Sako Čilingarjan je iskusni fotograf i brojčani slikar iz Armenije. Radi sada u Beirutu (Libanonu) kao fotograf, dizajner draguljarskih nakita i nastavnik arhitekture. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Budući da u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni i općeprihvaćeni pravopis, utvrđivati bez odgovarajuće, makar jezikoslovne raščlambe, gotovo većinsko služenje Institutskim pravopisom u općilima i u različitih izdavača, neutemeljeno je. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostanski kompleks Hagarcin iz 10. - 13. st. se nalazi 110 km od Jerevana, glavnoga grada Armenije. Samostan je smješten na području državne branjevine Diližan. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska crkva sv. Petrosa i Pogosa (sv. Petra i Pavla) nalazi se u Černivcima, u zapadnoukrajinskom gradu na desnoj obali rijeke Prut. Izgradnja crkve počela je 1869. god., a završena je i blagoslovljena u listopadu 1875. Projekt crkve je izradio poznati češki arhitekt, dobročinitelj Josef Hlavka. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Izradba sagova je jedna od vrsta armenske narodne primijenjene umjetnosti. Armenski sagovi su stoljećima bitna sastavnica unutarnjega uređenja prostora. Tradicijski u Armeniji sagovi prekrivaju podove, pokrivaju unutarnje zidove domova, počivaljke, škrinje, sjedala i krevete. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hovumjan je rođen 8. studenoga 1969. god. u Jerevanu. Studirao je na Jerevanskom umjetničkom učilištu N. Kodžojana, nastavio je naobrazbu od 1985. do 1987. god. na fakultetu slikarstva Umjetničkoga učilišta P. Terlemezjana. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Dvin je jedan od najstarijih armenskih srednjovjekovnih gradova, prijestolni grad stare Armenije u provinciji Ajrarat, na obalama rijeke Mecamor. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Vardges Surenjanc je rođen 10. ožujka 1860. god. u Ahalciheu (Gruzija) u obitelji svećenika koji je bio učitelj povijesti religije. Godine 1868. zajedno s obitelji se je preselio u Simferopolj (Krym).

Add a comment        
 

 

Prvo pojavljivanje Armenaca na području Kryma bilo je u 8. st., a prvi val naseljavanja u 9. st. Od tih davnih dana pa sve do danas krymski Armenci čuvaju i poštuju svoje tradicije na području Krymskoga poluotoka. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samardžijin objasnidbenik može poslužiti kao još jedan dobar poticaj za proučavanje hrvatsko-srpskih jezikoslovnih razlika i olakšati hrvatskim pa i srpskim porabnicima muđusobno razumijevanje u upozvanju kulture i povijesti dvaju naroda. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Grigoryanove slike su ispunjene duševnom toplinom i dobrotom, u njima se govori o onom što je nam blisko: obitelj, ljubav, djeca, ljudski odnosi... Posebnost Grigoryanovih slika je armenska folklorna osebujnost. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Većina europskih i američkih radova s armenskom tematikom stvarana je u žanru orijentalizma. Orijentalizam je smjer u umjetnosti koji je proširen među europskim i američkim slikarima 18.- 20. st. Ovaj žanr opisuje život Istoka, istočnu kulturu i ozračje u kojem je živio čovjek. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Prema predaji blagovijest je na Krym prvi donio apostol Andrija koji je propovijedao u Hersonesu (grčka kolonija na poluotoku Krymu) u 1. st. U 8. st. grčki monasi, koji su se skrivali od ikonoklasta, osnivali su špiljske samostane u području Sevastopolja i Bahčisaraja. Samostani u špiljama postojali su sve do 15. st., a njihove su ruševine sačuvane do danas. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Mnoge riječi koje se nalaze u školskim udžbenicima i obvezatnoj lektiri i koje učenici svakodnevno rabe morale bi se naći u pravopisnom školskom rječniku bez obzira na to jesu li pravopisno obilježene ili pak ne. Pravopis za školu mora biti metodički prilagođen školarcima, mora biti i metodološki drukčije uređen. Drugim riječima, školski pravopis se ne podudara i ne treba se podudarati s pravopisom za strukovnu ili javnu porabu. (A. Bagdasarov, Školske novine)

Add a comment        
 

 

Bagdasarov1Jezična politika višejezične države određena je me­đunacionalnim odnosima i nacionalnom politikom. Država usvaja osnov­na načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ju u obliku jezičnoga planiranja. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike jesu jezične norme u pismu, gra­matici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponaj­više na pisani, a manje na govorni jezik. (A. Bagdasarov, F.)

Add a comment        
 

 

Riječi zakletva i prisega morale bi naći svaka svoje odgovarajuće abecedno mjesto u rječnicima, pa i u jeziku. Prema svakoj riječi moramo se odnositi brižno i pomno jer odnos normativne "prihavtljivosti" ili "neprihvatljivosti" pojedinih natuknica može nanijeti štetu i izazvati siromašenje jezika i njegova rječnika. Na osnovi svega iznesenoga smatram da je potrebno daljnje istraživanje i moguća dodatna strukovna obradba navedenih riječi. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatski jezik jest i bit će zauvijek na prvom mjestu sadanjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasrtaja koji mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda postojanja i trajanja. Nitko se ne će odreći svojega jezika, a kotač se povijesti ne će obrtati unatrag. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sub, 6-03-2021, 11:39:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.