Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2016.

Budući da u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni i općeprihvaćeni pravopis, utvrđivati bez odgovarajuće, makar jezikoslovne raščlambe, gotovo većinsko služenje Institutskim pravopisom u općilima i u različitih izdavača, neutemeljeno je. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2016.

Samostanski kompleks Hagarcin iz 10. - 13. st. se nalazi 110 km od Jerevana, glavnoga grada Armenije. Samostan je smješten na području državne branjevine Diližan. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. lipnja 2016.

Armenska crkva sv. Petrosa i Pogosa (sv. Petra i Pavla) nalazi se u Černivcima, u zapadnoukrajinskom gradu na desnoj obali rijeke Prut. Izgradnja crkve počela je 1869. god., a završena je i blagoslovljena u listopadu 1875. Projekt crkve je izradio poznati češki arhitekt, dobročinitelj Josef Hlavka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2016.

Izradba sagova je jedna od vrsta armenske narodne primijenjene umjetnosti. Armenski sagovi su stoljećima bitna sastavnica unutarnjega uređenja prostora. Tradicijski u Armeniji sagovi prekrivaju podove, pokrivaju unutarnje zidove domova, počivaljke, škrinje, sjedala i krevete. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2016.

Hovumjan je rođen 8. studenoga 1969. god. u Jerevanu. Studirao je na Jerevanskom umjetničkom učilištu N. Kodžojana, nastavio je naobrazbu od 1985. do 1987. god. na fakultetu slikarstva Umjetničkoga učilišta P. Terlemezjana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2016.

Dvin je jedan od najstarijih armenskih srednjovjekovnih gradova, prijestolni grad stare Armenije u provinciji Ajrarat, na obalama rijeke Mecamor. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2016.

Vardges Surenjanc je rođen 10. ožujka 1860. god. u Ahalciheu (Gruzija) u obitelji svećenika koji je bio učitelj povijesti religije. Godine 1868. zajedno s obitelji se je preselio u Simferopolj (Krym).

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2016.

Prvo pojavljivanje Armenaca na području Kryma bilo je u 8. st., a prvi val naseljavanja u 9. st. Od tih davnih dana pa sve do danas krymski Armenci čuvaju i poštuju svoje tradicije na području Krymskoga poluotoka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2016.

Samardžijin objasnidbenik može poslužiti kao još jedan dobar poticaj za proučavanje hrvatsko-srpskih jezikoslovnih razlika i olakšati hrvatskim pa i srpskim porabnicima muđusobno razumijevanje u upozvanju kulture i povijesti dvaju naroda. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2016.

Grigoryanove slike su ispunjene duševnom toplinom i dobrotom, u njima se govori o onom što je nam blisko: obitelj, ljubav, djeca, ljudski odnosi... Posebnost Grigoryanovih slika je armenska folklorna osebujnost. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2016.

Većina europskih i američkih radova s armenskom tematikom stvarana je u žanru orijentalizma. Orijentalizam je smjer u umjetnosti koji je proširen među europskim i američkim slikarima 18.- 20. st. Ovaj žanr opisuje život Istoka, istočnu kulturu i ozračje u kojem je živio čovjek. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2016.

Prema predaji blagovijest je na Krym prvi donio apostol Andrija koji je propovijedao u Hersonesu (grčka kolonija na poluotoku Krymu) u 1. st. U 8. st. grčki monasi, koji su se skrivali od ikonoklasta, osnivali su špiljske samostane u području Sevastopolja i Bahčisaraja. Samostani u špiljama postojali su sve do 15. st., a njihove su ruševine sačuvane do danas. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2016.

Mnoge riječi koje se nalaze u školskim udžbenicima i obvezatnoj lektiri i koje učenici svakodnevno rabe morale bi se naći u pravopisnom školskom rječniku bez obzira na to jesu li pravopisno obilježene ili pak ne. Pravopis za školu mora biti metodički prilagođen školarcima, mora biti i metodološki drukčije uređen. Drugim riječima, školski pravopis se ne podudara i ne treba se podudarati s pravopisom za strukovnu ili javnu porabu. (A. Bagdasarov, Školske novine)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Jezična politika višejezične države određena je me­đunacionalnim odnosima i nacionalnom politikom. Država usvaja osnov­na načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ju u obliku jezičnoga planiranja. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike jesu jezične norme u pismu, gra­matici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponaj­više na pisani, a manje na govorni jezik. (A. Bagdasarov, F.)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Riječi zakletva i prisega morale bi naći svaka svoje odgovarajuće abecedno mjesto u rječnicima, pa i u jeziku. Prema svakoj riječi moramo se odnositi brižno i pomno jer odnos normativne "prihavtljivosti" ili "neprihvatljivosti" pojedinih natuknica može nanijeti štetu i izazvati siromašenje jezika i njegova rječnika. Na osnovi svega iznesenoga smatram da je potrebno daljnje istraživanje i moguća dodatna strukovna obradba navedenih riječi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2016.

Hrvatski jezik jest i bit će zauvijek na prvom mjestu sadanjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasrtaja koji mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda postojanja i trajanja. Nitko se ne će odreći svojega jezika, a kotač se povijesti ne će obrtati unatrag. (A. Bagdasarov)