Navika postaje značaj. Ne upoznaš li tugu, ne ćeš znati cijeniti ni radost. Nije sve što je okruglo orah, niti sve što je bijelo snijeg. Nježan govor slađi je od meda. Od trula drveta i iver je truo. Ono što se ne rađa, ne umire. Pas šepa dok ne ugleda vuka. Prihvati malo, dobit ćeš više. Prijatelj se u nevolji poznaje. Prijatelja i neprijatelja upoznat ćeš u nesreći. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska poslovicaAko daješ, ne kori, ako koriš, ne daj. Ako se bojiš, ne čini, ako činiš, ne boj se. Baciš li psu kost, on će zašutjeti. Bježao je od kiše, naletio je na tuču. Bolest dolazi brzo, a odlazi sporo. Bolje je biti bez novaca nego bez srca. Bolje je da boli noga nego jezik. Dobra će riječ dom sagraditi, a loša srušiti. Dobra domaćica će i od pijetla riblju juhu skuhati. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik je najveća vrijednost hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik jest i bit će na prvom mjestu sadašnjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih ugroza koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda narodnoga postojanja i trajanja. (A. Bagdasarov, M. Nosić)

Add a comment        
 

 

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenci su diljem svijeta, u domovini ili izvan nje, kao i mnogi drugi narodi, dali svoj doprinos razvoju prirodnih i tehničkih znanosti. Primjerice, već u srednjem vijeku poznati su brojni znanstvenici armenskoga podrijetla: zvjezdoznanac (astronom), matematičar i kartograf Ananija Širakaci (oko 601. - oko 685.); bizantski matematičari i filozofi: Lav Matematičar ili Lav Filozof (oko 790. - 870.) i Nikolos Artavazd Ravda (konac 13. st. - sredina 14. st.); prirodoslovac i matematičar Grigor Magistros Pahlavuni (oko 990. - oko 1059.); zvjezdoznanac i reformator armenskoga kalendara Ovanes Imastaser (oko 1045. - oko 1129.) i drugi. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Tigran II. Veliki (140. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je sin Tigrana I., mlađega sina Artašesa I., osnivača dinastije Artašesida. U mladosti Tigran je bio dugo vremena talac na dvoru kralja Mitridata II. Partskoga . Godine 95. pr. Kr. bio je pušten na slobodu, davši 70 plodnih dolina na sjeveroistoku Irana. Čim je stupio na prijestolje, počeo je širiti svoje kraljevstvo. U 93. pr. Kr. pripojio je Armeniji pojedine dijelove Kapadocije (istok Male Azije,), između 91. i 87. pr. Kr. u sastav Armenije su ušli Virk (Gruzija) i Agvank (kavkaska Albanija). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Grad Sankt-Peterburg smješten je na sjeverozapadu Ruske Federacije na obali Finskoga zaljeva i na ušću rijeke Neve. Grad ima savezni (federalni) status u Rusiji, upravno (administrativno) je središte Sjeverozapadnoga saveznoga okruga Lenjingradske oblasti (jedan od subjekata Rusije). U gradu se nalazi Ustavni sud Ruske Federacije, Grboslovno vijeće pri Predsjedniku Ruske Federacije, tijela vlasti Lenjingradske oblasti, Međuparlamentarna skupština zemalja Zajednice neovisnih država. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Talin je gradić u Aragocotnskom području (oblasti) Armenije. U razdoblje od 5. do 6. st. u ovom području je bilo središte armenske kneževine. U gradiću Talin se nalazi katedrala i kapela. Talinska katedrala je sagrađena u 7. st. po nalogu vladara iz kneževske obitelji Kamsarakan. Katedrala predstavlja troapsidnu kupolastu baziliku. Odlikuje se bogatim dekorativnim uređenjem i bogatom rasvjetom. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Riječ je samo o prijedlogu da se crkveni stil uvrsti među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, a o svakom se prijedlogu može i mora obrazloženo raspravljati jer on vodi ili može voditi k razvoju kroatistike kao znanosti. Prema našemu sudu, treba i dalje istraživati hrvatski jezik bogate crkvene čakavske, kajkavske i štokavske književnosti, razraditi jezične značajke crkvenoga stila i što žurnije ga prihvatiti kao zaseban funkcionalni stil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Movsec Horenaci je rođen oko 410. god. u sjunikskom području, u selu Horeai. Završio je školu katolikosa Saaka Parteva i tvorca armenske pismenosti Mesropa Maštoca. U školi je izučavao grčki, sirski i srednjoperzijski (partski) jezik i sa skupinom drugih Armenaca putovao je u Edessu, Carigrad, Aleksandriju, Atenu i Rim radi daljnje naobrazbe. Po povratku, zajedno s Mesropom i drugim učenicima prevodi Bibliju na staroarmenski jezik. Umro je oko 490. god.

Add a comment        
 

 

Hačatur Abovjan (1809. - 1848.) je rođen u selu Kanaker blizu Jerevana. Pripadao je staromu i znamenitomu rodu Abovenc. Od 1818. do 1822. studirao je u Ečmiadzinu, a od 1824. do 1826. u armenskoj školi „Nersisjan“ u Tbilisiju. Njegovi su nastavnici bili poznati armenski pedagog Pogos Karadagci i pjesnik Arutjun Alamdarjan. Od 1827. počinje predavati u Sanainskom samostanu, a od 1828. radi u Ečmiadzinu kao prevoditelj i tajnik armenskoga katolikosa. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Mehitar Goš (1120. - 1213.) je armenski društveni djelatnik, znanstvenik, autor prvoga armenskoga zbornika zakona, pedagog, basnopisac. Rodio se je u Gjandži, sadanji grad u Azerbajdžanu. Početnu je naobrazbu stekao u rodnom gradu, a daljnju u vardapeta (stupanj u armenskih svećenika i prije i sada - duhovni vjeroučitelj, nastavnik) Ovanesa Tavušecija gdje postaje vardapet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostan-utvrda Khor Virap (u prijevodu znači - ‘duboka jama’) se nalazi na lijevoj obali rijeke Araks, u podnožju biblijske planine Ararat, blizu armensko-turske granice. Ovdje je nekoć bila jedna od prijestolnica Armenije - Artašat. Grad je sagradio 176. god. pr. Kr. kralj Artašes I. / Artaksija I. Tu je također postojala kraljevska tamnica gdje bi osuđenika na smrt bacili u duboke jame pune zmija i otrovnih kukaca. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pisanje velikoga ili maloga početnoga slova u određenim skupinama riječi još je neriješena pravopisna zagana (problem). Trebalo bi jednake primjere pozorno raščlaniti, propisati i onda ih sustavno i dosljedno riješiti sa strukovnjacima iz različitih područja. Svaki novi pravopis ne smije se pisati na brzinu prema želji pojedinaca koji čak samostalno određuju njegovo pojavljivanje u javnosti. Svaki novi pravopis mora prije proći ozbiljnu raščlambu njegova obrazloženoga jezikoslovnoga i društvenoga izlaska u svijet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a na stranici 226. čitamo: “Gospa (Marija, Isusova majka)” i istodobno iza natuknice Gospa - “Gospa Lurdska, Gospa od Ružarija, Gospa od Snijega, Gospa od Zdravlja, Gospa Trsatska (1. Marija, Isusova Majka, 2. bogomolja)” (Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.), tj. jednom je napisana riječ majka malim početnim slovom (Isusova majka) i pet puta početnim velikim slovom (Isusova Majka). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska se mitologija temelji na skupu protoindoeuropskih vjerskih i kulturnih shvaćanja starih Armenaca koja su postojala do 301. god. kada je službeno prihvaćeno kršćanstvo kao državna religija. Armensku mitologiju ubrajaju u sustav starih predodžaba predaka suvremenih indoeuropskih naroda. Osnovni podatci o armenskoj mitologiji sačuvani su u djelima starogrčkih i staroarmenskih autora, a također, dakako, u usmenim narodnim predajama. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Slikarstvo u likovnim žanrovima portreta, krajolika, mrtve prirode i sl. dolazi u Armeniju u stanovitoj mjeri kasno, u 17. - 18. st., valjda zato što je veći dio armenske zemlje često bio bez stalnih dodira s europskom umjetnošću (osim razdoblja Cilicijskoga Kraljevstva), a u doba arapske, perzijske i turske vladavine u Armeniji je pod utjecajem islama bilo zabranjeno npr. slikanje ljudi, dok je u unutarnjem tradicijskom ukrašavanju armenske crkve bilo prisutno određeno isposništvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Pon, 25-01-2021, 11:11:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.