Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2016.

Hovumjan je rođen 8. studenoga 1969. god. u Jerevanu. Studirao je na Jerevanskom umjetničkom učilištu N. Kodžojana, nastavio je naobrazbu od 1985. do 1987. god. na fakultetu slikarstva Umjetničkoga učilišta P. Terlemezjana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2016.

Dvin je jedan od najstarijih armenskih srednjovjekovnih gradova, prijestolni grad stare Armenije u provinciji Ajrarat, na obalama rijeke Mecamor. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2016.

Vardges Surenjanc je rođen 10. ožujka 1860. god. u Ahalciheu (Gruzija) u obitelji svećenika koji je bio učitelj povijesti religije. Godine 1868. zajedno s obitelji se je preselio u Simferopolj (Krym).

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2016.

Prvo pojavljivanje Armenaca na području Kryma bilo je u 8. st., a prvi val naseljavanja u 9. st. Od tih davnih dana pa sve do danas krymski Armenci čuvaju i poštuju svoje tradicije na području Krymskoga poluotoka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2016.

Samardžijin objasnidbenik može poslužiti kao još jedan dobar poticaj za proučavanje hrvatsko-srpskih jezikoslovnih razlika i olakšati hrvatskim pa i srpskim porabnicima muđusobno razumijevanje u upozvanju kulture i povijesti dvaju naroda. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2016.

Grigoryanove slike su ispunjene duševnom toplinom i dobrotom, u njima se govori o onom što je nam blisko: obitelj, ljubav, djeca, ljudski odnosi... Posebnost Grigoryanovih slika je armenska folklorna osebujnost. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2016.

Većina europskih i američkih radova s armenskom tematikom stvarana je u žanru orijentalizma. Orijentalizam je smjer u umjetnosti koji je proširen među europskim i američkim slikarima 18.- 20. st. Ovaj žanr opisuje život Istoka, istočnu kulturu i ozračje u kojem je živio čovjek. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2016.

Prema predaji blagovijest je na Krym prvi donio apostol Andrija koji je propovijedao u Hersonesu (grčka kolonija na poluotoku Krymu) u 1. st. U 8. st. grčki monasi, koji su se skrivali od ikonoklasta, osnivali su špiljske samostane u području Sevastopolja i Bahčisaraja. Samostani u špiljama postojali su sve do 15. st., a njihove su ruševine sačuvane do danas. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2016.

Mnoge riječi koje se nalaze u školskim udžbenicima i obvezatnoj lektiri i koje učenici svakodnevno rabe morale bi se naći u pravopisnom školskom rječniku bez obzira na to jesu li pravopisno obilježene ili pak ne. Pravopis za školu mora biti metodički prilagođen školarcima, mora biti i metodološki drukčije uređen. Drugim riječima, školski pravopis se ne podudara i ne treba se podudarati s pravopisom za strukovnu ili javnu porabu. (A. Bagdasarov, Školske novine)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Jezična politika višejezične države određena je me­đunacionalnim odnosima i nacionalnom politikom. Država usvaja osnov­na načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ju u obliku jezičnoga planiranja. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike jesu jezične norme u pismu, gra­matici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponaj­više na pisani, a manje na govorni jezik. (A. Bagdasarov, F.)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Riječi zakletva i prisega morale bi naći svaka svoje odgovarajuće abecedno mjesto u rječnicima, pa i u jeziku. Prema svakoj riječi moramo se odnositi brižno i pomno jer odnos normativne "prihavtljivosti" ili "neprihvatljivosti" pojedinih natuknica može nanijeti štetu i izazvati siromašenje jezika i njegova rječnika. Na osnovi svega iznesenoga smatram da je potrebno daljnje istraživanje i moguća dodatna strukovna obradba navedenih riječi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2016.

Hrvatski jezik jest i bit će zauvijek na prvom mjestu sadanjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih nasrtaja koji mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda postojanja i trajanja. Nitko se ne će odreći svojega jezika, a kotač se povijesti ne će obrtati unatrag. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2016.

Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2016.

Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) je jedan od čelnika armenskoga osloboditeljskoga pokreta koncem 19. i početkom 20. stoljeća, vojskovođa i narodni armenski junak. Rodio se je 25. veljače 1865. god. u gradiću Şebinkarahisaru Sebastskoga vilajeta (vilajet - upravno-teritorijalna jedinica) Osmanlijskoga Carstva. Mati, Mariam, mu je umrla prerano i njega je odgajao otac Toros i starija sestra Nazeli. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2015.

Armenske općine u Iranu postoje uglavnom u Teheranu, Isfahanu i drugim gradovima i imaju približno više od sto tisuća ljudi. Sada u Iranu postoji dvadeset i pet armenskih crkava i njih jedanaest u funkciji su većinom u Teheranu, Tabrizu i Isfahanu. To su crkve: sv. Marije, sv. Jakova, sv. Gevorka, sv. Grgura Prosvjetitelja, sv. Minasa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Stjepana, sv. Sargisa i druge. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2015.

Israel Ori (1658. - 1711.) je poznati armenski diplomat i organizator osloboditeljskoga pokreta. Rođen je u selu Sisian, u armenskoj pokrajini Sjunik koja je tada bila u sastavu Safavidskoga Carstva. Otac mu je bio knez (arm. melik) iz roda Prošjan. Imao je brata Vardana i jednu sestru. Osim materinskoga armenskoga služio se je i francuskim, latinskim, njemačkim, perzijskim, talijanskim i turskim jezikom. (A. Bagdasarov)