Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Jezična politika višejezične države određena je me­đunacionalnim odnosima i nacionalnom politikom. Država usvaja osnov­na načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ju u obliku jezičnoga planiranja. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike jesu jezične norme u pismu, gra­matici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponaj­više na pisani, a manje na govorni jezik. (A. Bagdasarov, F.)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Riječi zakletva i prisega morale bi naći svaka svoje odgovarajuće abecedno mjesto u rječnicima, pa i u jeziku. Prema svakoj riječi moramo se odnositi brižno i pomno jer odnos normativne "prihavtljivosti" ili "neprihvatljivosti" pojedinih natuknica može nanijeti štetu i izazvati siromašenje jezika i njegova rječnika. Na osnovi svega iznesenoga smatram da je potrebno daljnje istraživanje i moguća dodatna strukovna obradba navedenih riječi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2016.

Hrvatski jezik jest i bit će zauvijek na prvom mjestu sadanjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasrtaja koji mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda postojanja i trajanja. Nitko se ne će odreći svojega jezika, a kotač se povijesti ne će obrtati unatrag. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2016.

Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2016.

Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) je jedan od čelnika armenskoga osloboditeljskoga pokreta koncem 19. i početkom 20. stoljeća, vojskovođa i narodni armenski junak. Rodio se je 25. veljače 1865. god. u gradiću Şebinkarahisaru Sebastskoga vilajeta (vilajet - upravno-teritorijalna jedinica) Osmanlijskoga Carstva. Mati, Mariam, mu je umrla prerano i njega je odgajao otac Toros i starija sestra Nazeli. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2015.

Armenske općine u Iranu postoje uglavnom u Teheranu, Isfahanu i drugim gradovima i imaju približno više od sto tisuća ljudi. Sada u Iranu postoji dvadeset i pet armenskih crkava i njih jedanaest u funkciji su većinom u Teheranu, Tabrizu i Isfahanu. To su crkve: sv. Marije, sv. Jakova, sv. Gevorka, sv. Grgura Prosvjetitelja, sv. Minasa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Stjepana, sv. Sargisa i druge. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2015.

Israel Ori (1658. - 1711.) je poznati armenski diplomat i organizator osloboditeljskoga pokreta. Rođen je u selu Sisian, u armenskoj pokrajini Sjunik koja je tada bila u sastavu Safavidskoga Carstva. Otac mu je bio knez (arm. melik) iz roda Prošjan. Imao je brata Vardana i jednu sestru. Osim materinskoga armenskoga služio se je i francuskim, latinskim, njemačkim, perzijskim, talijanskim i turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2015.

Grof Mihail T. Loris-Melikov (1824. - 1888.) je bio ruski vojskovođa i državni djelatnik, general konjaništva, general pobočnik, član Državnoga vijeća, a od 29. prosinca 1880. god. i počasni član ruske Carske akademije znanosti. Za vrijeme vladavine ruskoga cara Aleksandra II. (1818.-1881.) od kolovoza 1880. do svibnja 1881. zauzimao je položaj ministra unutarnjih poslova Ruske Carevine. Provodio je umjerenu liberalnu unutarpolitičku liniju, učvrstio i proširio granice u pojedinim područjima države, sastavio projekt djelomične modernizacije upravnoga i gospodarskoga života, smanjio cenzuru i borio se je protiv revolucionarno-terorističkoga pokreta u Rusiji. (A. Baggdasarov)