Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Jezična politika višejezične države određena je me­đunacionalnim odnosima i nacionalnom politikom. Država usvaja osnov­na načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ju u obliku jezičnoga planiranja. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike jesu jezične norme u pismu, gra­matici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponaj­više na pisani, a manje na govorni jezik. (A. Bagdasarov, F.)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Riječi zakletva i prisega morale bi naći svaka svoje odgovarajuće abecedno mjesto u rječnicima, pa i u jeziku. Prema svakoj riječi moramo se odnositi brižno i pomno jer odnos normativne "prihavtljivosti" ili "neprihvatljivosti" pojedinih natuknica može nanijeti štetu i izazvati siromašenje jezika i njegova rječnika. Na osnovi svega iznesenoga smatram da je potrebno daljnje istraživanje i moguća dodatna strukovna obradba navedenih riječi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2016.

Hrvatski jezik jest i bit će zauvijek na prvom mjestu sadanjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasrtaja koji mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda postojanja i trajanja. Nitko se ne će odreći svojega jezika, a kotač se povijesti ne će obrtati unatrag. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2016.

Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2016.

Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) je jedan od čelnika armenskoga osloboditeljskoga pokreta koncem 19. i početkom 20. stoljeća, vojskovođa i narodni armenski junak. Rodio se je 25. veljače 1865. god. u gradiću Şebinkarahisaru Sebastskoga vilajeta (vilajet - upravno-teritorijalna jedinica) Osmanlijskoga Carstva. Mati, Mariam, mu je umrla prerano i njega je odgajao otac Toros i starija sestra Nazeli. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2015.

Armenske općine u Iranu postoje uglavnom u Teheranu, Isfahanu i drugim gradovima i imaju približno više od sto tisuća ljudi. Sada u Iranu postoji dvadeset i pet armenskih crkava i njih jedanaest u funkciji su većinom u Teheranu, Tabrizu i Isfahanu. To su crkve: sv. Marije, sv. Jakova, sv. Gevorka, sv. Grgura Prosvjetitelja, sv. Minasa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Stjepana, sv. Sargisa i druge. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2015.

Israel Ori (1658. - 1711.) je poznati armenski diplomat i organizator osloboditeljskoga pokreta. Rođen je u selu Sisian, u armenskoj pokrajini Sjunik koja je tada bila u sastavu Safavidskoga Carstva. Otac mu je bio knez (arm. melik) iz roda Prošjan. Imao je brata Vardana i jednu sestru. Osim materinskoga armenskoga služio se je i francuskim, latinskim, njemačkim, perzijskim, talijanskim i turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2015.

Grof Mihail T. Loris-Melikov (1824. - 1888.) je bio ruski vojskovođa i državni djelatnik, general konjaništva, general pobočnik, član Državnoga vijeća, a od 29. prosinca 1880. god. i počasni član ruske Carske akademije znanosti. Za vrijeme vladavine ruskoga cara Aleksandra II. (1818.-1881.) od kolovoza 1880. do svibnja 1881. zauzimao je položaj ministra unutarnjih poslova Ruske Carevine. Provodio je umjerenu liberalnu unutarpolitičku liniju, učvrstio i proširio granice u pojedinim područjima države, sastavio projekt djelomične modernizacije upravnoga i gospodarskoga života, smanjio cenzuru i borio se je protiv revolucionarno-terorističkoga pokreta u Rusiji. (A. Baggdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. prosinca 2015.

Navika postaje značaj. Ne upoznaš li tugu, ne ćeš znati cijeniti ni radost. Nije sve što je okruglo orah, niti sve što je bijelo snijeg. Nježan govor slađi je od meda. Od trula drveta i iver je truo. Ono što se ne rađa, ne umire. Pas šepa dok ne ugleda vuka. Prihvati malo, dobit ćeš više. Prijatelj se u nevolji poznaje. Prijatelja i neprijatelja upoznat ćeš u nesreći. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2015.

Ako daješ, ne kori, ako koriš, ne daj. Ako se bojiš, ne čini, ako činiš, ne boj se. Baciš li psu kost, on će zašutjeti. Bježao je od kiše, naletio je na tuču. Bolest dolazi brzo, a odlazi sporo. Bolje je biti bez novaca nego bez srca. Bolje je da boli noga nego jezik. Dobra će riječ dom sagraditi, a loša srušiti. Dobra domaćica će i od pijetla riblju juhu skuhati. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2015.

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik je najveća vrijednost hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik jest i bit će na prvom mjestu sadašnjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih ugroza koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda narodnoga postojanja i trajanja. (A. Bagdasarov, M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2015.

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2015.

Armenci su diljem svijeta, u domovini ili izvan nje, kao i mnogi drugi narodi, dali svoj doprinos razvoju prirodnih i tehničkih znanosti. Primjerice, već u srednjem vijeku poznati su brojni znanstvenici armenskoga podrijetla: zvjezdoznanac (astronom), matematičar i kartograf Ananija Širakaci (oko 601. - oko 685.); bizantski matematičari i filozofi: Lav Matematičar ili Lav Filozof (oko 790. - 870.) i Nikolos Artavazd Ravda (konac 13. st. - sredina 14. st.); prirodoslovac i matematičar Grigor Magistros Pahlavuni (oko 990. - oko 1059.); zvjezdoznanac i reformator armenskoga kalendara Ovanes Imastaser (oko 1045. - oko 1129.) i drugi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2015.

Tigran II. Veliki (140. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je sin Tigrana I., mlađega sina Artašesa I., osnivača dinastije Artašesida. U mladosti Tigran je bio dugo vremena talac na dvoru kralja Mitridata II. Partskoga . Godine 95. pr. Kr. bio je pušten na slobodu, davši 70 plodnih dolina na sjeveroistoku Irana. Čim je stupio na prijestolje, počeo je širiti svoje kraljevstvo. U 93. pr. Kr. pripojio je Armeniji pojedine dijelove Kapadocije (istok Male Azije,), između 91. i 87. pr. Kr. u sastav Armenije su ušli Virk (Gruzija) i Agvank (kavkaska Albanija). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2015.

Grad Sankt-Peterburg smješten je na sjeverozapadu Ruske Federacije na obali Finskoga zaljeva i na ušću rijeke Neve. Grad ima savezni (federalni) status u Rusiji, upravno (administrativno) je središte Sjeverozapadnoga saveznoga okruga Lenjingradske oblasti (jedan od subjekata Rusije). U gradu se nalazi Ustavni sud Ruske Federacije, Grboslovno vijeće pri Predsjedniku Ruske Federacije, tijela vlasti Lenjingradske oblasti, Međuparlamentarna skupština zemalja Zajednice neovisnih država. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. listopada 2015.

Talin je gradić u Aragocotnskom području (oblasti) Armenije. U razdoblje od 5. do 6. st. u ovom području je bilo središte armenske kneževine. U gradiću Talin se nalazi katedrala i kapela. Talinska katedrala je sagrađena u 7. st. po nalogu vladara iz kneževske obitelji Kamsarakan. Katedrala predstavlja troapsidnu kupolastu baziliku. Odlikuje se bogatim dekorativnim uređenjem i bogatom rasvjetom. (A. Bagdasarov)