Antun BabićAntun Babić

Novo vrijeme

IV. javna sjednica Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog

Svi sretnici koji su subotu 31. listopada 2015. godine bili nazočni, njih preko dvije tisuće, na IV. javnoj sjednici Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu sudjelovali su u posebno važnom povijesnom događaju o kojem će desetljećima moći s ponosom govoriti svojoj djeci i unucima. Jučer se u Zagrebu HNES 6 sjednicadogodilo etičko suđenje jugoslavenskom komunističkom diktatoru i zločincu Titu i njegovim ideološkim sljedbenicima, kao što je, još svega nekoliko dana premijer Vlade RH, Zoran Milanović.

Član slovenskog parlamenta i član Slovenske demokratske stranke Franc Breznik, koji je govorio zadnji, ali čije će se riječi vječno pamtiti rekao je slijedeće i zaradio veliki aplauz nazočnih:

«Danas se u Hrvatskoj etičkom osudom Tita dogodio hrvatski nürnberški proces. Poslije suđenja u Nürnbergu, koje je počelo 20. studenog 1945. godine započeo je proces denacifikacije Njemačke. Današnjom etičkom osudom Tita i njegovih ideoloških sljedbenika započet će dekomunizacija Hrvatske, Slovenije i drugih dijelova drugih država koje su bile u sastavu komunističke Jugoslavije. Sada je na nama u Sloveniji da slijedimo vaš hrvatski primjer».

Došli iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta

Na današnjoj sjednici HNES-a došli su ljudi iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljenici iz cijele Europe. Nazočni su bili predstavnici brojnih najvažnijih braniteljskih udruga, od onih iz Savske 66 do Stožera za obranu Vukovara. Posebno je lijepo bilo u prvom redu vidjeti pomoćnog zagrebačkog biskupa Valentina Pozaića zajedno s poznatim HNES1hrvatskim haaškim uznikom generalom HVO-a Dariom Kordićem, koji je bio burno pozdravljen.

Prije izricanja osude govorili su poznati hrvatski disident i uznik dr. Marko Veselica i Nikola Štedul. Na njega je zloglasni djelatnik Udbe Vinko Sindičić izvršio atentat u Škotskoj ispalivši pet metaka. Zato je pravo čudo da je Nikola Štedul preživio i doživio današnji dan da svjedoči o djelima zloglasne jugoslavenske obavještajne službe - Udbe, koja nije ništa radila bez znanja i odobrenja samoga Josipa Broza Tita, dok je on bio na životu.

Zatim je govorio Anto Kovačević koji je robovao sedam godina u Zenici samo zbog jednog vica o Titu. Kovačevićevo jasno i nedvosmisleno stajalište da bez lustracije u Hrvatskoj nikada neće biti demokracije ni gospodarskog oporavka, nazočni su posebno snažno pozdravili. Iz BiH je došao i prof. Džemaludin Latić, koji je zajedno s Antom Kovačevićem bio u zatvoru u Zenici. Latić je rekao kako je Bosna i Hercegovina također domovina hrvatskog narodaŠtedulPrije izricanja osude govorili su poznati hrvatski disident i uznik dr. Marko Veselica i Nikola Štedul. Na njega je zloglasni djelatnik Udbe Vinko Sindičić izvršio atentat u Škotskoj ispalivši pet metaka. Zato je pravo čudo da je Nikola Štedul preživio i doživio današnji dan da svjedoči o djelima zloglasne jugoslavenske obavještajne službe - Udbe, koja nije ništa radila bez znanja i odobrenja samoga Josipa Broza Tita, dok je on bio na životu. i da Hrvati i Bošnjaci zajedno neće popustiti velikosrpskom projektu.

Lustracija kao zagovor demokratske budućnosti

O lustraciji kao zagovoru demokratske budućnosti govorio je Ante Glibota, potpredsjednik Europske Akademije HNES3znanosti i umjetnosti i literature. «Jedan od ponajboljih primjera puteva za slijediti izvan uvriježenih institucionalnih formi je put kojim kroči Hrvatsko nacionalno etičko sudište. HNES se tijekom svog dvogodišnjeg iskustva profilirao u jednu konsekventnu demokratsku instituciju, ambicioznih objektiva, koji je djelovao u skromnim uvjetima», dodao je Glibota, koji je na sjednicu došao iz Pariza.

Iz Kanade je došao i poznati hrvatski iseljenik Anton Kikaš, koji je puno učinio u vrijeme obrane Hrvatske od velikosrpske agresije. I njega je publika oduševljeno pozdravila. U publici je bio nazočan i najstarija žrtva Titovog progona 1945. godine Vinko Vice Ostojić koji ima SlovenciNa etičku osudu zločinca Tita i njegovih ideoloških sljedbenika došao je i veliki broj Slovenaca, koje su nazočni izuzetno snažno pozdravili dugim pljeskom. U Hrvatskoj već dobro poznati slovenski javni borac za razotkrivanje genocida i ratnih zločina Titove partizanske vojske nakon Drugog svjetskog rata i udbaških atentata na hrvatske političke emigrante u Europi, a posebno u Austriji, Roman Ljeljak govorio je o Hudoj jami i udbaškom ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Crnogorca. Prije Ljeljakovog izlaganja Molitvu za umorenu hrvatsku braću pročitala je sestra Stjepana Crnogorca Mila s. Bernardina Crnogorac.devedeset godina.

Predsjednik Udruge branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata 1991. godine iz Koprivnice Mladen Pavković govorio je o majkama koje su izgubile djecu u Domovinskom ratu, a posebno o majci Kati Šoljić koja je izgubila četiri sina i četiri brata u dva rata.

Došao i veliki broj Slovenaca

Na etičku osudu zločinca Tita i njegovih ideoloških sljedbenika došao je i veliki broj Slovenaca, koje su nazočni izuzetno snažno pozdravili dugim pljeskom. U Hrvatskoj već dobro poznati slovenski javni borac za razotkrivanje HNES4genocida i ratnih zločina Titove partizanske vojske nakon Drugog svjetskog rata i udbaških atentata na hrvatske političke emigrante u Europi, a posebno u Austriji, Roman Ljeljak govorio je o Hudoj jami i udbaškom ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Crnogorca. Prije Ljeljakovog izlaganja Molitvu za umorenu hrvatsku braću pročitala je sestra Stjepana Crnogorca Mila s. Bernardina Crnogorac.

Roman Ljeljak je uz prikazivanje strašnog filma o zločinu u Hudoj jami (napuštenom rudarskom kopu), u koju je bačeno 2.000 ubijenih Hrvata, 700 Slovenaca i 300 građana njemačke narodnosti.

Nakon navedenih govornika predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta profesore emeritus dr. sc. Zvonimir Šeparović, s kojim sam 1991. godine obišao Europu u lobiranju za međunarodno priznanje Republike Hrvatske prešao je na glavni događaj sjednice HNES-a. Ovo spominjen zato da mogu reći kako mi je iz današnje perspektive još puno jasnije koliko je odličan ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske bio profesor dr. sc. Zvonimir Šeparović u onim posebno teškim vremenima za Hrvatsku i hrvatski narod.

Osuda Tita i njegovih sljedbenika

«Hrvatsko nacionalno etičko sudište u Petom sudbenom vijeću za odlučivanje o etičkim optužbama, u sastavu: HNES2Zvonimir Šeparović – predsjednik Vijeća te članovi: Nikola Debelić, Zdravko Tomac, Josip Jurčević, Zdravko Vladanović, Zvonimir Hodak, Ivan Kozlica, Božidar Alić, Ante Beljo, Nevenka Nekić i Tomislav Josić, u postupku protiv Josipa Broza Tita i jugoslavenskog komunističkog totalitarizma za djela genocida i drugih teških zločina počinjenih na hrvatskim narodom, za koje je 25. lipnja 2015. godine podignuta optužba jednoglasno je donijelo „Etičku osudu protiv Josipa Broza Tita i jugoslavenskoga komunističkog totalitarizma“.

Na ove riječi Zvonimira Šeparovića drmala se Velika dvorana Lisinskog od zaglušujućeg pljeska.

Točke optužnica i obrazloženja čitali su prof. dr. sc. Josip Jurčević, prof. dr. sc. Nikola Debelić, Rozalija Bartolić i Zdravko Vladanović.

Podrijetlo Tita

Iz knjige «Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika» posebno je vrijedno navesti i izuzetno važan pomak u istraživanju stvarnog podrijetla zločinca Tita. Evo što, na moje veliko zadovoljstvo, u knjizi piše:

«Porijeklo i životni put osobe koju znamo kao Josipa Broza Tita, po službenim podacima rođenog u Kumrovcu 7. svibnja 1892. i umrlog 4. svibnja 1980. u Ljubljani, doživotnog predsjednika komunističke SFR Jugoslavije i predsjednika KPJ još nisu do kraja znanstveno rasvijetljeni. Mnogobrojne teorije, a među njima i ona američke NSA, National Security Agency, ukazuju temeljem i jezično morfološke analize njegovog govora na moguće rusko, poljsko, ukrajinsko i židovsko porijeklo. NSA ujedno zaključuje da zbog njegovog postupanja prema Hrvatima (pokolji, progoni, op. ND) nije vjerojatno da je Tito hrvatskog podrijetla. Upitno je uz ostalo, i njegovo tečno sviranje klavira, koje potvrđuje i hrvatska i svjetska primadona Zinka Kunc-Milanov, zatim osvojena srebrena medalja u mačevanju na prvenstvu austrijske vojske, obje vještine teško spojive s obrazovanjem skromnog bravara rodom iz Kumrovca. Tu su i razna svjedočanstva među kojima i ono da je bravaru Titu iz Kumrovca nedostajao srednji prst ruke».

Duboko se nadam da je nekoliko mojih članaka u zadnjih pola godine na tu temu potaknulo moje kolege u HNES-u da naprave ovaj izuzetno važan iskorak prema još detaljnijem znanstvenom istraživanju podrijetla komunističkog zločinca Tita, za kojeg sam ja duboko uvjeren da je podmetnut ne samo hrvatskom narodu, nego i svim drugim narodima u bivšoj komunističkoj Jugoslaviji. Nažalost, najveću cijenu te velike međunarodne zavjere geopolitičkih interesa platili smo mi Hrvati i danas još uvijek plaćamo zbog Titovih ideoloških nasljednika u samostalnoj hrvatskoj državi, koji poduzimaju sve da završe Titovu želju o uništenju hrvatskog naroda.

Osuda sljedbenika jugoslavenskog komunističkog totalitarizma

Na Petom sudbenom vijeću donesena je i odluka i o etičkoj osudi protiv Zorana Milanovića i drugih sljedbenika SudišteHrvatsko nacionalnog etičko sudište je nešto najbolje što se na hrvatskoj društvenoj sceni dogodilo od 1991. godine. Ono zaslužuje ne samo našu veliku zahvalu i čestitke nego i svekoliku pomoć u nastavku njegovog vrijednog rada. Koliko je taj rad u ovom trenutku važan i koliko se HNES-a boje svi komunisti, jugoslaveni i protivnici samostalne hrvatske države najbolje govore prijetnje o postavljenoj bombi u Lisinskom i na staklenim vratima ispisane parole koje pokazuju duboku i patološku mržnju prema svakom hrvatstvu.jugoslavenskog komunističkog totalitarizma.

Na IV. javnoj sjednici HNES-a trebali su još govoriti prof. dr. Zdravko Tomac, Nenad Vlahović, Ante Beljo, Miljenko Prskalo, Zvonimir Hodak, Nevenka Nekić, Eva Kirchmayer Bilić (koja je izvrsno vodila jedan dio sjednice) i Joško Čelan. Nažalost, zbog isteka roka za najam dvorane to nije bilo moguće. Njihove vrijedne uratke moći će se pročitati u knjizi «Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika», kojoj je izdavač Hrvatsko nacionalno etičko sudište, a urednik knjige je dr. Zvonimir Šeparović.

Vrijeme je za suočavanje s istinom

Ovo izviješće želim završiti citatom jednog odlomka iz zaključnog uratka dr. Zdravka Tomca u knjizi «Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika»:

«Dakle, mi iz Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta i tisuće ljudi koji nas podržavaju, smatramo da je došlo vrijeme da se suočimo s istinom, da je došlo vrijeme da se kaže «bobu bob a popu pop», da je došlo vrijeme da prestanemo šutjeti o onome o čemu se više šutjeti ne smije».

Iako sam danas o bolnici ostavio teško bolesnu suprugu i premda i sam imam ozbiljnih zdravstvenih problema, žalio bih do kraja života da nisam bio na povijesnoj IV. javnoj sjednici HNES-a i osudi zločinca Tita, koji je, uz pomoć velikosrpskog Beograda i velikih zapadnih demokracija, bio korak do potpunog uništenja Hrvatske i hrvatskog naroda. No, na našoj strani je bio dragi Bog. A Tito se, zbog njegovih neopisivih zločina i grijeha na ovom svijetu, sada, a u to sam siguran, prži u paklu.

Hrvatsko nacionalnog etičko sudište je nešto najbolje što se na hrvatskoj društvenoj sceni dogodilo od 1991. godine. Ono zaslužuje ne samo našu veliku zahvalu i čestitke nego i svekoliku pomoć u nastavku njegovog vrijednog rada. Koliko je taj rad u ovom trenutku važan i koliko se HNES-a boje svi komunisti, jugoslaveni i protivnici samostalne hrvatske države najbolje govore prijetnje o postavljenoj bombi u Lisinskom i na staklenim vratima ispisane parole koje pokazuju duboku i patološku mržnju prema svakom hrvatstvu.

Antun Babić

Sub, 19-10-2019, 10:22:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.