Antun BabićAntun Babić

Novo vrijeme

Ispričavam se čitateljima zbog velikog vremenskog razmaka između priloga broj četiri i ovog zadnjeg priloga, broj pet, teksta pod naslovom «Praznine u Meštrovićevoj strategiji». Do toga je došlo zbog mojeg zdravstvenog stanja. S objavom feljtona ću nastaviti za, nadam se, nekoliko tjedana, ukoliko se do tada moje zdravstveno stanje donekle popravi. Za novi prilog feljtona pripremam reakciju Hrvata Australije na atentat udbaškog agenta i ubojice Vinka Sindičića na predsjednika Hrvatskog državotvornog pokreta Nikolu Štedula u Škotskoj 20. listopada 1988. godine.

Bez slobodne Hrvatske nema ni slobodne Europe

«11. U zadnjem dijelu iznošenja svoje strategije dr. Meštrović nam objašnjava zašto se u borbi za uspostavu države Hrvatske moramo oslanjati na „demokratsko pravo narodnog samoodređenja“ pa je i taj dio članka iskoristio da mi održi lekciju iz mojeg (ne)znanja povijest Drugog svjetskog rata. No, ja, očigledno, nisam baš najbolji student i teško mi idu u glavu Meštrovićeva predavanja ja i dalje čvrsto ostajem kod svojeg uvjerenja DA JE HRVATSKI NAROD IZVRŠIO SVOJE SAMOODREĐENJE I DA MI SADA TREBAMO ISKLJUČIVO TRAŽITI DA SE TO SAMOODREĐENJE SPROVEDE U ŽIVOT, a ne da tražimo neko novo pravo jesmo li ili ne za hrvatsku državu.

Dr. Meštrović je kontradiktoran kad govori o pravu hrvatskog naroda na samoodređenje. On nam sam priznaje u svojem članku u Hrvatskom vjesniku da današnja SR Hrvatska ima u teoriji pravo na samoodređenje. Pravo samoodređenja za sve narode zajamčeno je i u Povelji Ujedinjenih nacija. Dakle, nama nije potrebno tražiti još jedno teoretsko pravo na samoodređenje. Mi danas moramo voditi razgovore samo o tome na koji način da se to naše pravo na našu slobodnu i samostalnu državu sprovede u život. I ništa više.

Mestrovicn1

Objašnjavajući svoju strategiju dr. Meštrović nas uvjerava da nije u našem interesu suprotstavljati se pritisku Amerike na Beograd da ovaj uvede demokratske reforme jer da je to, navodno, jednako u interesu Amerike i nas Hrvata. Da se odmah razumijemo, nisam ja protiv Amerike. Zapravo, ja sam veliki obožavatelj američke demokracije, ali samo u Americi. Mi Hrvati imat ćemo svoju demokraciju koja će se temeljiti na programu i nauku oca domovine dr. Ante Starčevića i vođe i učitelja hrvatskog naroda Stjepana Radića. Ja jednako podržavam pravo Amerike da se brine za svoje interese, ali Amerika i njezina demokracija daju i nama Hrvatima pravo da branimo i zagovaramo interese Hrvatske i hrvatskog naroda. Koliko god se Amerika, sasvim opravdano, bori da zadrži i očuva svoj demokratski sistem te svoj gospodarski i politički utjecaj na svjetskoj pozornici, isto tako mi Hrvati želimo doći do svoje slobode, do svoje samostalnosti i do svojeg gospodarskog i ljudskog napretka. Ta je naša želja u skladu s interesima Amerike i cijelog slobodnog svijeta. Jer, kako je rekao Vlado Gotovac: BEZ SLOBODNE HRVATSKE NEMA NI SLOBODNE EUROPE.

Dr. Mate Meštrović u pravu je kad kaže da su Amerikanci vrlo pragmatični i da se u Americi sve može dovesti pod pitanje. Upravo je ta njihova pragmatičnost ono što mene najviše zabrinjava. Tko nam jamči da oni ne bi, ako bi i došlo do malih promjena, rekli da po njihovu mišljenju u Jugoslaviji vlada demokracija i da su zahtjevi hrvatskog naroda nerealni i neopravdani. Sjetimo se samo izjava njihova predsjednika Jimmyja Cartera i njegova State Departmenta koji su na sva usta govorili da je Jugoslavija, dok je još Tito bio živ, najdemokratskija komunistička zemlja u Europi. A danas, sedam godina nakon Titove smrti, kad se pojedini ljudi u emigraciji zanose da je u Jugoslaviji započeo proces demokratizacije, prof. dr. Josip Županov, dugogodišnji predavač na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka, u razgovoru s tjednikom Danas (11. kolovoza 1987.), govoreći o eventualnim političkim promjenama u Jugoslaviji u dogledno vrijeme, među ostalim, kaže: „U dogledno vrijeme na tom planu ne očekujem nikakve promjene. Uostalom, mi smo danas društvo status quo, gotovo kao Sovjetski Savez u doba Brežnjeva. To znači da ćemo ostati jedna oaza usred Europe, oaza siromaštva i obrnutog razvoja (prema nazad). A kao takovi možemo vegetirati čitavi niz godina“.

Politika „demokratske alternative“

Govoreći o Amerikancima i njihovim stručnjacima za svjetsku politiku, nije naodmet spomenuti i pisanje u raznim američkim novinama „da je američka obavještajna služba CIA savjetovala američku vladu trideset dana prije pada Šaha u Iranu i da Šahu ne prijeti nikakva opasnost“. Nije to jedini primjer gdje su američki stručnjaci katastrofalno pogriješili. Zato smo mi uvjereni da oni griješe i u odnosu na Jugoslaviju. To, moramo naglasiti, ne znači da smo mi protiv toga da se pusti na slobodu hrvatske političke zatvorenike itd. No, mi se bojimo da će taj proces demokratizacije na takvim simboličnim primjerima i završiti i da će to biti dovoljno da Amerika ponovno počne davati Jugoslaviji milijarde dolara pomoći.

Iznoseći stav Amerike prema Jugoslaviji dr. Meštrović, između ostalog, kaže: „Jugoslavenska tužna stvarnost sili Washington da počne razmišljati o alternativama postojećeg režima. State Department još uvijek 'nepokolebljivo' brani u javnosti teritorijalni integritet Jugoslavije, ali želi uspostavu veće slobode i pluralističke demokracije. U ovom kontekstu treba razmatrati sastanak predstavnika uglavnom Srba, pa i ponekog Hrvata (mene i Tomislava Sunića), Slovence (dr. Žebota i dr. Sirca) i Albanca (prof. Repishita) koji je sazvala ugledna američka ustanova Freedom House 6. lipnja, sa svrhom da prouči mogućnost suradnje svih demokratskih opozicionih snaga u smislu uspostave slobode tiska i govora, priznanje demokratske političke opozicije u Jugoslaviji, i pokretanje dijaloga između vlasti i opozicije“.

Mestrovic nu

Ako to nije politika treće jugoslavenske londonske Demokratske alternative i Branka Pešelja, onda ja ne znam što jest! Hrvatska državotvorna emigracija jednoglasno je odbacila politiku dr. Branka Pešelja kao neprihvatljivu. U opravdanju svojih stavova dr. Pešelj se poslužio gotovo identičnim argumentima kojima se sada služi dr. Meštrović. Zato je, mi mislimo, na mjestu pitanje: „Zašto bi takva politika sada bila prihvatljiva hrvatskom narodu samo zato što ju zastupa dr. Mate Meštrović?“

Ja sam već nekoliko puta rekao, a naglašavam to i ovom prigodom, da hrvatski narod i interesi Hrvatske moraju biti iznad svakog pojedinca, bez obzira o kome se to radilo. Kad bi netko u Hrvatskoj seljačkoj stranci – od predsjednika dr. J. Krnjevića do običnog člana – zauzeo stav koji dr. Meštrović zauzima u svojem članku u Hrvatskom vjesniku, ja bih jednako reagirao. Da se razumijemo, dr. Meštrović nije Jugoslaven, niti on osobno zagovara treću Jugoslaviju kao konačni cilj nas Hrvata. Dr. Mate Meštrović je, ja sam uvjeren, hrvatski rodoljub, kao što su bili i Supilo i Trumbić i Šubašić, ali on je krenuo KRIVIM PUTOM i njegova je strategija PUNA PRAZNINA. Zato je potrebno da se on što prije vrati natrag na put kojim je išao do sada.

Demagogija i hrvatska država

11. Što se pak tiče dr. Meštrovićeve izjave na početku članka u Hrvatskom vjesniku, gdje kaže da mu je „telegramska afera“ dobro došla da započne s već davno potrebnom političkom diferencijacijom (izraz koji su Srbi upotrijebili u obračunu s Albancima na Kosovu nakon pobune Albanaca 1981. godine), tj. da je došlo vrijeme kad ljudima treba govoriti ozbiljno trijezno i razumno, a ne da se narod demagoški zaglupljuje i manipulira rodoljubima sa svrhom sitnih, strančarskih ambicija, reći ću samo ovo. Ako je beskompromisno biti za državu demagogija, onda se ja te demagogije neću nikada odreći. A ako je trijezno i razumno iz emigracije zagovarati demokratizaciju Jugoslavije, onda neka nam kao narodu dragi Bog pomogne jer si sami pomoći ne znamo niti možemo.

Meštrović nam je potreban

Ovim člankom završavamo svoju reakciju na dr. Meštrovićev i dr. Zorkinov brzojav te dr. Meštrovićev članak u Hrvatskom vjesniku. Glavni odbor HSS-a u Australiji i Hrvatska sloboda ne žele niti jednog trenutka osporiti da je dr. Meštrović od svojeg dolaska na čelo HNV-a učinio puno za afirmaciju HNV-a i hrvatske oslobodilačke borbe uopće. Mi se nadamo da će on i ubuduće nastaviti sa svojim, za hrvatski narod korisnim radom i mi ćemo ga u takvom radu uvijek podržati. Svatko tko je nepristran u ovom sporu između nas i dr. Meštrovića može iz našeg pisma zaključiti da mi nismo išli za uništenjem dr. Mate Meštrovića ni kao čovjeka ni kao političara, već smo samo kritizirali njegov potez za koji držimo da je zavrijedio kritiku.

Nas Hrvata nema tisuću milijuna kao Kineza da se možemo razbacivati ljudstvom. Nama je danas potreban svaki iskreni i pošteni hrvatski rodoljub, a pogotovo su nam potrebni ljudi kao što je dr. Mate Meštrović. Međutim, u hrvatskom narodu, danas ili bilo kada u budućnosti, ne smije više biti ni jednog Hrvata vođe koji bi bio iznad interesa čitavog hrvatskog naroda ili kojeg se ne bi smjelo podvrći javnoj i konstruktivnoj kritici.

U zaključku ovog članka molimo svoje čitatelje da nam oproste na njegovoj dužini. Mi se Hrvati danas ponovno nalazimo pred sudbonosnom raskrsnicom – ili ćemo biti slobodni ili ćemo ponovno robovati u još jednoj, trećoj Jugoslaviji. Iz tih razloga ne smijemo žaliti ni truda ni vremena, kao pojedinci i kao zajednica, u našoj opoziciji prema svemu što se nalazi i što će se naći na putu do naše slobode, do naše SLOBODNE I DEMOKRATSKE DRŽAVE HRVATSKE». (Kraj komentara).

Ante Babić, Glavni odbor HSS-a u Australiji
Hrvatska sloboda br. 8., rujan 1987.

Sri, 11-12-2019, 21:36:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.