- Detalji
Vardan Mahohjan se je rodio 31. svibnja 1869. god. u gradu Trabzonu (Turska). Godine 1875. Vardan se je upisao u lokalnu školu gdje je crtanje bilo jedan od predmeta u školskom programu. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
15. veljače 2019. god. Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Nitko ne dovodi pa i ne može dovesti u pitanje važnost i značaj glagoljice i glagoljaštva za Hrvate, ali što ćemo pak s ćirilicom i latinicom koje isto tako pripadaju etnolingvokulturi hrvatskoga naroda? (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
U armenskoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st. najviše se ističu slikari iz roda Hovnatana. Najznačajniji je predstavnik toga roda Hovnatan Hovnatanjan (1730. - 1801.). Postao je poznat već 1760-ih godina. Godine 1776. gruzijski kralj Iraklij II. (vladao od 1744. do 1762.) pozvao je Hovnatana u Tbilisi. Kao dvorski slikar bio je oslobođen od plaćanja poreza. Kralj mu je dao na raspolaganje slikarski atelje i pet nadarenih učenika. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armenska zajednica je jedna od najbrojinijih u Vladimirskoj oblasti Ruske Federacije. Armenaca ima približno 15 tisuća od kojih 10 tisuća žive u starom ruskom gradu Vladimiru. U gradu postoji regionalni odjel Armenskoga saveza u Rusiji. Armenci u Vladimiru imaju svoj Armenski dom. U tom domu se nalazi Armenski kulturni centar. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Slikar Sedrak Velikodnyj je suvremeni armenski slikar koji je rođen 1974. god. Po struci je slikar-redatelj, angažiran je na brojnim televizijskim i filmskim projektima. Sudjelovao je u projektima “Hatabalada”, “Garegin Nžde”, “Put Simona” i dr. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Aghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armenokatolička crkva sv. Nikole Tolentinskoga (tal. Chiesa di San Nicola da Tolentino) sagrađena je 1599. god. od strane reda bosonogih augustinaca. (A. Bagdasrov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armen Vahramjan je rođen 1968. god. u selu Ardvi. Godine 1989. završio je Jerevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Jerevanu. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Armenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Grigor Handžjan je rođen 29. studenoga 1926. god. u Jerevanu, Armeniji. Roditelji su mu, Sepuh i Vergine, diseljenici iz Jerznka, sadanjega turskoga grada Erzincan. Roditelji su dugo živjeli u Vanu, u Turskoj. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Carevna Ana, prvotno imenom Anastazija, rođena je 13. ožujka 963. god. u obitelji bizantskoga cara Romana II. (959. - 963.) i carice Teofane (oko 941. - 976.). (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Vladislav Avanesov je rođen 13. siječnja 1965. god. u Bakuu, podrijetlom je bakuanski Armenac. Risati je počeo još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Minas Avetisjan je rođen 20. srpnja 1928. god. u selu Džadžur (Armenija), u seljačkoj obitelji. Njegovi roditelji su čudom ostali živi u vrijeme genocida nad Armencima 1915. god. Pojedini radovi slikara posvećeni su tužnim zbivanjima iz armenske povijesti. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
1. listopada 2018. god. u devedeset i četvrtoj godini života prestalo je kucati srce svjetskoga velikana glazbene scene, šansonijera Charlesa Aznavoura. Charles Aznavour se je rodio u Parizu 22. svibnja 1924. god. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Kava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. (A. Bagdasarov)
Add a comment Add a comment Opširnije...Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 14. listopada 1892. rođen Tito Strozzi
- 14. listopada 1911. rođen Ivo Kozarčanin
- 14. listopada 1913. rođen Aleksa Kokić
- 14. listopada 1941. umro Dragutin Hrvoj
- 14. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 15. listopada 1875. rođen Juraj Šajatović
- 15. listopada 1977. u SAD-u utemeljena Udruga za hrvatske studije
- 15. listopada 1990. velikosrbi minirali „Ličku prugu“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.