Antun BabićAntun Babić

Novo vrijeme

Iz hrvatskoga iseljeništva - strategija dr. Mate Meštrovića

U idućih pet dijelova ovoga feljtona prenosim svoje razmišljanje na političku strategiju tadašnjega predsjednika Hrvatskoga narodnog vijeća u iseljeništvu dr. Mate Meštrovića, koja se manifestirala u brzojavima koje su 1987. godine dr. Mate Meštrović i dr. Mladen Zorkin poslali predsjednicima nekoliko najvažnih svjetskih država. Moje stajalište objavljeno je u Hrvatskoj slobodi od rujna 1987. godine.

Uvod

Hrvatsko narodno vijeće osnovano je u Torontu 1974. godine u želji da se izgradi zajedništvo Hrvata u svijetu te da ta organizacija istovremeno bude i demokratsko predstavništvo hrvatske političke emigracije. Temeljni je cilj HNV-a, kako su ga osmislili njegovi utemeljitelji, bilo usmjeravanje svih hrvatskih iseljeničkih snaga na stvaranje samostalne i demokratske hrvatske države. Budući da se HNV s vremenom razvio u najveće i najbrojnije demokratsko predstavništvo iseljene Hrvatske koje je pokrivalo sve svjetske kontinente, postalo je i predmetom bliskoga praćenja ne samo jugoslavenske tajne službe Udbe, nego i stranih obavještajnih službi, a posebno onih u SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini. Dakle, u zemljama koje su imale snažan geopolitički i strateški interes u očuvanju Titove Jugoslavije. Kako se sada može zaključiti, dolazak dr. Mate Meštrovića, čiji je otac, poznati slikar Ivan Meštrović, bio veliki zagovaratelj Jugoslavije, bio je dio plana američke administracije da utječe na rad Hrvatskoga narodnog vijeća. Meštrović je postao predsjednik HNV-a 1982. godine, dvije godine nakon Titove smrti, koja je dodatno pogoršala izglede za opstanak komunističke Jugoslavije. U početku obavljanja svoje dužnosti predsjednika HNV-aMestrović i Babić - susret u Australijidr. Mate Meštrović prihvatio je neupitan iseljenički, tj. emigrantski politički diskurs o rušenju Titove Jugoslavije i stvaranju samostalne hrvatske države. Međutim, u iseljeništvu je bilo ljudi, među kojima sam bio i ja, koji nisu bili potpuno sigurni da će Meštrović ostati pri tom stajalištu kada kriza Jugoslavije uđe u završnu fazu.

Nažalost, tako je i bilo. Za razliku od raspoloženja 99% članova Hrvatskoga narodnog vijeća, dr. Mate Meštrović se 1989. i 1990., najvjerojatnije također prema naputku američke administracije, priklonio Koaliciji narodnog sporazuma i oštro kritizirao «nacionalističko mahanje HDZ-a hrvatskim barjacima». To svoje opredjeljenje za Koaliciju narodnog sporazuma, u kojoj je jedan od čelnika bio i Slavko Goldstein, a koja nijednoga trenutka u svom programu nije imala rušenje Jugoslavije (tražili su njezinu demokratizaciju), Meštrović je jasno pokazao kad je u travnju 1990. godine došao iz SAD-a u HrvatskuPolitička podjelaZa razliku od raspoloženja 99% članova Hrvatskoga narodnog vijeća, dr. Mate Meštrović se 1989. i 1990., najvjerojatnije također prema naputku američke administracije, priklonio Koaliciji narodnog sporazuma i oštro kritizirao «nacionalističko mahanje HDZ-a hrvatskim barjacima». To svoje opredjeljenje za Koaliciju narodnog sporazuma, u kojoj je jedan od čelnika bio i Slavko Goldstein, a koja nijednoga trenutka u svom programu nije imala rušenje Jugoslavije (tražili su njezinu demokratizaciju), Meštrović je jasno pokazao kad je u travnju 1990. godine došao iz SAD-a u Hrvatsku na prve slobodne izbore i javno sudjelovao u predizbornoj kampanji Koalicije narodnog sporazuma, tj. protiv dr. Tuđmana i njegova HDZ-a na prve slobodne izbore i javno sudjelovao u predizbornoj kampanji Koalicije narodnog sporazuma, tj. protiv dr. Tuđmana i njegova HDZ-a.

Radi boljeg razjašnjenja, u ovom kratkom uvodniku treba dodati još samo činjenicu da se u hrvatskoj političkoj emigraciji desetljećima vodila borba i da je dolazilo do žestokoga verbalnog sukobljavanja između tzv. minimalista, koji su zagovarali demokratizaciju Jugoslavije kao put do slobodne i samostalne hrvatske države, i nas «primitivaca» (kako su nas nazivali minimalisti), koji smo bezuvjetno bili za rušenje komunističke i Titove Jugoslavije te za uspostavu samostalne hrvatske države. Povod za raspravu koju objavljujem bio je brzojav, koji je dr. Mate Meštrović u funkciji predsjednika Hrvatskoga narodnog vijeća, zajedno s predsjednikom jednoga dijela HSS-a u Kanadi dr. Mladenom Zorkinom (mačekovcem i suradnikom bana Ivana Šubašića), 26. ožujka 1987. godine poslao predsjednicima SAD-a, Sovjetskoga Saveza, Kanade, Ujedinjene Kraljevine, Savezne Republike Njemačke, Austrije, Francuske, Australije i Švedske.

Sadržaj brzojava u slobodnom prijevodu na hrvatski jezik:

Obraćamo Vam se u vezi s nastupajućom krizom u Jugoslaviji koja prijeti dotičnoj zemlji brojnim neredima, kaosom i nasiljem. Kao što Vam je poznato, deseci tisuća radnika u Jugoslaviji, a posebno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, stupili su u štrajk... Umjesto da umire ogromnu većinu naroda uvođenjem političkih i gospodarskih reformi, koje narod traži (tržišno gospodarstvo i politička demokracija), Mikulićeva Vlada prijeti da će uporabom vojske skršiti radničke prosvjede. Ako Beograd provede ove prijetnje, posljedice za Jugoslaviju i Europu bit će strašne.

Pozivamo Vašu vladu da savjetuje Beogradu neka umiri narode u Jugoslaviji i omogući demokratske reforme, što bi omogućilo mirne promjene u skladu s voljom naroda. Prijetnje i nasilje te upotreba vojske protiv štrajkajućih radnika vodi k daljnjoj destabilizaciji Jugoslavije te priziva sablasti revolucije i građanskoga rata.

dr. Mate Meštrović dr. Mladen Zorkin
Hrvatsko narodno vijeće Hrvatska seljačka stranka

Koja strategija ubrzava raspad Jugoslavije?

U Hrvatskom vjesniku iz Melbournea (Australija) br. 194., 21. kolovoza 1987., objavljen je članak dr. Mate Meštrovića pod naslovom KOJA STRATEGIJA UBRZAVA RASPAD JUGOSLAVIJE? Članak se sastoji od dvaju dijelova. U prvom dijelu članka dr. Meštrović sasvim se neočekivano poslužio balkanskom metodom ocrnjivanja onih osoba koje se s njim ne slažu u svemu, tj. koje nisu njegovi „yesmeni“ (ljudi koji samo kimaju glavom). Mate Mestrović, Antun Babić i ostaliOvom prigodom dr. Meštrović uzeo je na nišan moju osobu i Glavni odbor Hrvatske seljačke stranke u Australiji (jer, kako je već u jednom broju Hrvatske slobode napisano, iza izjava Glavnog odbora HSS-a u Australiji ne stojim samo ja, nego SVI njegovi dužnosnici). U drugom dijelu članka dr. Meštrović iznosi svoju strategiju u borbi za uspostavu hrvatske države. Na prvi i drugi dio dr. Meštrovićeva članka odgovorit ću po točkama, tj. prema redoslijedu dr. Meštrovićevih postavki u članku.

Tko je stvorio „aferu“?

1. Aferu oko dr. Meštrovićeva i dr. Zorkinova brzojava svjetskim političkim čimbenicima, u kojem se izražava bojazan za opstanak Jugoslavije, nisam stvorio ja niti Glavni odbor HSS-a u Australiji, nego pošiljaoci brzojava. Ukratko, da nije bilo tog kontraverznog brzojava ne bi bilo ni sasvim opravdane i očekivane reakcije diljem svijeta. Međutim, da bi hrvatska javnost dobila potpunu sliku događaja koji su prethodili pismu Glavnog odbora HSS-a u Australiji dr. Meštroviću u travnju o. g., potrebno je ukratko opisati pozadinu tih događaja.

Početkom travnja o. g. dr. Zorkin poslao nam je kopiju pisma (dvije stranice) koje su on i dr. M. Meštrović uputili svjetskim čimbenicima 26. ožujka o. g. Na pismu je engleskim jezikom bilo napisano „for your information“ (za Vašu informaciju). Kopije tog pisma nalaze se u našim arhivama na više mjesta. Tek se kasnije vidjelo da nije bila riječ o pismu, nego o brzojavu. To, međutim, ne mijenja na stvari. Nazvali mi to brzojav, pismo ili memorandum, sadržaj ostaje isti i pogrješka ostaje jednako značajna jer su, prema priznanju dr. Zorkina, strane vlade potvrdile primitak brzojava. Dr. Meštrović, nažalost, želi neupućenima skrenuti pozornost sa sadržaja na nevažnu stvar – je li riječ o pismu, brzojavu ili memorandumu. Danas se u svjetskoj trgovini prenose tisuće milijarde dolara na temelju kompjutora i brzojava. Dr. Meštrović to dobro zna.

Budući da se dr. Zorkin ispod tog pisma potpisao uime cijele Hrvatske seljačke stranke, a ne samo kanadskih organizacija, i s obzirom na to da je to kontraverzno pismo bilo upućeno i uime dr. Meštrovića kao predstavnika HNV-a, napravio sam kopiju dr. Zorkinova pisma i dao ga saborniku HNV-a g. TomislavuAferaAferu oko dr. Meštrovićeva i dr. Zorkinova brzojava svjetskim političkim čimbenicima, u kojem se izražava bojazan za opstanak Jugoslavije, nisam stvorio ja niti Glavni odbor HSS-a u Australiji, nego pošiljaoci brzojava. Ukratko, da nije bilo tog kontraverznog brzojava ne bi bilo ni sasvim opravdane i očekivane reakcije diljem svijeta. Međutim, da bi hrvatska javnost dobila potpunu sliku događaja koji su prethodili pismu Glavnog odbora HSS-a u Australiji dr. Meštroviću u travnju o. g., potrebno je ukratko opisati pozadinu tih događaja Bošnjaku s molbom da stupi u kontakt s dr. Meštrovićem i ispita zna li on za to pismo i njegov sadržaj, tj. je li suglasan sa sadržajem pisma. U tom trenutku izgledalo je da bi to mogla biti još jedna dr. Zorkinova smicalica i da dr. Meštrović ne zna ništa o tom pismu. No, dva dana kasnije g. Bošnjak potvrdio mi je da je dr. Meštrović bio u brzoglasnoj vezi s dr. Zorkinom prije nego što je dr. Zorkin brzojav poslao iz svojeg ureda.

Nekoliko dana kasnije u Melbourne je stigao i ing. Nikola Kirigin, sabornik HNV-a iz SAD-a. Za vrijeme njegova sastanka s predstavnicima Glavnog odbora HSS-a u Australiji upitao sam ing. Kirigina zna li on za taj brzojav. Odgovorio je: NE. Zanimajući se za njegovo mišljenje pokazao sam mu kopiju brzojava. Nakon što je pročitao brzojav ing. Kirigin (koji je došao u Australiju radi zajma HNV-a) odgovorio je: „Ja više nisam siguran mogu li, nakon što sam ovo pročitao, nastaviti sa svojim putovanjem po Australiji.“ Odgovorio sam ing. Kiriginu da su HNV i hrvatska borba važniji od bilo kojeg pojedinca pa makar se radilo i o dr. Mati Meštroviću i da, po mojem mišljenju, treba nastaviti s akcijom prikupljanja sredstava za zajam u Australiji, te da treba čekati na razvoj situacije. Napomenuo sam mu, također, da za brzojav zna svega nekoliko ljudi u Australiji i da mi na brzojav nećemo javno reagirati ako se dr. Zorkin ne požuri pohvaliti preko Hrvatskog glasa. Nadodao sam da ćemo, ako se to dogodi, mi biti prisiljeni javno reagirati jer ne podržavamo dr. Zorkinov potpis uime cijelog HSS-a, a isto tako, jer se ne slažemo sa sadržajem brzojava. Istodobno sam zamolio dr. Kirigina da nikome u Australiji ne govori o brzojavu jer da ljude ne treba uznemiravati ako cijela stvar ne bude objavljena u Zorkinovu Hrvatskom glasu. Dr. Zorkin je, međutim, brzojav objavio na prvoj stranici Hrvatskog glasa od 15. travnja o. g. i prikazao ga „kao veliki diplomatski uspjeh“. Dakle, dr. Meštroviću, „aferu“ oko tog brzojava započeo je Vaš prijatelj dr. Zorkin, a ne Ante Babić.

Odluka Glavnog odbora

Nakon objave tog brzojava u Hrvatskom glasu Glavni odbor HSS-a u Australiji odlučio je napisati pismo dr. Meštroviću i to pismo objaviti u Hrvatskoj slobodi, i to iz dvaju razloga. Prvo, kao što smo već napomenuli, dr. Zorkin se u tom brzojavu potpisao kao predstavnik cijelog HSS-a, a to znači i nas u Australiji (a on to nije i ne može biti) i drugo, zbog toga što smo smatrali da se u brzojavu iskrivljuje i krivo tumači stav HSS-a prema Jugoslaviji. Predsjednik Hrvatske seljačke stranke dr. Juraj Krnjević u zadnjih je dvadesetak godina kroz tisak i na javnim zborovima uvijek naglašavao da je Hrvatska seljačka stranka samo za državu Hrvatsku. Pismo Glavnog odbora dr. Meštroviću ponovno objavljujemo radi toga da se hrvatska javnost uvjeri da tu nema nikakvih „Babićevih objeda, laži, izvrtanja povijesnih činjenica i zastrašujuće ignorancije“, kako navodi dr. Meštrović u svojem članku u Hrvatskom vjesniku. Pozivamo dr. Meštrovića da nam pokaže gdje su tu krive informacije o kojima on govori.

Melbourne, 22. travnja 1987.
Prof. Mate Meštrović
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a
10 Ackerman Road
Saddle River, 07458, New Jersey
USA

Poštovani prof. Meštroviću,

Obraćamo Vam se povodom Vašeg i dr. Zorkinova pisma koje ste uputili predsjednicima raznih svjetskih država nakon nedavnih masovnih radničkih štrajkova u Hrvatskoj, i koje je objavljeno u Hrvatskom glasu od 15. travnja 1987. na engleskom i hrvatskom jeziku.

Misli i stavovi izneseni u tom pismu ne predstavljaju stav Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke u Australiji u odnosu na događaje u Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji u zadnje vrijeme. Program Hrvatske seljačke stranke u cjelini, pa tako i Glavnog odbora u Australiji, jest borba za uspostavu SLOBODNE I DEMOKRATSKE DRŽAVE HRVATSKE i protiv SVAKE Jugoslavije.

Mi ne vjerujemo da se može od komunista i vlastodržaca u Beogradu tražiti uvođenje demokratizacije u okviru bilo kakve Jugoslavije jer je demokracija u Jugoslaviji nemoguća. Sadašnju političku i gospodarsku krizu komunističke Jugoslavije nije izazvala samo nesposobnost i totalitarnost današnjeg režima. Uzrok masovnim štrajkovima u Hrvatskoj, pobuni na Kosovu i porastu slovenskog nacionalizma treba tražiti isključivo u Jugoslaviji kao državi, a ne njezinu gospodarskom ili političkom sistemu. To nam je pokazala i stara Jugoslavija. Dakle, rješenje krize u Jugoslaviji ne leži u demokratizaciji te države, nego u njezinu cijepanju na slobodne i samostalne države naroda koji su na silu i bez svoje volje gurnuti u zajednički život u toj umjetnoj tvorevini 1918. i 1945. godine.

To je stav Glavnog odbora HSS-a u Australiji u odnosu na Jugoslaviju i radničke štrajkove u Hrvatskoj. Sigurni smo da je to stav i službenih predstavnika HSS-a u drugim zemljama svijeta, pa tako i Glavnog odbora organizacija HSS-a u Kanadi na čelu s njihovim predsjednikom Ivanom Korenom.

Svjesni težine odgovornosti koja danas, u ovim sudbonosnim vremenima, leži na leđima svih iskrenih hrvatskih rodoljubnih djelatnika u domovini i emigraciji, naša je dužnost da se u CJELINI OGRADIMO od već spomenutog pisma u kojem se dr. Zorkin potpisao kao predstavnik cijele Hrvatske seljačke stranke. I mi to, ovim putem, javno činimo.

Kako je dr. Zorkin ispod tog pisma napisao da on govori uime cijele Hrvatske seljačke stranke, mi Vam skrećemo pozornost na činjenicu da uime cijele Hrvatske seljačke stranke danas još uvijek ima pravo govoriti JEDINO njezin predsjednik dr. JURAJ KRNJEVIĆ. Dr. Zorkin može pisati pisma svjetskim čimbenicima samo u svoje osobno ime ili kao podpredsjednik Glavnog odbora HSS-a, ako je za tako nešto dobio potpunu suglasnost Glavnog odbora HSS-a u Kanadi.

S tim na umu mi Vas molimo da ubuduće ne dajete nikakve javne izjave i ne potpisujete pisma ili memorandume zajedno s dr. Zorkinom u kojima se dr. Zorkin potpisuje kao predstavnik cijele Hrvatske seljačke stranke.

Uzimajući u obzir Vaš do sada besprijekoran i neumoran rad na ostvarivanju hrvatskog zajedništva i Vaše beskompromisno izjašnjavanje za samostalnu državu Hrvatsku, koje je u skladu s Osnivačkom poveljom Hrvatskog narodnog vijeća, Glavni odbor Hrvatske seljačke stranke u Australiji voljan je surađivati na sastavljanju i potpisivanju zajedničkih izjava s Hrvatskim narodnim vijećem u kojima se unapređuju interesi hrvatske državotvorne oslobodilačke borbe. Vjerujemo da ćete dobiti sličan odgovor i od Glavnog odbora HSS-a u Kanadi ako se obratite njihovu predsjedniku Ivanu Korenu.

U nadi da će Vam ovo pismo dati jasnu sliku stava i osjećaja Glavnog odbora, društva i članova Hrvatske seljačke stranke u Australiji, mi Vas pozdravljamo našim geslom:

VJERA U BOGA I SELJAČKA SLOGA!

Predsjednik:
Mate Plegubić

Tajnik:
Ante Babić

Blagajnik:
Stjepan Horvatić

Hrvatska sloboda - odgovor Antuna Babića

2. Dr. Meštrović veli da sam ja htio iskoristiti njegov i dr. Zorkinov brzojav da se obračunam s dr. Zorkinom jer „želim postati dr. Krnjevićev prestolonasljednik“. Na tu dr. Meštrovićevu tvrdnju da ja želim naslijediti dr. Krnjevića ne preostaje mi ništa drugo nego da se slatko nasmijem i to uzmem kao šalu. Ako se radi o šali, dobro je. No, ako dr. Meštrović nije tako nešto izustio u stanju ljutnje i ako on u to zaista vjeruje, onda se čovjek mora zabrinuti nad njegovom sposobnosti za rasuđivanje. S druge pak strane, možda bih ja dr. Meštroviću trebao biti i zahvalan. Možda on u meni vidi ono što ja sam ne vidim.

Antun Babić

(Nastavlja se)

Čet, 9-07-2020, 10:00:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.