Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2015.

Godine 313. rimski car Konstantin Veliki je naložio da se i kršćanima dopusti sloboda vjeroispovijesti nakon čega su se s poganima izjednačili u pravima. Ali, njegov suvladar Gaj Valerije Licinijan Licinije (263. - 325.) je bio poganin i u svojem dijelu carstva odlučio je potpuno zatrti kršćanstvo. Licinije je po svojoj naravi bio vrlo pohlepan, vlastoljubiv, žestoke naravi, razdražljiv, neprijateljski se je odnosio prema znanostima i u svem je volio vojnu stegu. Pripremao se je za rat protiv Konstantina i bojeći se izdaje u vlastitim redovima odlučio je očistiti svoju vojsku od kršćana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2015.

A(g)htamar (arm. Աղթամար) je otok na jezeru Van u Turskoj. Opća površina otoka je 16. - 17. ha. Otok je bio naseljen odavno. Na sjeverozapadu su sačuvani tragovi ciklopičeskoga zida u dva, tri reda koji su činili, prema mišljenju ruskoga orijentalista, akademika Josipa Orbelija (1887. - 1961.), dio dourartskoga naselja. A prema svjedočanstvu Movsesa Horenacija, armenskoga povjesničara iz 5. st., u 4. st. na otoku se je nalazila tvrđava armenskoga kneževskoga roda Rštuni. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2015.

U Hrvatskoj nema ni vijeća za hrvatski jezik pri Vladi, ni jezičnoga zakona koji bi regulirao osnovne pravopisne priručnike. Na veliku žalost moramo priznati kako nije došlo do pravopisne pomirbe i pravopisnoga jedinstva među pojedinim sudionicima jezične politike, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj lingvokulturnoj zajednici jer je došao na javnu pozornicu pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2015.

U suvremenom hijerarhijskom sustavu Armenske apostolske crkve (AAC) postoje dva katolikosata (katolikata): Katolikosat Svih Armenaca sa sjedištem u Ečmiadzinu (prvostolnica Sveti Ečmiadzin), u Armeniji, i Cilicijski katolikosat (Katolikosat Velikoga Doma (Stolice) Cilicije) koji se nalazi u Anteliasu, u Libanonu. U Cilicijski katolikosat ulaze biskupije Libanona, Irana, Sirije i Cipra. Katolikosati su administrativno neovisni, ali prvenstvo časti pripada Katolikosu Svih Armenaca koji ima titulu vrhovnoga patrijarha Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2015.

Samostan Amaras se nalazi u martuninskom području Gorskoga Karabaha (Arcaha). Nekoć je ovo područje bilo u sastavu provincije Mjus Aband, povijesnoga Arcaha. Prema svjedočanstvu armenskoga povjesničara Favstosa (ili Pavstosa) Buzanda (4./5. st.) crkvu samostana Amaras osnovao je u početku 4. st. sv. Grgur Prosvjetitelj. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2015.

Muš je povijesni armenski grad, prijestolnica Mušske provincije u Turskoj. Nalazi se zapadno od jezera Van u južnom dijelu Mušske doline, sjeverno od Armenskoga ili istočnoga Tavra (greben u Maloj Aziji), kod podnožja brda Korduk i Ciranakatar. Grad je smješten na rijeci Megraget koja dijeli Muš na dva dijela. povijesti Muš se spominje kao tvrđava, naselje, a od 9. - 10. st. armenski povjesničari pišu o njem iznimno kao o gradu. U Mušu je pronađen klinopis urartskoga cara Menua (810. - 778. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2015.

U Stonu i Dubrovniku u organizaciji Matice hrvatske i Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku ovih je dana predstavljena knjiga Armenija – domovina svetoga Vlaha autora dr. Artura Bagdasaroa i dr. Vinicija Lupisa. Knjiga je izišla u izdanju Matice hrvatske – ogranak Ston. Strukturu knjige čini šest poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingokulturna baština, Vjera i crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija i Eseji. Sažetci su objavljeni na hrvatskom, armenskom, ruskom i engleskom jeziku. Knjiga (272 str.) odlično je likovno opremljena. Prenosimo sažetak govora s predstavljanja jednoga od suautora knjige Armenija – domovina svetoga Vlaha. (np)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2015.

Crkva sv. Ovanesa Mkrtyča (sv. Ivana Krstitelja) se nalazi u armenskom selu Mastara blizu grada Talin u aragacotnskoj oblasti Armenije. Prema predaji upravo su ovdje pokopane su moći sv. Ivana Krstitelja koje je Grgur Prosvjetitelj dovezao iz Kayserija u Kapadociji. Odavde je naziv sela (arm. mas, masunk znači 'moći'). Na južnim i zapadnim zidovima crkve sačuvani su natpisi koji svjedoče o tom da je crkvu sazidao u 7. st. vanakan (svećenik) Grigor u vrijeme biskupa Teodorosa Gnunija koji je sudjelovao na crkvenom saboru (sinodu) 645. god. u Dvinu. (A. Bagdasarov)