Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2015.

Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2015.

Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. prosinca 2014.

Armenski rukopisi urešeni sitnoslikama (minijaturama) jesu nerazdvojiv dio kulture armenskoga naroda. Rukopisi u Armenaca uvijek su bili predmet dubokoga štovanja. U doba osvajačkih pohoda različitih zavojevača, prisilnoga iseljavanja armenskoga stanovništva u druge zemlje čak su rukopise pisane armenskim jezikom i nepismeni ljudi uzimali sa sobom ili ih pak skrivali čuvajući ih kao dragocjenu relikviju pa tako mnogi imaju svoju povijest. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2014.

Nisam imao namjeru reagirati na Jozićevo grubo i netolerantno reagiranje u Kolu jer to nije razina na kojoj se raspravlja o znanstvenim zaganama (problemima), nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, ali sam ipak bio prisiljen reagirati jer ovo nije prvi put da me osobno napada, čak i vrijeđa, osobito na hrvatskim portalima. Moje pisanje o hrvatskom pravopisu nije kritizersko nego kritičko jer upozoravam na ono što nije dobro i kako bi to trebalo biti. Imam na to pravo kao bilo koji drugi jezikoslovac, novinar, književnik, publicist, povjesničar itd. u demokratskom društvu. (A. Bagdasarov, Kolo)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2014.

Selo Aruč se nalazi blizu grada Aštarak, 40 - 46 km od armenskoga glavnoga grada Jerevan. Blizu sela sačuvane su ruševine stare utvrde i nadgrobnih humaka iz 3. - 1. tusuljeća pr. Kr. U 5. st. selo je bilo privremeno zimsko boravište kraljevskih vojnica. U 7. st. tu je bilo prebivalište armenskoga vladara, kneza Grigora Mamikonjana (661. - 682.). Za vrijeme njegove vladavine 60-ih godina 7. st. sagrađena je velika crkva Aruč. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2014.

Ananija Širakaci (oko 610. - oko 685.) je armenski zemljopisac, kartograf, povjesničar, zvjezdoznanac, matematičar. Drži ga se za utemeljitelja staroarmenskih prirodnih znanosti. Rođen je u širakskom selu Ani. Otac mu je bio Ovanes (Ivan). Osnovna znanja Širakaci je stekao u školi samostana Dprevank, a za stjecanje novih znanja putuje u Bizant. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. prosinca 2014.

Sanahin je jedan od najvećih samostanskih kompleksa u Armeniji, jedno od prastarih naselja. U arheološkom iskopinama pronađeni su keramika i brončani ornamentni pojasevi iz 1. tisuljeća pr. Kr. Samostan je utemeljen u prvoj polovici 10. st. uz pomoć skupine armenskoga svećenstva koji su bili progonjeni od strane bizantskoga imperatora Romana I. Samostan se nalazi u selu Sanahin, u sutjesci rijeke Debed, na 1000 m nadmorske visine. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. studenoga 2014.

Ruševine katedrale Jererujk (5. - 6. st.) je klasičan primjer trobrodne bazilike (dužina - 36 m, širina cela/naosa - 14 m). Katedrala je sagrađena od bigra i sivoga kamena. K velikomu postolju vode stubišta. Arhitektura Jererujka ima brojne sličnosti (analogije) u ranokršćanskih spomenika Sirije. Arhitekturni detalji oblikovani su istančanim umjetničkim ukusom. Bazilika je sa svih strana okružena višestupnjevitim podnožjem. (A. Bagdasarov)