Pravopis je normativni priručnik i u njem nema mjesta za ono što ne postoji u jeziku zato što netko iz čista mira želi uvesti novotvorenicu. To je samovoljan zahvat u jeziku, zapravo nasilje nad jezikom. U pravopis ulazi ono što u jeziku postoji, a ne ono što netko misli da postoji. Ne mogu dvije ili tri osobe rješavati pojedina ozbiljna pitanja razvoja hrvatske normativistike mimo jezičnih zakona u tom području. (A. Bagdasarov, Jezik)

Add a comment        
 

 

Ararat je najviši vulkanski masiv Armenske visoravni na istoku današnje Turske. Pripada stratovulkanima (kompozitivnim vulkanima), a uobličen je od bujica lave i užarenih stijena. Vrh Maloga Ararata je visok 3.896 m, a Velikoga Ararata - 5.165 m. Posljednja erupcija Ararata je bila 2. srpnja 1840. godine. Ararat jest sveta planina za Armence. On je jedan od simbola Armenije. Prvi put planina se je pojavila na armenskom grbu nakon proglašenja neovisne Demokratske Republike Armenije 1918. god. koja se je tada zvala i Araratska Republika. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Uvođenje pravopisnih dvostrukosti povećava neujednačenost pisanja stranih riječi u jezičnoj praksi. Nedosljednost njihove daljnje službene, javne, školske porabe u knjigama, udžbenicima, školskim atlasima, novinama izaziva jezičnu eroziju (podlokavanje jezičnih norma), nonosi štetu normi standardnoga jezika te samim tim takva će nesređenost opet upućivati normativce na nužnost standardizacije (izbora) i kodifikacije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pravopis1Normativni priručnik propisuje normu, a jezični savjetnik ju preporučuje. Jezični savjetnik mora biti odvojen od pravopisnoga rječnika jer ne pripada noramativnoj „završnici". Katkada se stvara dojam da želimo ubaciti u jednu knjigu sve što se zna o hrvatskom jeziku. Svojim opsegom, odabirom i načinom opisivanja pojedinih skupina riječi pravopisni rječnik prelazi granice normativnoga priručnika koji je namijenjen za porabu u školama. (A. Bagdasarov, HT)

Add a comment        
 

 

Sveta Ripsime i sveta Gajane su starokršćanske mučenice. Prema Životopisu sv. Grgura Prosvjetitelja, koji je napisao Agafangel, tajnik kralja Trdata III. (287. - 330.), rimski car Dioklecijan (oko 243. - 316.) razaslao je glasnike po svim rimskim provincijama da mu nađu za ženu najljepšu djevicu. Takva je bila nađena u jednom ženskom samostanu i zvala se je Ripsime. Mlada djevojka je zavjetovala svoj život Kristu... (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatski pravopis1Zagana (problem) pojedinih priručnika je u tom da nakon više od dvadeset godina samostalnoga razvoja hrvatskoga jezika i sada pri njegovu opisivanju rabimo usporedbu sa „srpskohrvatskim" ili srpskim jezikom. Ima li smisla pisati da na primjer aktualan, komunist, operacijski i sl. imaju prednost pred aktuelan, komunista, operacioni i sl. Ispada tako da katkada sami sebi izmišljamo tzv. pogrješke uzimajući ih često upravo iz srpskoga jezika, od drugih autora ili nepismena čovjeka, a zatim pišemo da to ne treba rabiti. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenski duduk je jedno od najstarijih puhačkih glazbala u svijetu. Pojedini istraživači tvrde da se duduk spominje u pisanim spomenicima države Urartu što znači da mu je približno tri tisuće godina. Drugi pak istraživači smatraju da se njegovo pojavljivanje odnosi na vrijeme vladavine armenskoga kralja Tigrana II. Velikoga (95. - 55. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pravopis nviRadi se načelno o jednom službenom pravopisu u dvjema knjigama. Možemo govoriti samo o zamjeni jednoga službenoga drugim službenim za škole i ništa više jer nitko ne može zabraniti porabu nijednoga od prijašnjih pravopisa u drugim sferama djelatnosti. Dosadanje stanje u kojem sada supostoje već četiri ili pet pravopisa i dalje će zbunjivati i djelomično raslojavati govornika hrvatskoga jezika. Treba imati na umu i to da većina pismenih, obrazovnih ljudi uglavnom u pravopis ne zagleda, pišući po svojem pravopisu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Ečmijadzin, duhovno središte armenske etnokulturne baštine, stizali su u prošlosti, a stižu danas bogati darovi u vidu različitih crkvenih predmeta i primijenjene umjetnosti. Za čuvanje moći (relikvija) i darova 1869. god. uz ečmijadzinsku katedralu bile su dograđene još tri prostorije u kojima se sada nalazi riznica-muzej Ečmijadzina. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 22:50:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.