Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2015.

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik je najveća vrijednost hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik jest i bit će na prvom mjestu sadašnjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih ugroza koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda narodnoga postojanja i trajanja. (A. Bagdasarov, M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2015.

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2015.

Armenci su diljem svijeta, u domovini ili izvan nje, kao i mnogi drugi narodi, dali svoj doprinos razvoju prirodnih i tehničkih znanosti. Primjerice, već u srednjem vijeku poznati su brojni znanstvenici armenskoga podrijetla: zvjezdoznanac (astronom), matematičar i kartograf Ananija Širakaci (oko 601. - oko 685.); bizantski matematičari i filozofi: Lav Matematičar ili Lav Filozof (oko 790. - 870.) i Nikolos Artavazd Ravda (konac 13. st. - sredina 14. st.); prirodoslovac i matematičar Grigor Magistros Pahlavuni (oko 990. - oko 1059.); zvjezdoznanac i reformator armenskoga kalendara Ovanes Imastaser (oko 1045. - oko 1129.) i drugi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2015.

Tigran II. Veliki (140. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je sin Tigrana I., mlađega sina Artašesa I., osnivača dinastije Artašesida. U mladosti Tigran je bio dugo vremena talac na dvoru kralja Mitridata II. Partskoga . Godine 95. pr. Kr. bio je pušten na slobodu, davši 70 plodnih dolina na sjeveroistoku Irana. Čim je stupio na prijestolje, počeo je širiti svoje kraljevstvo. U 93. pr. Kr. pripojio je Armeniji pojedine dijelove Kapadocije (istok Male Azije,), između 91. i 87. pr. Kr. u sastav Armenije su ušli Virk (Gruzija) i Agvank (kavkaska Albanija). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2015.

Grad Sankt-Peterburg smješten je na sjeverozapadu Ruske Federacije na obali Finskoga zaljeva i na ušću rijeke Neve. Grad ima savezni (federalni) status u Rusiji, upravno (administrativno) je središte Sjeverozapadnoga saveznoga okruga Lenjingradske oblasti (jedan od subjekata Rusije). U gradu se nalazi Ustavni sud Ruske Federacije, Grboslovno vijeće pri Predsjedniku Ruske Federacije, tijela vlasti Lenjingradske oblasti, Međuparlamentarna skupština zemalja Zajednice neovisnih država. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. listopada 2015.

Talin je gradić u Aragocotnskom području (oblasti) Armenije. U razdoblje od 5. do 6. st. u ovom području je bilo središte armenske kneževine. U gradiću Talin se nalazi katedrala i kapela. Talinska katedrala je sagrađena u 7. st. po nalogu vladara iz kneževske obitelji Kamsarakan. Katedrala predstavlja troapsidnu kupolastu baziliku. Odlikuje se bogatim dekorativnim uređenjem i bogatom rasvjetom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2015.

Riječ je samo o prijedlogu da se crkveni stil uvrsti među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, a o svakom se prijedlogu može i mora obrazloženo raspravljati jer on vodi ili može voditi k razvoju kroatistike kao znanosti. Prema našemu sudu, treba i dalje istraživati hrvatski jezik bogate crkvene čakavske, kajkavske i štokavske književnosti, razraditi jezične značajke crkvenoga stila i što žurnije ga prihvatiti kao zaseban funkcionalni stil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. listopada 2015.

Movsec Horenaci je rođen oko 410. god. u sjunikskom području, u selu Horeai. Završio je školu katolikosa Saaka Parteva i tvorca armenske pismenosti Mesropa Maštoca. U školi je izučavao grčki, sirski i srednjoperzijski (partski) jezik i sa skupinom drugih Armenaca putovao je u Edessu, Carigrad, Aleksandriju, Atenu i Rim radi daljnje naobrazbe. Po povratku, zajedno s Mesropom i drugim učenicima prevodi Bibliju na staroarmenski jezik. Umro je oko 490. god.