marmarike, odbili su potpisati Vjerovanje, te su bili izopćeni, svrgnuti i poslani u progonstvo u Ilirik. Sabor je također raspravljao o nadnevku Uskrsa, Melecijevu raskolu, usvojio 20 različitih kanona. Po završetku sabora prisutni crkveni otci su proslavili dvadesetu obljetnicu Konstantinova vladanja. (A. Bagdasarov, GK)

Add a comment        
 

 

Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Abb1Armenski rukopisi urešeni sitnoslikama (minijaturama) jesu nerazdvojiv dio kulture armenskoga naroda. Rukopisi u Armenaca uvijek su bili predmet dubokoga štovanja. U doba osvajačkih pohoda različitih zavojevača, prisilnoga iseljavanja armenskoga stanovništva u druge zemlje čak su rukopise pisane armenskim jezikom i nepismeni ljudi uzimali sa sobom ili ih pak skrivali čuvajući ih kao dragocjenu relikviju pa tako mnogi imaju svoju povijest. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Nisam imao namjeru reagirati na Jozićevo grubo i netolerantno reagiranje u Kolu jer to nije razina na kojoj se raspravlja o znanstvenim zaganama (problemima), nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, ali sam ipak bio prisiljen reagirati jer ovo nije prvi put da me osobno napada, čak i vrijeđa, osobito na hrvatskim portalima. Moje pisanje o hrvatskom pravopisu nije kritizersko nego kritičko jer upozoravam na ono što nije dobro i kako bi to trebalo biti. Imam na to pravo kao bilo koji drugi jezikoslovac, novinar, književnik, publicist, povjesničar itd. u demokratskom društvu. (A. Bagdasarov, Kolo)

Add a comment        
Pon, 18-01-2021, 05:28:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.