- Detalji
Svaka je država zainteresirana za cjelovitost jezične zajednice, što podrazumijeva i jedinstvo jezičnih norma. Pravopis kao jedan od simbola državnoga jedinstva osigurava jedinstvo pisma, koje zrcali jedinstvo jezika. I na koncu, pitanje jedinstvenoga i općeprihvaćenoga hrvatskoga pravopisa, kao i mogućih promjena u suvremenom pravopisu, još nije zatvoreno. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Voskan Jerevanci (također - Voskan Džugajeci) je armenski tiskar, jezikoslovac i biskup koji je rođen 1614. god. u Nor-Džuge (na teritoriju Irana). Od 1640. do 1666. se je bavio knjigotiskanjem na armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Što je važno: naziv pravopisa ili kako se pristupnik pismeno izražava? Što se od pristupnika očekuje: da pokaže dobro poznavanje hrvatskoga standardnoga jezika ili koji pravopis rabi u svojem ispitnom radu? (A. Bagdasarov)
- Detalji
U Armeniji se čuvaju, osim poznatih starih rukopisa, unikatni primjerci armenskih Biblija. Ispod slika koje prikazuju samo korice armenskih Biblija uporabljen je uobičajeni naziv evanđelje, umjesto evanđelistar, za knjige koje sadrže evanđelja. Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim radovima izvrsnih majstora.
- Detalji
Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu. Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. (A. Bagdasarov)
- Detalji
U mnogim zemljama svijeta dobar konjak (fr. cognac prema nazivu francuskoga grada Cognac) podsjeća na riječ “armenski”, stvarajući svezu riječi - armenski konjak. Konjak je rakija koja je dobivena destilacijom grožđa. U drugim zemljama konjak katkad nazivaju vinjak ili brendi. Podatci o armenskom konjaku postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. (A. Bagdasrov)
- Detalji
Nema općega pojma “materinski jezik” jer svatko oblikuje svoje mišljenje, ali ipak “materinski jezik” nikako se ne može potpuno podudarati sa standardnim jezikom. (A. Bagdasarov, Jezik)
- Detalji
Institutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Svadba u Armenaca je viliki blagdan. Brakovi su sklapani vrlo rano, na primjer među mladićem od 13 - 14 godina starosti i djevojkom od 11 - 13, čak i ranije. U brak su stupali strogo prema redoslijedu: običaj je mlađima zabranjivao da se žene ili udaju prije starije braće i sestara. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Odmah nakon smrti u pokojnikovu domu zaustavljali su sve satove. Zrcala su bila zastirana tkaninom ili su okretana naopako. Kod pokojnika je uvijek morala gorjeti svijeća i netko je morao uza nj bdjeti, čak i noću. Poklopac lijesa od drva morao je biti izvan doma. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Prirodni smisao braka u Armenaca, kao i u drugih naroda, bio je i ostao rođenje djeteta radi produžetka roda. Neplodnost se je smatralo jednom od najvećih nesreća, čak i Božjom kaznom. Bezdjetne žene su u davnini tražile pomoć u vrača, često su pak hodočastile u sveta mjesta i vršile pri tom razne žrtvene obrede. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Grigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Riječi kòlhoz i sòvhoz nisu na taj način tvorene i ne mogu se pisati kao KOLHOZ i SOVHOZ (Hrvatski pravopis IHJJ, str. 266. i 421.) jer to nije u skladu sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom standardnom jeziku niti s pravilima o pisanju velikoga slova u Hrvatskom pravopisu IHJJ (str. 21. - 35.). (A. Bagdsarov, M. Nosić)
- Detalji
U Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Za tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Europa kao kontinent, ako se iz nje politički izuzme Rusija, vidno propada. Nije riječ samo o zaostajanju europskoga gospodarskog rasta za gospodarskim rastom ostalih područja svijeta. Europa, koja je do Prvoga svjetskog rata bila gospodaricom svijeta, izgubila je i sve više gubi politički utjecaj te važnost u pitanjima zaštite i sustava uvjerenja. (Z. Mršić)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.