VardarVardan Mahohjan se je rodio 31. svibnja 1869. god. u gradu Trabzonu (Turska). Godine 1875. Vardan se je upisao u lokalnu školu gdje je crtanje bilo jedan od predmeta u školskom programu. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

tro15. veljače 2019. god. Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Nitko ne dovodi pa i ne može dovesti u pitanje važnost i značaj glagoljice i glagoljaštva za Hrvate, ali što ćemo pak s ćirilicom i latinicom koje isto tako pripadaju etnolingvokulturi hrvatskoga naroda? (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Havnat1 833U armenskoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st. najviše se ističu slikari iz roda Hovnatana. Najznačajniji je predstavnik toga roda Hovnatan Hovnatanjan (1730. - 1801.). Postao je poznat već 1760-ih godina. Godine 1776. gruzijski kralj Iraklij II. (vladao od 1744. do 1762.) pozvao je Hovnatana u Tbilisi. Kao dvorski slikar bio je oslobođen od plaćanja poreza. Kralj mu je dao na raspolaganje slikarski atelje i pet nadarenih učenika. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

VadimirArmenska zajednica je jedna od najbrojinijih u Vladimirskoj oblasti Ruske Federacije. Armenaca ima približno 15 tisuća od kojih 10 tisuća žive u starom ruskom gradu Vladimiru. U gradu postoji regionalni odjel Armenskoga saveza u Rusiji. Armenci u Vladimiru imaju svoj Armenski dom. U tom domu se nalazi Armenski kulturni centar. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

SedrakSlikar Sedrak Velikodnyj je suvremeni armenski slikar koji je rođen 1974. god. Po struci je slikar-redatelj, angažiran je na brojnim televizijskim i filmskim projektima. Sudjelovao je u projektima “Hatabalada”, “Garegin Nžde”, “Put Simona” i dr. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

AghtamarAghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

TolerArmenokatolička crkva sv. Nikole Tolentinskoga (tal. Chiesa di San Nicola da Tolentino) sagrađena je 1599. god. od strane reda bosonogih augustinaca. (A. Bagdasrov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenavArmen Vahramjan je rođen 1968. god. u selu Ardvi. Godine 1989. završio je Jerevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PrezimenaArmenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmenciArmenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

LazarArmenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

GrigorGrigor Handžjan je rođen 29. studenoga 1926. god. u Jerevanu, Armeniji. Roditelji su mu, Sepuh i Vergine, diseljenici iz Jerznka, sadanjega turskoga grada Erzincan. Roditelji su dugo živjeli u Vanu, u Turskoj. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

KneginjaCarevna Ana, prvotno imenom Anastazija, rođena je 13. ožujka 963. god. u obitelji bizantskoga cara Romana II. (959. - 963.) i carice Teofane (oko 941. - 976.). (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

AvanesovVladislav Avanesov je rođen 13. siječnja 1965. god. u Bakuu, podrijetlom je bakuanski Armenac. Risati je počeo još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Minas1Minas Avetisjan je rođen 20. srpnja 1928. god. u selu Džadžur (Armenija), u seljačkoj obitelji. Njegovi roditelji su čudom ostali živi u vrijeme genocida nad Armencima 1915. god. Pojedini radovi slikara posvećeni su tužnim zbivanjima iz armenske povijesti. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Azna1. listopada 2018. god. u devedeset i četvrtoj godini života prestalo je kucati srce svjetskoga velikana glazbene scene, šansonijera Charlesa Aznavoura. Charles Aznavour se je rodio u Parizu 22. svibnja 1924. god. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

kavaKava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Uto, 15-10-2024, 01:30:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.