Riječ je samo o prijedlogu da se crkveni stil uvrsti među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, a o svakom se prijedlogu može i mora obrazloženo raspravljati jer on vodi ili može voditi k razvoju kroatistike kao znanosti. Prema našemu sudu, treba i dalje istraživati hrvatski jezik bogate crkvene čakavske, kajkavske i štokavske književnosti, razraditi jezične značajke crkvenoga stila i što žurnije ga prihvatiti kao zaseban funkcionalni stil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Movsec Horenaci je rođen oko 410. god. u sjunikskom području, u selu Horeai. Završio je školu katolikosa Saaka Parteva i tvorca armenske pismenosti Mesropa Maštoca. U školi je izučavao grčki, sirski i srednjoperzijski (partski) jezik i sa skupinom drugih Armenaca putovao je u Edessu, Carigrad, Aleksandriju, Atenu i Rim radi daljnje naobrazbe. Po povratku, zajedno s Mesropom i drugim učenicima prevodi Bibliju na staroarmenski jezik. Umro je oko 490. god.

Add a comment        
 

 

Hačatur Abovjan (1809. - 1848.) je rođen u selu Kanaker blizu Jerevana. Pripadao je staromu i znamenitomu rodu Abovenc. Od 1818. do 1822. studirao je u Ečmiadzinu, a od 1824. do 1826. u armenskoj školi „Nersisjan“ u Tbilisiju. Njegovi su nastavnici bili poznati armenski pedagog Pogos Karadagci i pjesnik Arutjun Alamdarjan. Od 1827. počinje predavati u Sanainskom samostanu, a od 1828. radi u Ečmiadzinu kao prevoditelj i tajnik armenskoga katolikosa. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Mehitar Goš (1120. - 1213.) je armenski društveni djelatnik, znanstvenik, autor prvoga armenskoga zbornika zakona, pedagog, basnopisac. Rodio se je u Gjandži, sadanji grad u Azerbajdžanu. Početnu je naobrazbu stekao u rodnom gradu, a daljnju u vardapeta (stupanj u armenskih svećenika i prije i sada - duhovni vjeroučitelj, nastavnik) Ovanesa Tavušecija gdje postaje vardapet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostan-utvrda Khor Virap (u prijevodu znači - ‘duboka jama’) se nalazi na lijevoj obali rijeke Araks, u podnožju biblijske planine Ararat, blizu armensko-turske granice. Ovdje je nekoć bila jedna od prijestolnica Armenije - Artašat. Grad je sagradio 176. god. pr. Kr. kralj Artašes I. / Artaksija I. Tu je također postojala kraljevska tamnica gdje bi osuđenika na smrt bacili u duboke jame pune zmija i otrovnih kukaca. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pisanje velikoga ili maloga početnoga slova u određenim skupinama riječi još je neriješena pravopisna zagana (problem). Trebalo bi jednake primjere pozorno raščlaniti, propisati i onda ih sustavno i dosljedno riješiti sa strukovnjacima iz različitih područja. Svaki novi pravopis ne smije se pisati na brzinu prema želji pojedinaca koji čak samostalno određuju njegovo pojavljivanje u javnosti. Svaki novi pravopis mora prije proći ozbiljnu raščlambu njegova obrazloženoga jezikoslovnoga i društvenoga izlaska u svijet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a na stranici 226. čitamo: “Gospa (Marija, Isusova majka)” i istodobno iza natuknice Gospa - “Gospa Lurdska, Gospa od Ružarija, Gospa od Snijega, Gospa od Zdravlja, Gospa Trsatska (1. Marija, Isusova Majka, 2. bogomolja)” (Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.), tj. jednom je napisana riječ majka malim početnim slovom (Isusova majka) i pet puta početnim velikim slovom (Isusova Majka). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska se mitologija temelji na skupu protoindoeuropskih vjerskih i kulturnih shvaćanja starih Armenaca koja su postojala do 301. god. kada je službeno prihvaćeno kršćanstvo kao državna religija. Armensku mitologiju ubrajaju u sustav starih predodžaba predaka suvremenih indoeuropskih naroda. Osnovni podatci o armenskoj mitologiji sačuvani su u djelima starogrčkih i staroarmenskih autora, a također, dakako, u usmenim narodnim predajama. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Slikarstvo u likovnim žanrovima portreta, krajolika, mrtve prirode i sl. dolazi u Armeniju u stanovitoj mjeri kasno, u 17. - 18. st., valjda zato što je veći dio armenske zemlje često bio bez stalnih dodira s europskom umjetnošću (osim razdoblja Cilicijskoga Kraljevstva), a u doba arapske, perzijske i turske vladavine u Armeniji je pod utjecajem islama bilo zabranjeno npr. slikanje ljudi, dok je u unutarnjem tradicijskom ukrašavanju armenske crkve bilo prisutno određeno isposništvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Ned, 7-06-2020, 10:38:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.